Prestanak arbitražnog postupka između Hrvatske i Slovenije: uzroci i posljedice

Ovaj dio internetske stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske sadrži informacije o relevantnim činjenicama i događajima koji su prethodili i uslijedili nakon odluka Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske o trenutnom prestanku primjene Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije, potpisanog 4. studenog 2009., i pokretanju postupka za njegov prestanak.

S namjerom da svi koji su zainteresirani imaju pristup potpunim i točnim informacijama, kao i vijestima o najnovijim događajima, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na ovom mjestu objavljuje kronologiju zbivanja, transkripte razgovora između člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije pred Arbitražnim sudom te korespondenciju i detalje o formalnopravnim postupcima i aktima koje je Hrvatska poduzela i donijela. U skladu s razvojem događaja, ovaj dio internetske stranice će se redovito obnavljati.

Dokumenti koji su priloženi kao sastavni dio teksta u potpunosti otkrivaju opseg i težinu slovenskih povreda Sporazuma o arbitraži. Ti dokumenti također pokazuju i veliki trud kojeg je Republika Hrvatska ulagala i kojeg ulaže u rješenje ovog slučaja. Hrvatska je prvo u cijelosti djelovala u okviru Sporazuma o arbitraži i pred Arbitražnim sudom. Potom, kada je postalo jasno da je Slovenija svjesno i mala fide prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni, Hrvatska je donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.

Republika Hrvatska je u dobroj vjeri prihvatila Sporazum o arbitraži (tekst je dostupan ovdje na hrvatskom jeziku, a ovdje na engleskom jeziku) i bila spremna pred ad hoc arbitražnim sudom riješiti granični spor s Republikom Slovenijom i to na način i pod uvjetima kako je to određeno u Sporazumu o arbitraži. Za Hrvatsku je bilo najvažnije da je u Sporazumu o arbitraži uspjela osigurati da se teritorijalna pitanja, dakle pitanje granice Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odredi u skladu s međunarodnim pravom, i to isključivo u skladu s međunarodnim pravom (v. članke 3.1.a. i 4.a.). U Sporazumu o arbitraži (članak 6.2) je također određeno da će se arbitražni postupak odvijati u skladu s pravilima Stalnog arbitražnog suda (dostupnima ovdje, na engleskom jeziku) koja izrijekom ističu nepristranost i neovisnost arbitara kao temeljne vrline sudaca koji odlučuju o arbitražnom postupku dok je strankama u postupku jasno zabranjeno poduzimanje radnji koje bi, između ostalog, mogle ugroziti rad Arbitražnog suda (članak 10.)

Republika Hrvatska je u novonastaloj situaciji uvjerena kako je nastavak arbitražnog postupka nemoguć i neodrživ te da bi Arbitražni sud, iz proceduralnih i etičkih razloga, morao samostalno i vlastitom inicijativom donijeti odluku o prestanku vlastitog djelovanja, odnosno kako bi se preostali arbitri trebali sâmi povući iz tog procesa jer su postali dio kompromitiranog arbitražnog postupka. Takvom odlukom suci bi zaštitili dugo izgrađivanu vjerodostojnost i integritet rada međunarodnih pravosudnih institucija te bi istovremeno osnažili vjeru država da će se o njihovim sporovima odlučivati stručno, neovisno te uz najviše etičke i moralne standarde.

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA I DOKUMENATA:

30. travnja 2015.	Potaknuta izjavama slovenskog ministra vanjskih poslova koje su sugerirale mogućnost da Slovenija ima saznanja o budućem ishodu arbitražnog postupka i da slovenska strana ima poseban kanal komunikacije s Arbitražnim sudom, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pismom se obratila Arbitražnom sudu zahtijevajući objašnjenje. Tekst pisma dostupan je ovdje (na engleskom jeziku), a tekst priopćenja Ministarstva vanjskih i europskih poslova o tom pismu ovdje. U tom pismu je podsjetila Arbitražni sud da je Slovenija već ranije pokušavala stvoriti pritisak na njegov rad i to 4. veljače 2013. kada je slovenski Parlament usvojio zaključak koji kaže da će, ukoliko Arbitražni sud ne donese odluku o teritorijalnoj vezi Slovenije s otvorenim morem, Slovenija smatrati da je takva odluka donesena suprotno mandatu Arbitražnog suda. Tekst odluke Državnog zbora dostupan je ovdje (na slovenskom jeziku).
5. svibnja 2015.	Arbitražni sud u pismu kojim odgovara na hrvatsko pismo navodi da je očuvanje povjerljivosti arbitraže od prioritetne važnosti. Arbitražni sud je primio na znanje uvjeravanja Slovenije da ona nije imala nikakvih informacija o bilo kojem aspektu ishoda arbitražnog postupka te je provjerio i vlastite mehanizme zaštite povjerljivosti informacija, ne pronašavši nikakve propuste zbog kojih su informacije o ishodu arbitražnog postupka mogle biti otkrivene. Pismo Arbitražnog suda je u cijelosti dostupno ovdje (na engleskom jeziku).
7. svibnja 2015.	Ministrica Vesna Pusić je o svim okolnostima događaja povezanih uz neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova pismom obavijestila i prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa. Njezino pismo je na znanje upućeno i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru. Pismo je dostupno ovdje (na engleskom jeziku).
22. srpnja 2015.	Mediji, prvo u Srbiji pa potom i u Hrvatskoj, objavljuju tonske zapise i dijelove razgovora Jerneja Sekolca, člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija, i zastupnice Slovenije pred Arbitražnim sudom Simone Drenik. Njihovi razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom. Prijepis dijela razgovora, u prijevodu na engleski jezik, dostupan je ovdje, a tonski zapisi na stranicama Newsweeka i Večernjeg lista.
23. srpnja 2015.	Član Arbitražnog suda Jernej Sekolec podnosi ostavku na svoju dužnost, o čemu Arbitražni sud izdaje priopćenje za javnost, dostupno ovdje (na engleskom jeziku). Ostavku podnosi i zastupnica Slovenije pred Arbitražnim sudom Simona Drenik.
24. srpnja 2015.	Ministrica Vesna Pusić se pismom obratila Arbitražnom sudu izražavajući duboku zabrinutost Republike Hrvatske zbog javno otkrivenog skandaloznog ponašanja koje je bez primjera u praksi međunarodnih pravosudnih tijela i zbog čega su dovedeni u pitanje vjerodostojnost i zakonitost cijelog arbitražnog postupka, istovremeno tražeći trenutnu suspenziju arbitražnog postupka. Pismo je u cijelosti dostupno ovdje (na engleskom jeziku).
24. srpnja 2015.	Ministrica Vesna Pusić se pismom obratila prvom potpredsjedniku Europske komisije, gospodinu Fransu Timmermansu, obavijestivši ga o javno otkrivenom skandaloznom ponašanju člana Arbitražnog suda i zastupnice Slovenije te o reakciji Hrvatske prema Arbitražnom sudu. Pismo je na znanje upućeno i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, a dostupno je ovdje (na engleskom jeziku).
25. srpnja 2015.	Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izdalo je priopćenje za javnost (link) o događajima u vezi s arbitražnim postupkom.
27. srpnja 2015.	Pismo slovenskog premijera Mire Cerara hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću, o kojem je slovenska Vlada izvijestila priopćenjem za javnost dostupnim ovdje (na slovenskom jeziku).
28. srpnja 2015.	Odgovor hrvatskog premijera Zorana Milanovića slovenskom premijeru Miri Ceraru u kojem, među ostalim, piše da su „vjerodostojnost i integritet arbitražnog postupka u cjelini do te mjere narušeni da nažalost Hrvatska nije mišljenja da se arbitražni proces može nastaviti u ovoj ili sličnoj formi“. Premijer Milanović naglašava da je Hrvatska i nadalje predana traženju rješenja u skladu s međunarodnim pravom te da ovaj incident ne smije utjecati na dobrosusjedske odnose dviju država. Pismo premijera Milanovića dostupno je ovdje, a priopćenje za javnost hrvatske Vlade ovdje.
29. srpnja 2015.	Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici jednoglasno donosi Zaključak kojim obvezuje Vladu Republike Hrvatske na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog bitne povrede Sporazuma od strane Republike Slovenije. Tekst Zaključka dostupan je ovdje.
30. srpnja 2015.	Hrvatska Vlada, u skladu sa Zaključkom Hrvatskog sabora, pokreće postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog bitne povrede Sporazuma od strane Slovenije. Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da diplomatskom notom obavijesti Sloveniju o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma, kao i o hrvatskom prestanku primjene Sporazuma s danom upućivanja diplomatske note. Tekst Odluke dostupan je ovdje.
30. srpnja 2015.	Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske upućuje diplomatsku notu Sloveniji kojom je obavještava da su ispunjeni uvjeti za prestanak Sporazuma o arbitraži zbog težine njegove bitne povrede od strane Slovenije i da od dana upućivanja diplomatske note Hrvatska prestaje s njegovom primjenom. Tekst diplomatske note u cijelosti je dostupan ovdje (na engleskom jeziku), a tekst priopćenja za javnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske ovdje.
30. srpnja 2015.	Ministrica Vesna Pusić je o svim hrvatskim odlukama pismom obavijestila prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa, a isto pismo je na znanje upućeno i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru. Pismo je dostupno ovdje (na engleskom jeziku).
30. srpnja 2015.	Budislav Vukas, kojeg je Hrvatska imenovala članom Arbitražnog suda, podnosi ostavku na to mjesto. Tekst njegove ostavke dostupan je ovdje (na engleskom jeziku), a tekst priopćenja za javnost Arbitražnog suda ovdje (također na engleskom jeziku).
31. srpnja 2015.	U pismu Arbitražnom sudu ministrica Vesna Pusić obavijestila je Arbitražni sud o odlukama Hrvatskog sabora i hrvatske Vlade, kao i o notifikaciji upućenoj Sloveniji te je objasnila razloge hrvatskih odluka. U pismu je napomenuto da se postupak dalje ima voditi prema članku 65. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora te da sam Arbitražni sud nije nadležan očitovati se o preduvjetima za prestanak Sporazuma o arbitraži. Cjeloviti tekst pisma dostupan je ovdje (na engleskom jeziku), a priopćenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova dostupno je ovdje.
31. srpnja 2015.	Pismo hrvatskog premijera Zorana Milanovića slovenskom premijeru Miri Ceraru u kojem ga obavještava o nedavnim odlukama Hrvatskog sabora i hrvatske Vlade, ali i poziva na sastanak bilo u Hrvatskoj, bilo u Sloveniji, radi dogovora o iznošenju bilateralnog spora pred odgovarajući međunarodni forum. Pismo premijera Milanovića dostupno je ovdje, a priopćenje hrvatske Vlade ovdje.
31. srpnja 2015.	Odgovor slovenskog premijera Mire Cerara hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću u kojem premijer Cerar odbija poziv na sastanak na temu pronalaska odgovarajućeg međunarodnog foruma. O pismu je kabinet slovenskog premijera izvijestio priopćenjem za javnost koje je dostupno ovdje (na slovenskom jeziku).
3. kolovoza 2015.	Ronny Abraham, predsjednik Međunarodnog suda, kojega je Slovenija 28. srpnja 2015., imenovala članom Arbitražnog suda umjesto Jerneja Sekolca, podnosi ostavku na tu dužnost. Arbitražni sud objavljuje priopćenje za javnost u kojem izvješćuje o pismu ministrice Pusić od 31. srpnja, o hrvatskim odlukama o prestanku Sporazuma o arbitraži, te o pismu ostavke Ronnyja Abrahama koje je potom uslijedilo, a u kojem je rekao da u trenutnim okolnostima, više nije primjereno da on obnaša dužnost člana Arbitražnog suda u ovom postupku. Cjeloviti tekst priopćenja dostupan je ovdje (na engleskom jeziku).
19. kolovoza 2015.	Arbitražni sud je objavio priopćenje za javnost u kojem je naznačeno da će predsjednik Arbitražnog suda imenovati preostala dva člana koji bi trebali zamijeniti članove koji su dali ostavke na svoje dužnosti. Kada to bude učinjeno, Arbitražni sud će pažljivo razmotriti stavove i postupke stranaka. Priopćenje za javnost dostupno je ovdje (na engleskom jeziku).
1. rujna 2015.	Ministrica Vesna Pusić susrela se u Bruxellesu s prvim potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom kojeg je izvijestila o svim hrvatskim odlukama i relevantnim činjenicama vezanim uz prestanak primjene Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije. Iako nije u njenoj direktnoj nadležnosti, Europska komisija ima sve podatke o arbitražnom postupku sa Slovenijom te je pomogla u trenutku uspostavljanja arbitraže. Priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova dostupno je ovdje.
25. rujna 2015.	Predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillaume imenovao je Rolfa Einara Fifea (norveškog veleposlanika u Francuskoj) i Nicolasa Michela (švicarskog profesora međunarodnog prava) novim članovima Arbitražnog suda, i to u zamjenu za Jerneja Sekolca i Ronnyja Abrahama te Budislava Vukasa koji su podnijeli ostavke na svoje dužnosti u Arbitražnom sudu. Priopćenje Arbitražnog suda povodom tih imenovanja dostupno je ovdje (na engleskom jeziku). Imenovanje novih članova je komentirala ministrica Pusić rekavši da ono „ništa ne mijenja za Hrvatsku jer je ovaj postupak previše kontaminiran da bi se mogla donijeti bilo kakva odluka“, istovremeno izražavajući hrvatsku spremnost za razgovorom o alternativnim načinima rješavanja pitanja granice. Izjava ministrice Pusić dostupna je ovdje.
30. rujna 2015.	Predsjednik i potpredsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Frans Timmermans, obratili su se zajedničkim pismom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću i slovenskom premijeru Miri Ceraru navodeći da „određivanje granica između država članica nije u nadležnosti Unije“, ali da otvorena granična pitanja trebaju biti riješena brzo jer „mogu imati utjecaja na primjenu europskog prava“. Na kraju pisma je iskazana podrška nastavku rada Arbitražnog suda te je izraženo očekivanje da će obje države poštivati njegove odluke.
1. listopada 2015.	Premijer Zoran Milanović u svojem odgovoru na pismo predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera napominje da Europska komisija nema pravnog temelja za angažman u ovom slučaju i da ne bi trebala biti uključena u ovaj, kao niti u jedan drugi od brojnih graničnih sporova između država članica. Premijer Milanović također podsjeća da je Hrvatska izašla iz Sporazuma o arbitraži jer je Slovenija „namjernim, protuzakonitim, nemoralnim i neetičnim postupcima“ kompromitirala cijeli postupak te stoga Hrvatska neće komentirati moguće namjere Arbitražnog suda, neće sudjelovati u njegovom radu, niti se smatrati obveznom prihvatiti ili reagirati na bilo koju odluku koju bi Arbitražni sud mogao donijeti te ističe hrvatsko očekivanje da se Arbitražni sud raspusti. Na kraju, premijer Milanović podsjeća da hrvatska ponuda Sloveniji za pronalaženjem drugog načina rješavanja graničnog spora, iako ju je Slovenija odbacila, i dalje vrijedi. Tekst pisma u cijelosti dostupan je ovdje (na engleskom jeziku), a priopćenje hrvatske Vlade tim povodom ovdje.
2. prosinca 2015.	Arbitražni sud je objavio priopćenje za javnost u kojem poziva Hrvatsku i Sloveniju da predaju podneske o pravnim posljedicama događaj i postupaka na koje je Hrvatska ukazala u pismima od 24. srpnja 2015. i 31. srpnja 2015., a ujedno je priopćio da će u ožujku 2016. održati usmenu raspravu o tom predmetu. Priopćenje za javnost dostupno je ovdje (na engleskom jeziku).
14. ožujka 2016.	Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je da je „Hrvatska […] izišla iz arbitraže“ te se „neće odazvati na saslušanje koje je [Arbitražni] sud zakazao“, a da će „rješenje za razgraničenje sa Slovenijom naći […] na temelju međunarodnog prava i bilateralnih pregovora“. Priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova dostupno je ovdje.
16. ožujka 2016.	Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je diplomatsku notu državama članicama UN-a u kojoj je obrazloženo hrvatsko stajalište glede kompromitiranog i korumpiranog arbitražnog postupka. Naznačeno je isto tako i kako Hrvatska očekuje da Arbitražni sud, zbog nepopravljive kompromitiranosti i korumpiranosti postupka, bez odgode okonča svoj rad, a za takvu odluku Sud posjeduje dovoljno informacija koje mu je Hrvatska spremno dostavila odmah nakon otkrivanja protupravnog i neetičnog djelovanja Slovenije. Ponovljena je spremnost Hrvatske da, u duhu dobrosusjedskih odnosa i u skladu s međunarodnim pravom, spor sa Slovenijom riješi bilateralnim pregovorima. Tekst diplomatske note u cijelosti je dostupan ovdje (na engleskom jeziku), a priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova dostupno je ovdje.
17. ožujka 2016.	Arbitražni sud je objavio priopćenje za javnost nakon zaključenja usmene rasprave 16. ožujka 2016., u kojem ponavlja stajališta dviju država i navodi da „će sada započeti s razmatranjem pravnih posljedica događaja i postupaka na koje je Hrvatska ukazala u svojim pismima od 24. srpnja 2015. i 31. srpnja 2015. Zaključno, Arbitražni sud navodi da „njegovo razmatranje spora o granici na kopnu i moru ostaje suspendirano“. Priopćenje za javnost dostupno je ovdje. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u svojem je priopćenju (dostupnom ovdje) ponovilo svoja prijašnja stajališta o arbitražnom postupku, odnosno očekivanje da Arbitražni sud bez odgode prestane s radom, kao i hrvatsku spremnost da, u duhu dobrosusjedskih odnosa i u skladu s međunarodnim pravom, granični spor sa Slovenijom riješiti bilateralnim pregovorima.
30. lipnja 2016.	Arbitražni sud je donio odluku (Partial Award) koja se odnosi na događaje koji su doveli do istupanja Hrvatske iz arbitražnog postupka. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali istodobno zaključuje da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi. Iz sadržaja te odluke jasno je vidljivo kako je Arbitražni sud zanemario prigovore hrvatske strane i netočno utvrdio kako nisu iskazane nikakve sumnje u neovisnost i nepristranost arbitara koji sada čine sastav Arbitražnog suda. Arbitražni sud je odlučio nastaviti postupak i vratiti se razmatranju biti spora između dviju država, s ciljem donošenja konačne presude o tijeku granice na moru i kopnu. Odluka Arbitražnog suda dostupna je ovdje (na engleskom jeziku), a priopćenje za javnost ovdje (na engleskom jeziku). U svojoj reakciji na odluku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je da je „Arbitražni sud svojom odlukom propustio vratiti povjerenje, kako u neovisnost i nepristranost vlastitoga rada, tako i u međunarodno arbitražno pravosuđe općenito“, dodavši da Hrvatska više nije stranka u arbitražnom postupku te da niti će komentirati namjere ili odluke Arbitražnog suda, niti se njima smatra obvezanom. Priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova u cijelosti je dostupno ovdje. Reagirajući na odluku Arbitražnog suda, ministar Kovač je rekao da „arbitražni postupak za Hrvatsku više nije relevantan“, ponovivši da Hrvatska više nije stranka u postupku i da ne komentira nakane Arbitražnog suda. Priopćenje HINA-e dostupno je ovdje.
25. studenog 2016.	Tijekom službenog posjeta Sloveniji, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da je „arbitražni sporazum nesumnjivo […] stvar prošlosti na koju se ne treba vraćati“, potvrdivši na taj način nepromijenjen stav prema arbitražnom postupku i u mandatu nove hrvatske Vlade. Ministar Stier tom je prigodom ponovio hrvatski stav da je pitanje granice bilateralno pitanje pozvavši tom prilikom Sloveniju da se što prije pristupi bilateralnim razgovorima o njegovom rješavanju. Priopćenja za javnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova dostupna su ovdje i ovdje.
7. ožujka 2017.	Europska komisija pojasnila je svoj stav prema arbitražnom postupku rekavši da "Europska komisija nastavlja pažljivo pratiti arbitražni postupak o ovom bilateralnom pitanju". U izjavi dostavljenoj HINA-i nadalje je rečeno da "Europska komisija podupire arbitražne postupke koji su u interesu pravne sigurnosti za obje strane", ali i da je Europska komisija spremna podržati i bilo koje drugo održivo bilateralno rješenje, koje bi dvije strane dogovorile. Europska komisija je na kraju pozvala dvije strane na "bilateralni dijalog o ovom važnom pitanju koji bi trebao voditi pravnoj sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora". Priopćenje HINA-e dostupno je ovdje.
26. travnja 2017.	U priopćenju za javnost (dostupnom ovdje, na engleskom jeziku) Arbitražni sud je rekao da je razmatranje predmeta spora završilo te da će u idućim mjesecima donijeti svoju odluku. U svojoj reakciji na tu najavu, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da arbitražna odluka neće biti obvezujuća za Republiku Hrvatsku te da "za nas tek predstoji naći rješenje za pitanje granice i na kopnu i na moru sa Slovenijom". Izjava premijera Plenkovića dostupna je ovdje.
19. lipnja 2017.	Arbitražni sud je objavio priopćenje za javnost (dostupnom ovdje, na engleskom jeziku) u kojem je naveo da će svoju odluku u graničnom sporu objaviti 29. lipnja 2017.
21. lipnja 2017.	U svojoj reakciji na tu najavu Arbitražnog suda, hrvatski premijer Andrej Plenković je izjavio da je "slijedom odluke Hrvatskoga sabora, arbitražna odluka neprihvatljiva". Ponovio je predanost Hrvatske rješavanju otvorenih graničnih pitanja sa Slovenijom, ali ne u okviru postupka koji je upravo slovenskom krivnjom bio nepovratno kontaminiran i kompromitiran. Izjava premijera Plenkovića dostupna je ovdje.
22. lipnja 2017.	Tijekom svojeg sudjelovanja na Europskom vijeću, premijer Plenković je ponovio da je Republika Hrvatska u dobroj vjeri ušla u arbitražni postupak, ali da "[t]o nije uspjelo" te da je arbitraža za Hrvatsku nepovratno kontaminirana. Izjava premijera Plenkovića dostupna je ovdje.
25. lipnja 2017.	Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, u svojem je govoru povodom Dana državnosti rekla da Republika Hrvatska ostaje predana razvoju dijaloga s Republikom Slovenijom, kako radi unaprjeđenja suradnje, tako i radi rješavanja graničnog pitanja. Naglasivši da je arbitražni postupak nepovratno kompromitiran te da Republika Hrvatska više u njemu ne sudjeluje, rekla je da neovisno o sadržaju odluke, Republika Hrvatska neće dopustiti njezinu implementaciju. Predsjednica je također dodala da je Republika Hrvatska spremna odmah započeti pregovore te je Sloveniju pozvala za pregovarački stol. "Držim da smo dužni pokazati zrelost i sposobnost to pitanje riješiti na bilateralnoj osnovi.“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović u govoru dostupnome ovdje.
29. lipnja 2017.	Vlada Republike Hrvatske je u izjavi (dostupna ovdje), koju je dala povodom objave arbitražne odluke (dostupne ovdje), ponovila da arbitražna odluka ni na koji način ne obvezuje Hrvatsku i da je Hrvatska neće primijeniti. Budući da ova arbitraža nije uspjela donijeti konačno rješenje za otvoreno granično pitanje, Vlada Republike Hrvatske je u izjavi ponovila svoj poziv Sloveniji za pokretanjem dijaloga, uvjerena da dvije susjedne države, ujedno članice NATO-a i Europske unije, moraju imati dovoljno motiva i spremnosti za rješavanje ovog pitanja zajedničkim dogovorom. Istodobno, Vlada Republike Hrvatske je izrazila očekivanje da Slovenija neće poduzimati nikakve jednostrane poteze koji bi na bilo koji način mijenjali sadašnje stanje (status quo) na zajedničkoj državnoj granici.