Strategija Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR)

Dunavskom strategijom pokrenutom 2011. godine obuhvaćeno je 14 država dunavskog riječnog sliva: Njemačka (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldova, Ukrajina, Češka, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Ukupna populacija regije je preko 110 milijuna stanovnika (1/5 stanovnika EU).

Dunavska strategija predstavlja brojne mogućnosti integracije i rasta za zemlje različite gospodarske snage okupljene oko  Dunava kao rijeke s najizraženijim međunarodnim karakterom u svijetu, značajnim internacionalnim hidrobiološkim bazenom, te ekološkim koridorom. Geopolitički položaj Dunavske strategije omogućava uz povezivanje samih država članica i otvaranje prema susjedima EU.

Temelji se na dva dokumenta: 1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju; 2. pripadajući Akcijski plan.

Područja suradnje Strategije EU za dunavsku regiju

Kroz razdoblje širokih javnih konzultacija Europske komisije s dionicima Dunavske strategije od jeseni 2009. do lipnja 2010. godine utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje u okviru Strategije:

  • Povezivanje dunavske regije
  • Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji
  • Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji
  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnost

Rad se odvija kroz jedanaest prioritetnih područja (Priority Areas):
  • Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa
  • Poticanje razvoja održivih izvora energije;
  • Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima;
  • Očuvanje kvalitete voda;
  • Upravljanje rizicima za okoliš;
  • Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla;
  • Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i   informacijske tehnologije;
  • Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera;
  • Ulaganje u ljude i vještine;
  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje;
  • Zajedničko razmatranje sigurnosnih pitanja i suzbijanje organiziranog kriminala.

Svako prioritetno područje koordiniraju po dvije države sudionice Dunavske strategije.

Republika Hrvatska je su-koordinator u slijedećim prioritetnim područjima (PP):

   PP 6) Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla (nadležnost Ministarstva gospodarstva) s njemačkom saveznom pokrajinom Bavarskom

   PP 8) Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera (nadležnost Ministarstva gospodarstva), zajedno s njemačkom saveznom pokrajinom Baden-  Württemberg.

U ostalih devet prioritetnih područja Republika Hrvatska također ima predstavnike imenovane od strane resornih ministarstava, koji zajedno s predstavnicima drugih zemalja sudionica ravnopravno sudjeluju u odlučivanju o pitanjima vezanim uz određeno područje Strategije.

Prioriteti Republike Hrvatske u okviru Strategije EU za dunavsku regiju

Glavni razvojni prioriteti hrvatske dunavske regije su:

Transportne poveznice kroz razvoj plovidbe i inter-modalni transport, upravljanje vodama i povezivanje dunavske regije s jadranskom obalom.

Gospodarski razvoj kroz povezivanje energetskih izvora, diversifikaciju izvora, snažno i razvijeno poduzetništvo, konkurentnost, modernizaciju poljoprivrede i razvoj posebnih oblika turizma.

Zaštita okoliša kroz prevenciju od prirodnih i drugih katastrofa, očuvanje i poticaj bio-raznolikosti, te održivi razvoj.

Razvoj civilnog društva kroz kulturu, znanost i obrazovanje, uključivanje civilnih inicijativa, veću stopu zapošljavanja, brigu o mladima i znanstvenicima te ljudskim potencijalima općenito.

Provedba Strategije i Akcijskog plana - projektna suradnja

Provedbu aktivnosti određenih Akcijskim planom osiguravaju Koordinatori prioritetnih područja (Priority Area Coordinators - PACs). To podrazumijeva organizaciju redovitih sastanaka na razini Upravljačkih skupina (Steering Groups) za pojedina prioritetna područja. Upravljačku skupinu čine predstavnici relevantnih resora svih država Dunavske strategije za određeno područje. U Upravljačkoj skupini svakog prioritetnog područja sudjeluje i po jedan predstavnik Republike Hrvatske. Zadatak koordinatora prioritetnih područja je omogućavanje umrežavanja voditelja projekata s partnerima u dunavskoj regiji, kao i asistencija pri pronalaženju odgovarajućeg instrumenta financiranja. Na nacionalnoj i regionalnoj razini, provedbu Strategije osiguravaju Nacionalni koordinatori.  Nacionalni koordinatori RH su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Instrumenti financiranja projekata Dunavske strategije mogu biti nacionalna, regionalna i lokalna sredstva, EU fondovi, sredstva EIB i EBRD te drugih međunarodnih financijskih institucija, donatora i financiranja iz privatnih izvora. Transnacionalni program europske teritorijalne suradnje Dunav 2014-2020 (TN DUNAV) također predstavlja značajan izvor mogućeg financiranja projekata u okviru EUSDR.

Hrvatsko predsjedanje Strategijom EU za dunavsku regiju

Predsjedanje se odvija po jednogodišnjem rotirajućem principu. Od početka djelovanja do sada Dunavskom strategijom su predsjedale: Rumunjska, Bavarska, Austrija, Baden-Württemberg, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska.

Hrvatska je 1. studenog 2019. godine preuzela predsjedanje pod motom „EUSDR - 10 godina poslije“ .

U Programu hrvatskog predsjedanja istaknuta su tri politička cilja:
•          Jačanje uloge regionalnoga razvoja
•          Sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike
•          Poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva

Tematski ciljevi predsjedanja su:
•          Suradnja znanstvenih institucija i gospodarskih dionika
•          Zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj
•          Unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela
•          Civilna zaštita
•          Jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave

Hrvatsko predsjedanje završilo je 9. godišnjim forumom Strategije EU za dunavsku regiju u listopadu 2020. godine te je predsjedanje na 7. sjednici Dunavske parlamentarne konferencije službeno preuzela Republika Slovačka.

U listopadu 2021., na 10. godišnjem forumu,  predsjedanje je preuzela Ukrajina, što je prvi put da je zemlja ne-članica EU preuzela predsjedanje EUSDR-om. Zbog ruske agresije na Ukrajinu, predsjedanje je preuzela Slovačka u suradnji s Europskom komisijom. Nakon Slovačke, predsjedanje za 2022. preuzela je Slovenija. Od 2024. godine, EUSDR-om se predsjeda abecednim redom, te predsjedanje uzima Austrija, te se godina predsjedanja počinje poklapati s kalendarskom godinom (a ne od jeseni do jeseni kako je bilo do sada). Nakon Austrije predsjedanje će preuzeti Bosna i Hercegovina, dok Hrvatska na red dolazi 2027.
 
 
Kontakti:
Lidija Pansegrau Hadrović, lidija.pansegrau-hadrovic@mvep.hr i
Luka Vujnović, luka.vujnovic@mvep.hr;   
Služba za europske makroregije,
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 
Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
 
 
 
Korisne poveznice:
Službena stranica Strategije EU za dunavsku regiju:
https://www.danube-region.eu/

Facebook stranica: https://www.facebook.com/DanubeRegionStrategy
Komunikacija Europske komisije o Strategiji EU za dunavsku regiju:
https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:0715:FIN:EN:HTML

Akcijski plan Strategije EU za dunavsku regiju:
https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/communic/danube/action_plan_danube.pdf

Transnacionalni program europske teritorijalne suradnje Dunav 2014-2020 (TN DUNAV): https://www.interreg-danube.eu/

Europski strukturni i investicijski fondovi: https://www.strukturnifondovi.hr/transnacionalna-suradnja
Uspješnice Strategije EU za dunavsku regiju: https://www.danube-region.eu/communication/success-stories
 
Audio-video materijal:*

*Napomena: audio-video materijal vlasništvo je Europske komisije