EU strategija za dunavsku regiju (EUSDR)

Aktualno:


Dunavskom strategijom pokrenutom 2011. godine obuhvaćeno je 14 država dunavskog riječnog sliva: Njemačka (savezne pokrajine Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldova, Ukrajina, Češka, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Ukupna populacija regije je preko 110 milijuna stanovnika (1/5 stanovnika EU).

 

Dunavska strategija predstavlja brojne mogućnosti integracije i rasta za zemlje različite gospodarske snage okupljene oko  Dunava kao rijeke s najizraženijim međunarodnim karakterom u svijetu, značajnim internacionalnim hidrobiološkim bazenom, te ekološkim koridorom. Geopolitički položaj Dunavske strategije omogućava uz povezivanje samih država članica i otvaranje prema susjedima EU.
Temelji se na dva dokumenta: 1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju; 2. pripadajući Akcijski plan.
Područja suradnje Strategije EU za dunavsku regiju
Kroz razdoblje širokih javnih konzultacija Europske komisije s dionicima Dunavske strategije od jeseni 2009. do lipnja 2010. godine utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje u okviru Strategije:
  • Povezivanje dunavske regije
  • Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji
  • Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji
  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnost
Rad se odvija kroz jedanaest prioritetnih područja (Priority Areas):
  • Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa
  • Poticanje razvoja održivih izvora energije;
  • Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima;
  • Očuvanje kvalitete voda;
  • Upravljanje rizicima za okoliš;
  • Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla;
  • Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i   informacijske tehnologije;
  • Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera;
  • Ulaganje u ljude i vještine;
  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje;
  • Zajedničko razmatranje sigurnosnih pitanja i suzbijanje organiziranog kriminala.

Svako prioritetno područje koordiniraju po dvije države sudionice Dunavske strategije.
Republika Hrvatska je su-koordinator u slijedećim prioritetnim područjima (PP):
PP 6) Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla (nadležnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja) s njemačkom saveznom pokrajinom Bavarskom
PP 8) Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera (nadležnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja), zajedno s njemačkom saveznom pokrajinom Baden-Württemberg.
U ostalih devet prioritetnih područja Republika Hrvatska također ima predstavnike imenovane od strane resornih ministarstava, koji zajedno s predstavnicima drugih zemalja sudionica ravnopravno sudjeluju u odlučivanju o pitanjima vezanim uz određeno područje Strategije.
Prioriteti Republike Hrvatske u okviru Strategije EU za dunavsku regiju
Glavni razvojni prioriteti hrvatske dunavske regije su:
Transportne poveznice kroz razvoj plovidbe i inter-modalni transport, upravljanje vodama i povezivanje dunavske regije s jadranskom obalom.
Gospodarski razvoj kroz povezivanje energetskih izvora, diversifikaciju izvora, snažno i razvijeno poduzetništvo, konkurentnost, modernizaciju poljoprivrede i razvoj posebnih oblika turizma.
Zaštita okoliša kroz prevenciju od prirodnih i drugih katastrofa, očuvanje i poticaj bio-raznolikosti, te održivi razvoj.
Razvoj civilnog društva kroz kulturu, znanost i obrazovanje, uključivanje civilnih inicijativa, veću stopu zapošljavanja, brigu o mladima i znanstvenicima te ljudskim potencijalima općenito.
Provedba Strategije i Akcijskog plana – projektna suradnja
Provedbu aktivnosti određenih Akcijskim planom osiguravaju Koordinatori prioritetnih područja (Priority Area Coordinators - PACs). To podrazumijeva organizaciju redovitih sastanaka na razini Upravljačkih skupina (Steering Groups) za pojedina prioritetna područja. Upravljačku skupinu čine predstavnici relevantnih resora svih država Dunavske strategije za određeno područje. U Upravljačkoj skupini svakog prioritetnog područja sudjeluje i po jedan predstavnik Republike Hrvatske. Zadatak koordinatora prioritetnih područja je omogućavanje umrežavanja voditelja projekata s partnerima u dunavskoj regiji, kao i asistencija pri pronalaženju odgovarajućeg instrumenta financiranja. Na nacionalnoj i regionalnoj razini, provedbu Strategije osiguravaju Nacionalni koordinatori.  Nacionalni koordinatori RH su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Instrumenti financiranja projekata Dunavske strategije mogu biti nacionalna, regionalna i lokalna sredstva, EU fondovi, sredstva EIB i EBRD te drugih međunarodnih financijskih institucija, donatora i financiranja iz privatnih izvora. Transnacionalni program europske teritorijalne suradnje Dunav 2014-2020 (TN DUNAV) također predstavlja značajan izvor mogućeg financiranja projekata u okviru EUSDR.
Hrvatsko predsjedanje Strategijom EU za dunavsku regiju
Predsjedanje se odvija po jednogodišnjem rotirajućem principu. Od početka djelovanja do sada Dunavskom strategijom su predsjedale: Rumunjska, Bavarska, Austrija, Baden-Württemberg, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska.
Hrvatska je 1. studenog 2019. godine preuzela predsjedanje pod motom „EUSDR - 10 godina poslije“ .

U Programu hrvatskog predsjedanja istaknuta su tri politička cilja:

•          Jačanje uloge regionalnoga razvoja

•          Sinergija između makroregionalnih strategija i kohezijske politike

•          Poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva

Tematski ciljevi predsjedanja su:

•          Suradnja znanstvenih institucija i gospodarskih dionika

•          Zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj

•          Unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela

•          Civilna zaštita

•          Jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave

Hrvatsko predsjedanje završilo je 9. godišnjim forumom Strategije EU za dunavsku regiju u listopadu 2020. godine te je predsjedanje na 7. sjednici Dunavske parlamentarne konferencije službeno preuzela Republika Slovačka.
U listopadu 2021., na 10. godišnjem forumu,  predsjedanje je preuzela Ukrajina, što je prvi put da je zemlja ne-članica EU preuzela predsjedanje EUSDR-om.

Kontakti:

Sanjin Vlastelica
Voditelj Službe za europske makroregije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
Tel: 01/ 4598033
e-pošta: sanjin.vlastelica@mvep.hr
 
Korisne poveznice:

Službena stranica Strategije EU za dunavsku regiju:
https://www.danube-region.eu/

Facebook stranica: https://www.facebook.com/DanubeRegionStrategy
Komunikacija Europske komisije o Strategiji EU za dunavsku regiju:
https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:0715:FIN:EN:HTML

Akcijski plan Strategije EU za dunavsku regiju:
https://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/communic/danube/action_plan_danube.pdf

Transnacionalni program europske teritorijalne suradnje Dunav 2014-2020 (TN DUNAV): https://www.interreg-danube.eu/

Europski strukturni i investicijski fondovi: https://www.strukturnifondovi.hr/transnacionalna-suradnja
Uspješnice Strategije EU za dunavsku regiju: https://www.danube-region.eu/communication/success-stories
 

Audio-video materijal:*

*Napomena: audio-video materijal vlasništvo je Europske komisije

  • Službena stranica Strategije EU za dunavsku regiju
  • Facebook stranica
  • Komunikacija Europske komisije o Strategiji EU za dunavsku regiju
  • Akcijski plan Strategije EU za dunavsku regiju