Razvojna suradnja i humanitarna pomoć
Glavni cilj razvojne suradnje i humanitarne pomoći je suzbijanje siromaštva te poticanje uravnoteženog i pravednijeg globalnog razvoja. Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, Republika Hrvatska djeluje bilateralno i multilateralno - kroz suradnju s državama članicama EU-a i OECD-a te putem UN agencija. Pružanje razvojne i humanitarne pomoći inozemstvu predstavlja i jedan od prioriteta vanjske politike Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska zauzima posebno mjesto u globalnoj donatorskoj zajednici zahvaljujući iskustvu ratnog i poslijeratnog oporavka i obnove, demokratske tranzicije i euroatlantskih integracija. Dijeljenje ovih znanja posebno je važno za susjedne države na europskom putu. Republika Hrvatska stoga aktivno promiče europsku perspektivu kao temelj sigurnosti, razvoja i gospodarskog napretka najbližeg susjedstva.
S obzirom na vlastito iskustvo, Republika Hrvatska u svom međunarodnom djelovanju povezuje humanitarno i razvojno djelovanje s izgradnjom mira i stabilnosti (tzv. načelo Trostruke poveznice - Triple Nexus). Među najboljim primjerima Trostruke poveznice uopće jest mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja kao najuspješnija mirovna misija UN-a od svog osnutka i postignuće koje ga i danas čini najboljim modelom mirnog rješenja sukoba i reintegracije okupiranih područja u različitim dijelovima svijeta.
Nacionalna politika humanitarne pomoći RH temelji se na načelima humanosti, nepristranosti, neutralnosti i neovisnosti. Aktivnosti na ovom području usmjerene su na ublažavanje posljedica kriznih situacija, pomoć u post-konfliktnim okruženjima, te na zaštitu najranjivijih skupina, posebno žena, djece i mladih. Humanitarne aktivnosti provode se u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom (IHL).
Na temelju gore navedenih načela definirani su sektorski i geografski prioriteti međunarodne razvojne suradnje RH.
Sektorski prioriteti međunarodne razvojne suradnje RH su: 1. Dostojanstvo svake osobe (promicanje ljudskih prava, socijalne uključenosti i jednakih mogućnosti. Fokus na žene, djecu, mlade, izbjeglice i raseljene osobe; pristup obrazovanju, zdravlju i osnovnim uslugama; prevencija nasilja, trgovine ljudima i eksploatacije.); 2. Odgovoran i održiv gospodarski razvoj (promicanje dostojanstvenog rada, društvenog i ženskog poduzetništva, održivih malih i srednjih poduzeća, digitalne i zelene tranzicije, energetske učinkovitosti i otpornosti na klimatske promjene); 3. Mir, sigurnost i razvoj demokratskih institucija (jačanje vladavine prava, transparentnosti i borbe protiv korupcije; reforme javne uprave i pravosuđa; protuminsko djelovanje; podrška žrtvama sukoba i izgradnja institucija).
Geografski, aktivnosti su usmjerene na: 1. zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina kao programska država); 2. istočno susjedstvo (Ukrajina kao programska država); 3. južno susjedstvo/Mediteran (Sirijska Arapska Republika kao programska država).
Ovi prioriteti usklađeni su s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030., Provedbenim programom MVEP-a za razdoblje 2024. - 2028. te Nacionalnim programom međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu za razdoblje do 2030. godine u cilju pružanja primjerenog razvojnog i humanitarnog odgovora na značajno izmijenjenu globalnu situaciju i potrebe.
U skladu s pravilima Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD-DAC), Republika Hrvatska svoju razvojnu suradnju provodi i u ostalim državama koje imaju status zemalja primateljica službene razvojne pomoći.
Zakonom o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći iz 2024. Republika Hrvatska uređuje ciljeve, instrumente, koordinaciju i financiranje razvojne i humanitarne pomoći. Zakon je usklađen s dokumentima i ciljevima EU-a, OECD-a i UN-a te predviđa snažnije uključivanje organizacija civilnog društva i privatnog sektora kao i korištenje suvremenih financijskih instrumenata. Prema Zakonu, MVEP koordinira aktivnosti i vodi godišnju evidenciju razvojnih i humanitarnih projekata te na godišnjoj razini podnosi Izvješće Hrvatskom saboru i Vladi RH. U cilju osiguravanja međuresorne koordinacije i usklađenosti s nacionalnim i vanjskopolitičkim prioritetima, Zakonom je propisana uspostava Povjerenstva za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu, kojim predsjeda MVEP, a koje okuplja predstavnike resornih ministarstava, ureda Vlade RH, državnih agencija i drugih relevantnih dionika (MVEP i 31 dionik). Novo Povjerenstvo je Odlukom Vlade RH osnovano u rujnu 2025. te će strateški usmjeravati djelovanje RH na planu razvojne suradnje i humanitarne pomoći.
RH od 2019. dobrovoljno podnosi Izvješće Odboru za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD DAC), na temelju kojeg se bilježi službena razvojna pomoć RH. Kroz dostavu podataka, RH je uključena u publikacije OECD-a, potvrđujući time svoju ulogu kredibilnog i transparentnog pružatelja službene razvojne pomoći. RH sustavno razvija suradnju s OECD DAC-om, što je potvrđeno brojnim susretima visokih hrvatskih dužnosnika s dužnosnicima OECD DAC-a, kao i kroz zajedničke projektne aktivnosti, poput projekta reforme politike razvojne suradnje kojemu je cilj unaprjeđenje strateškog planiranja i pravnog okvira hrvatske razvojne suradnje. U rujnu 2024., Republika Hrvatska je i službeno postala sudionik (Participant) unutar OECD DAC-a, čime će se dodatno osnažiti uloga i mjesto RH u svjetskim razvojnim okvirima. U predstojećem razdoblju, Republika Hrvatska, osim članstva u OECD-u, ima ambiciju razmotriti i punopravno članstvo u OECD DAC-u (Member), čime bi stekla pristup širem spektru resursa, tehničke podrške i razvojnih instrumenata.
Europska unija kolektivno je najveći donator humanitarne pomoći i razvojne suradnje u svijetu. Međunarodna razvojna suradnja jedan je od ključnih alata njezinog vanjskog djelovanja, oblikovan kroz Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku, koncept Tima Europa te Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju - Globalna Europa (NDICI-GE), glavni financijski mehanizam EU-a za vanjsko djelovanje. Važna platforma u ovom okviru je strategija Global Gateway, čiji je cilj snažnije uključivanje privatnog sektora u razvojnu suradnju. Strategija je geopolitički i geoekonomski odgovor EU-a na globalne izazove i jedan od njezinih strateških prioriteta.
Vijeće za vanjske poslove u razvojnom formatu (FAC DEV) okuplja ministre zadužene za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć. Sastaje se dvaput godišnje i određuje političke smjernice.
Radne skupine Vijeća EU:
CODEV-PI: bavi se politikama i metodama razvojne suradnje s trećim državama.
COHAFA: fokusirana je na humanitarne strategije i odgovore na krize.
AKP: uređuje odnose s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (OAKPD), temeljem Sporazuma iz Samoe (donesenim nakon prestanka važenja Sporazuma iz Cotonoua 2000.-2020.), koji pokriva razvojnu, gospodarsku, trgovinsku i političku suradnju.
NDICI-GE omogućuje EU-u da strateški promiče održivi razvoj i privatna ulaganja u partnerskim zemljama, pridonoseći globalnim ciljevima poput Agende 2030 i Pariškog sporazuma.
Instrument EU za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć temelji se na zajedničkim načelima i propisima koje usvaja Vijeće EU.
Tim Europa (Team Europe) - zajednički okvir EU, država članica, EIB-a i EBRD-a - pokrenut je 2020. kao odgovor na pandemiju. Njegove inicijative (TEI) usklađene su s vanjskopolitičkim prioritetima EU i pridonose društveno-gospodarskom oporavku u partnerskim zemljama, na bilateralnoj i regionalnoj razini.
Global Gateway i TEI mehanizam ključni su za provedbu preko 200 vodećih (flagship) projekata u razdoblju od 2023.-2025., s fokusom na Latinsku Ameriku, Karibe, Afriku i Aziju.
Europski zajednički fond Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF) je zajednička EU platforma za ulaganja na zapadnom Balkanu. Kombinira donacije, kredite i jamstva za infrastrukturne projekte. Republika Hrvatska je od 2022. bilateralni donator, a od 2025. obnaša funkciju jednogodišnjeg supredsjedatelja. Time dodatno potvrđuje svoju predanost europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe i aktivno sudjeluje u radu ključnih tijela WBIF-a (Strateški i Operativni odbori te Odbor donatora).
Aktivnim sudjelovanjem u radnim tijelima Europske komisije s nadležnostima na području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći, kao i redovitim godišnjim izvještavanjem prema OECD DAC-u, osigurava se vidljivost i vjerodostojnost Republike Hrvatske kao države donatora na globalnoj razini koja svoju međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć provodi sukladno prioritetima zacrtanima u nacionalnim i međunarodnim dokumentima i odlukama.
Više o trenutačnim aktivnostima i projektima dostupno je na službenoj LinkedIn stranici.
KONKRETNI PROJEKTI
ZAPADNI BALKAN (Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo, Crna Gora, Republika Albanija, Republika Sjeverna Makedonija i Republika Srbija)
Svojim iskustvom i znanjem Republika Hrvatska (RH) doprinosi političkom, gospodarskom i institucionalnom razvoju država u njezinu susjedstvu. Poticanje europskih integracija, jačanje institucionalnih kapaciteta i promicanje gospodarske otpornosti glavni su sektorski prioriteti unutar geografske regije zapadni Balkan. Izniman značaj predstavlja iskustvo RH u jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije te razvoju civilnog društva, čime se ističe kao značajan partner državama zapadnog Balkana koje su na putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji (EU). Unutar geografskog prioriteta zapadnog Balkana Bosna i Hercegovina (BiH) ima status programske države gdje RH kontinuirano provodi projekte usklađene sa svojim vanjskopolitičkim ciljevima razvojne suradnje, a istodobno djeluje i na području cijelog zapadnog Balkana s ciljem jačanja stabilnosti, sigurnosti i održivog razvoja regije kroz projekte koji podupiru reforme, jačaju gospodarstvo i potiču društvenu uključenost. U tom kontekstu, izdvajamo sljedeće projekte: Program stipendiranja mladih pripravnika u BiH (2023. - 2026.) čiji je cilj podrška zapošljavanju mladih stručnjaka u Uredu visokog predstavnika u BiH (OHR) sa svrhom jačanja vladavine prava, borba protiv korupcije i razvoj institucija; Digitalna transformacija malih i srednjih poduzeća (2024. - 2026.) u suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) koja potiče digitalnu i zelenu modernizaciju malih i srednjih poduzeća; Obnova sustava javne rasvjete i električne mreže u Janjevu, Kosovo (2024. - 2026.), u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) kojem je u cilju modernizacija zastarjele infrastrukture te osiguranje rasvjete i električne energije; Rekonstrukcija škole „Iliriaˮ u gradu Krujëu u Albaniji u suradnji s UNDP-om, čija je obnova nakon potresa 2019. omogućila učenicima kvalitetnu nastavu kao i mnoge druge projekte. Predanost RH razvojnim ciljevima na zapadnom Balkanu prepoznata je na najvišim razinama, pa RH s Europskom komisijom (EK) supredsjeda 2025. i 2026. Strateškim i Operativnim odborima Europskog zajedničkog fonda Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF). Uz navedene projekte, RH kontinuirano pruža žurnu humanitarnu pomoć u izvanrednim situacijama kao što su prirodne nepogode (humanitarna pomoć za ublažavanje posljedica poplava u BiH 2024., potres u Stocu 2022., potres u Albaniji 2019.).
ISTOČNO SUSJEDSTVO (Ukrajina, Republika Moldova, Republika Bjelarus, Republika Azerbajdžan i Republika Armenija)
Kao regija iznimnog sigurnosnog, gospodarskog i političkog značaja za RH i EU, istočno susjedstvo jedan je od geografskih prioriteta hrvatske razvojne politike. Svojim geostrateškim položajem istočno susjedstvo predstavlja ključnu ulogu u pitanjima sigurnosti, energetike i migracija. Posljednje četiri godine obilježene su brutalnom vojnom invazijom Ruske Federacije na Ukrajinu te je RH, kao i većina međunarodnih razvojnih dionika, poglavito Europska unija (EU), svoje djelovanje na razvojno-humanitarnom planu dominantno usmjerila na aktivnosti pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini i ratnim stradalnicima. Države ovog područja prošle su, te u nekim segmentima još uvijek prolaze, razdoblje društvenih i političkih izazova i promjena, a RH zahvaljujući svojem iskustvu tranzicije, obnove i pristupanja EU-u doprinosi stabilizaciji tih procesa. Sektorski prioriteti za geografski prioritet istočnog susjedstva su razminiranje, reintegracija i obnova pogođenih područja te jačanje institucionalnog kapaciteta. Programska država u unutar regije istočnog susjedstva je Ukrajina, a prema Institutu za svjetsku ekonomiju iz Kiela, RH zauzima visoko sedmo mjesto u svijetu po udjelu humanitarne pomoći upućenoj Ukrajini u odnosu na BDP. Ukrajina je ujedno i izvrstan primjer sinergije temeljene na povezivanju humanitarnog i razvojnog djelovanja s izgradnjom mira i stabilnosti (načelo Triple Nexus), a pristup se temelji na dijalogu, tehničkoj pomoći i regionalnoj suradnji. U skladu s navedenim prioritetima, RH je u Ukrajini provela, odnosno trenutačno provodi niz projekata među kojima se ističu obnova obrazovnih ustanova u Hostomelu u suradnji s Hrvatskim Caritasom; potpora ukrajinskom energetskom sektoru kroz isporuku opreme te jačanje energetske otpornosti u suradnji s Uredom visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR); projekti obnove energetske infrastrukture u školama, dječjim vrtićima i bolnicama u suradnji s Fondom Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Energetskim fondom za Ukrajinu (eng. Ukraine Energy Fund); protuminsko djelovanje u suradnji s Ukrajinom, EU, UNDP i drugim međunarodnim partnerima; uključivanje žena u sustav protuminskog djelovanja kroz projekt s tijelom Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanja žena (UN WOMEN); podrška projektu Svjetskog programa za hranu (WFP) i Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) kojem je cilj humanitarno razminiranje i gospodarska revitalizacija poljoprivrednih površina zagađenih minskoeksplozivnim sredstvima; osiguranje stipendija za mlade ukrajinske lidere u suradnji s Europskom zakladom za demokraciju (EED); doprinos humanitarnoj inicijativi „Žito iz Ukrajineˮ u suradnji s WFP-om. Također, RH već četiri godine za redom organizira međunarodne konferencije posvećene pomoći Ukrajini, uključujući prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme (2022.), Međunarodnu donatorsku konferenciju za humanitarno razminiranje u Ukrajini (2023.), Summit Ukrajina-Jugoistočna Europa (2024.), Međunarodna braniteljska konferencija (2025.). Ujedno, u suradnji s organizacijama civilnog društva, RH od 2021. provodi projekte protuminske edukacije ukrajinske djece te projekte usmjerene na rehabilitaciju ukrajinskih vojnika.
Moldova također trpi ozbiljne posljedice rata u Ukrajini zbog čega je RH provela projekte s ciljem poboljšanja uvjeta života u državi. Tako je u suradnji s UNICEF-om 2023. osigurana nabava generatora za ustanove socijalne i zdravstvene skrbi, a trenutačno se provode dva projekta pod nazivima „STEAM on Wheelsˮ, mobilna obrazovna inicijativa s ciljem premošćivanja digitalnog jaza i promicanja rodne ravnopravnosti u STEM području među djecom i mladima u ruralnim zajednicama te „Energy efficiency initiative targeting Early Child Care services in Republic of Moldova'', projekt održivog razvoja za vrtić u selu Bardar, koji pohađa preko 270 djece u dobi od 2 do 6 godina.
U kontekstu dugotrajne političke krize u Bjelarusu, obilježene ozbiljnim i sustavnim kršenjima osnovnih demokratskih standarda, RH u suradnji s Europskom zakladom za demokraciju (EED) podupire programe koji promiču demokratske procese i građanske inicijative u državama Istočnog partnerstva, a RH se 2025. pridružila međunarodnoj inicijativi pomoći žrtvama političke represije u Bjelarusu financijskim doprinosom Međunarodnom humanitarnom fondu za žrtve represije koji je osnovao Norveški helsinški odbor (eng. The Norwegian Helsinki Committee).
U okviru protuminskog djelovanja RH je 2024. donirala osam pasa za detekciju mina na području Republike Azerbajdžan.
JUŽNO SUSJEDSTVO, ROG AFRIKE TE OSTALE DRŽAVE PRIMATELJICE RAZVOJNE POMOĆI
Kao regija iznimnog geostrateškog značaja koja povezuje Europu, Afriku i Aziju, južno susjedstvo ima ključnu ulogu u pitanjima migracija, sigurnosti, gospodarskog razvoja i klimatske otpornosti te je politika razvojne suradnje RH unutar navedene regije usmjerena kroz sektorske prioritete na obrazovanje, upravljanje migracijama i jačanje klimatske otpornosti lokalnih zajednica. Poseban je naglasak na zaštiti ranjivih skupina, uključujući žene i mlade, te na osnaživanje civilnog društva. Programska država unutar geografskog prioriteta južnog susjedstva je Sirijska Arapska Republika te je RH od 2016. do sada pridonijela nizu projekata i inicijativa kojima je cilj pomoć u kontinuiranoj krizi u toj državi, s posebnim naglaskom na pomoć sirijskim izbjeglicama. Tako su u suradnji s UNICEF-om tijekom 2024. i 2025. provedeni projekti usmjereni na osiguranje boljih uvjeta za učenje i igru za djecu izbjeglu iz Sirije u Jordan i Libanon, dok je putem Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) upućen financijski doprinos za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata na terenu u Siriji. Uz navedene projekte RH je 2025. - 2026. doprinijela Francuskoj inicijativi za sigurnost hrane i prehranu (FIFSAN) kroz Inicijative Tima Europa (eng. Team Europe Initiative - TEI), a u partnerstvu sa Svjetskim programom za hranu (WFP), HR doprinos usmjeren je na zaštitu zdravlja i jačanje sigurnosti hrane, osnaživanje žena i djece te potporu izbjeglicama i interno raseljenim osobama u regiji Alep.
Od početka eskalacije sukoba u Gazi 2023. RH kontinuirano upućuje žurnu humanitarnu pomoć civilnom stanovništvu putem međunarodnih organizacija kao što su UNICEF, WFP, ICRC, Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) i Egipatski Crveni polumjesec, dok je Libanonu upućena pomoć putem ICRC-a 2024., a Sudanu putem WFP-a iste godine. Također, u suradnji s Hrvatskim Caritasom trenutačno se provodi projekt revitalizacije Društvenog centra Katoličke akcije Betlehem koji nudi siguran prostor za djecu, mlade i obitelji pogođene sukobima.
U sklopu sektorskih prioriteta RH je u Etiopiji podržala projekte UNICEF-a (osnaživanje žena i djevojčica), FAO-a (sigurnost hrane) i ICRC-a (protuminsko djelovanje), dok je u Keniji u suradnji s UNICEF-om proveden projekt „Osnaživanje djevojaka za kvalitetno obrazovanje u Kenijiˮ te u okviru TEI doprinosimo ublažavanju posljedica humanitarne krize i jačanju otpornosti lokalnih zajednica u 2023., 2024. i 2025.
Humanitarne krize i globalne prepreke ograničavaju dostojanstven razvoj država diljem svijeta te zahtijevaju podršku na različitim lokacijama. U skladu s navedenim sektorskim prioritetima, u suradnji s Hrvatskim Caritasom provodi se projekt u Boliviji čiji je cilj izgradnja i opremanje učeničkog doma za djecu i mlade u dobi od 13 do 18 godina iz ruralnih područja bez adekvatne roditeljske skrbi. Također, RH u suradnji s relevantnim međunarodnim organizacijama dosljedno pruža žurnu humanitarnu pomoć državama područjâ pogođenih prirodnim nepogodama. Slijedom razornog potresa jakosti 7,8 stupnjeva po Richteru žurna humanitarna pomoć pružena je 2023. putem UNDP-a Republici Turskoj, a 2025. financijska humanitarna pomoć osigurana je kroz TEI za ublažavanje posljedica razornih potresa u Republici Filipini.
Također, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova putem godišnjih javnih poziva za financiranje projekata međunarodne razvojno-humanitarne suradnje organizacija civilnog društva provodi projekte u više država primateljica razvojne pomoći. Tako je RH od 2021. financirala 38 projekata razvojne pomoći organizacija civilnih društava u partnerskim državama - BiH, Crna Gora, Albanija, Benin, Etiopija, Kenija, Kosovo, Maroko, Sjeverna Makedonija, Srbija, Ukrajina, Tanzanija, Turska, Zambija, Filipini.