Vijeće za ljudska prava
Vijeće za ljudska prava (Human Rights Council) je međuvladino tijelo unutar sustava UN-a, odgovorno za promicanje i zaštitu ljudskih prava diljem svijeta, rješavanje situacije kršenja ljudskih prava te davanje preporuka. Vijeće ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima ljudskih prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice. Vijeće broji 47 država članica UN-a koje bira Opća skupština UN-a na razdoblje od 3 godine, a zasjeda u Ženevi.
RH je u listopadu 2016. prvi put izabrana za članicu Vijeća u mandatu 2017.-2019. godine. RH se svojim članstvom aktivno uključila u globalno djelovanje na području ljudskih prava, kako prema aktualnim trendovima i izradi novih standarda u promicanju i zaštiti ljudskih prava, tako i u odnosu na podizanje svijesti o potrebi jačanja njihove zaštite u zemljama u kojima je kršenje ljudskih prava i klima nekažnjavanja prijetnja građanima.
Trogodišnjim angažmanom u Vijeću, RH je potvrdila promoviranje svog interesa i sposobnost za praćenje i sudjelovanje u globalnim trendovima i procesima. RH je pridonijela daljnjem osnaživanju i boljoj međusobnoj suradnji brojnih mehanizama Vijeća te drugih tijela UN-a, sa svrhom postizanja učinkovitog i pravovremenog odgovora na izazove današnjice u zaštiti i razvoju ljudskih prava.
U svom djelovanju u Vijeću, RH je u velikoj mjeri ispunila promicanje nacionalnih prioriteta (kroz kontinuiranu političku podršku, konstruktivnu suradnju, djelovanje putem dijaloga uključujući i svoj glas u Vijeću) kao što su: zalaganje protiv diskriminacije po svim osnovama, zalaganje za ravnopravnost spolova, borba protiv diskriminacije žena i nasilja nad njima, zaštita prava djeteta, ali i drugih ranjivih skupina.
RH podupire rad tzv. posebnih procedura Vijeća (tematski i za krizna područja), a čiji terenski rad predstavlja inicijalni doprinos za izradu novih standarda. Bila je u skupini država koje su (vrlo rano) istaknule otvoreni poziv posebnim procedurama za pregled stanja u RH, a slijedom čega su uspješno ostvareni posjeti posebne izvjestiteljice za stanovanje, posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama, radne skupine za prisilne nestanke, posebnog izvjestitelja o pravu svih osoba na uživanje najviših standarda tjelesnog i mentalnog zdravlja te posebnog izvjestitelja za promicanje istine, pravde, reparacija i jamstva neponavljanja zločina.
RH aktivno sudjeluje u okviru UN mehanizma Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), instrumenta Vijeća za ljudska prava, kojim se ocjenjuje stanje ljudskih prava u svim državama prema jednakim temeljima. UPR se trenutno nalazi u svojem trećem ciklusu, pri čemu je RH do sada tri puta predstavljala svoja izvješća – prvo nacionalno izvješće je predstavio tadašnji državni tajnik Andrej Plenković 2010. godine, dok je drugo nacionalno izvješće 2015. godine predstavila tadašnja ministrica Vesna Pusić. Posljednje treće izvješće predstavio je 2020. godine aktualni ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Istodobno, RH promiče i vlastite inicijative. Za vrijeme članstva u Komisiji za ljudska prava UN-a (preteča Vijeća za ljudska prava) bila je nositelj inicijative za usvajanje „Rezolucije o prigovoru savjesti protiv služenja vojnog roka“ kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Temeljem učinjene procjene, RH je uspješno reafirmirala ovu inicijativu, a u suradnji s Kostarikom i Poljskom predvodila je rezoluciju, koja je usvojena konsenzusom na Vijeću za ljudska prava 2013. te 2017. godine.
RH je u listopadu 2016. prvi put izabrana za članicu Vijeća u mandatu 2017.-2019. godine. RH se svojim članstvom aktivno uključila u globalno djelovanje na području ljudskih prava, kako prema aktualnim trendovima i izradi novih standarda u promicanju i zaštiti ljudskih prava, tako i u odnosu na podizanje svijesti o potrebi jačanja njihove zaštite u zemljama u kojima je kršenje ljudskih prava i klima nekažnjavanja prijetnja građanima.
Trogodišnjim angažmanom u Vijeću, RH je potvrdila promoviranje svog interesa i sposobnost za praćenje i sudjelovanje u globalnim trendovima i procesima. RH je pridonijela daljnjem osnaživanju i boljoj međusobnoj suradnji brojnih mehanizama Vijeća te drugih tijela UN-a, sa svrhom postizanja učinkovitog i pravovremenog odgovora na izazove današnjice u zaštiti i razvoju ljudskih prava.
U svom djelovanju u Vijeću, RH je u velikoj mjeri ispunila promicanje nacionalnih prioriteta (kroz kontinuiranu političku podršku, konstruktivnu suradnju, djelovanje putem dijaloga uključujući i svoj glas u Vijeću) kao što su: zalaganje protiv diskriminacije po svim osnovama, zalaganje za ravnopravnost spolova, borba protiv diskriminacije žena i nasilja nad njima, zaštita prava djeteta, ali i drugih ranjivih skupina.
RH podupire rad tzv. posebnih procedura Vijeća (tematski i za krizna područja), a čiji terenski rad predstavlja inicijalni doprinos za izradu novih standarda. Bila je u skupini država koje su (vrlo rano) istaknule otvoreni poziv posebnim procedurama za pregled stanja u RH, a slijedom čega su uspješno ostvareni posjeti posebne izvjestiteljice za stanovanje, posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama, radne skupine za prisilne nestanke, posebnog izvjestitelja o pravu svih osoba na uživanje najviših standarda tjelesnog i mentalnog zdravlja te posebnog izvjestitelja za promicanje istine, pravde, reparacija i jamstva neponavljanja zločina.
RH aktivno sudjeluje u okviru UN mehanizma Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), instrumenta Vijeća za ljudska prava, kojim se ocjenjuje stanje ljudskih prava u svim državama prema jednakim temeljima. UPR se trenutno nalazi u svojem trećem ciklusu, pri čemu je RH do sada tri puta predstavljala svoja izvješća – prvo nacionalno izvješće je predstavio tadašnji državni tajnik Andrej Plenković 2010. godine, dok je drugo nacionalno izvješće 2015. godine predstavila tadašnja ministrica Vesna Pusić. Posljednje treće izvješće predstavio je 2020. godine aktualni ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Istodobno, RH promiče i vlastite inicijative. Za vrijeme članstva u Komisiji za ljudska prava UN-a (preteča Vijeća za ljudska prava) bila je nositelj inicijative za usvajanje „Rezolucije o prigovoru savjesti protiv služenja vojnog roka“ kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Temeljem učinjene procjene, RH je uspješno reafirmirala ovu inicijativu, a u suradnji s Kostarikom i Poljskom predvodila je rezoluciju, koja je usvojena konsenzusom na Vijeću za ljudska prava 2013. te 2017. godine.