Ljudska prava u hrvatskoj vanjskoj politici
Stajalište Republike Hrvatske (RH) je kako vjerodostojna politika poštivanja ljudskih prava počinje od obveze države za usvajanjem, osiguranjem poštivanja, zaštitom i ostvarenjem najviših međunarodno prihvaćenih standarda. Samo u svijetu zasnovanom na istinskom poštivanju temeljnih sloboda i vladavine prava ljudi mogu razvijati svoje individualne i kolektivne potencijale. U skladu s takvim načelima Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u vanjskopolitičkom djelovanju promiče politiku zaštite ljudskih prava svih osoba u svim državama.
U svom vanjskopolitičkom djelovanju u području ljudskih prava, RH je aktivna u međunarodnim i regionalnim organizacijama. Također, ljudska su prava i jedan od čimbenika u oblikovanju naših bilateralnih odnosa s drugim državama. Pritom se posebice zalažemo za:
- jednake mogućnosti pristupa uživanju ljudskih prava, uz pridavanje osobite pozornosti poštivanju prava žena i djece;
- politiku jednakih prava za etničke, vjerske ili drugih manjine;
- politiku jednakih prava za osobe s invaliditetom i/ili druge manjinske populacije;
- zaštitu prava na život i potpuno ukidanje smrtne kazne;
- te potpuno ukidanje svih oblika mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih postupanja i kažnjavanja.
RH surađuje i s brojnim domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama te podržava aktivno sudjelovanje civilnog društva u oblikovanju vanjske politike u području ljudskih prava.
Politika EU u području ljudskih prava
Ljudska su prava univerzalna i nedjeljiva. U skladu s tim Europska unija (EU) aktivno promiče i štiti temeljna prava unutar svojih granica, kao i u odnosima s trećim zemljama te ih redovito uključuje u svoju vanjsku politiku. Pritom su aktivnosti EU-a ponajviše usmjerene na: ukidanje smrtne kazne; suzbijanje mučenja, rasizma i ksenofobije; sprječavanje ratnih zločina i genocida; snaženje politika zaštite prava žena i djece; zaštitu manjina; te zaštitu osoba s invaliditetom i drugih skupina za koje je uočena potreba angažiranog pristupa zaštiti njihovih ljudskih prava. RH sudjeluje u oblikovanju stajališta EU-a u svezi s temama iz područja ljudskih prava. Pritom smo posebice aktivni u promicanju prioriteta hrvatske vanjske politike u ljudsko-pravnoj dimenziji – zalaganje za ravnopravnost spolova i prava žena te zaštiti ljudskih prava najosjetljivijih društvenih skupina, kao što su djeca, osobe s invaliditetom ili kršćanska manjina u određenim dijelovima svijeta. RH aktivno sudjeluje u radu Radne skupine Vijeća EU o ljudskim pravima (COHOM) i na koordinacijama EU država pri relevantnim međunarodnim tijelima u području ljudskih prava.
Kao instrumente za pomoć državama s ciljem unaprjeđenja nacionalnih politika na području ljudskih prava, EU je priredila niz smjernica o ljudsko-pravnim prioritetima (smrtna kazna, branitelji ljudskih prava, djeca u oružanim sukobima). RH se pri reviziji zakonodavstva i izradi nacionalnih planova rukovodi instrumentima i smjernicama EU-a. Jedan od takvih instrumenata je i Human Rights Dialogue - kreativna i intenzivna suradnja s trećim državama u cilju osnaživanja ljudskih prava.
U kontekstu šire potpore ljudskim pravima u svijetu, EU je utemeljila Europsku inicijativu za demokraciju i ljudska prava. Cilj inicijative je promicanje zaštite ljudskih prava (ukidanje smrtne kazne, borba protiv mučenja, rasizma i diskriminacije, poštivanje političkih i građanskih prava), jačanje demokracije, dobrog upravljanja i vladavine prava te sprječavanja sukoba u trećim zemljama. Inicijativa financira projekte za zaštitu ravnopravnosti spolova i za prava djece, te podupire zajedničke aktivnosti EU-a i drugih organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Ljudska prava u međunarodnim organizacijama
U skladu s proklamiranom politikom i prihvaćenim načelima u području ljudskih prava te opredijeljenošću o njihovoj univerzalnosti i neselektivnosti, RH je aktivna i u njihovom praktičnom promicanju i zaštiti u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija. U tom smislu sudjelujemo, uključujući i s vlastitim inicijativama, u razvoju i primjeni novih standarda. Članica smo ključnih organizacija koje u svojem djelovanju imaju i visoko profilirane portfelje iz područja ljudskih prava, kao što su Ujedinjeni narodi (UN), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeće Europe (VE).
Na globalnoj razini RH nastavlja s aktivnim djelovanjem posebice unutar UN sustava, u okviru Trećeg odbora za ljudska prava, kao i u najprominentnijem ljudsko-pravnom forumu, Vijeću za ljudska prava. Doprinos ljudskim pravima, RH dala je i kao nestalna članica Vijeća sigurnosti (2008/09), ističući se u promicanju zaštite djece u oružanim sukobima te usvajanju novih rezolucija u zaštiti žena u oružanim sukobima; članstvom u Komisiji UN-a za položaj žena (dva četverogodišnja mandata) te prethodnim sudjelovanjem u Izvršnom odboru UNICEF-a i Izvršnom odboru UNHCR-a. RH ujedno prati i razvoj međunarodnog humanitarnog prava te surađuje s Međunarodnim odborom Crvenog križa (ICRC).
Djelovanjem u okviru Trećeg odbora UN-a, RH se u skladu sa svojim prioritetima, ali i radi svekolike učinkovitije zaštite ljudskih prava na svim razinama i bez diskriminacije, u suradnji s partnerskim zemljama zalaže za potporu inicijativama u svezi s ukidanjem smrtne kazne, promicanjem slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, borbom protiv diskriminacije, zaštitom prava djeteta, promicanjem ciljeva rezolucije UNSC 1325 o ženama, miru i sigurnosti (RH je usvojila drugi Nacionalni plan za provedbu rezolucije 2019.-2023.).
RH stranka je gotovo svih ključnih ugovora UN-a kojima se jamči promicanje i zaštita ljudskih prava i sukladno čijim odredbama, države imaju obvezu izvještavanja. Time se na dodatan, učinkovit i transparentan način jamči poštivanje, zaštita i ostvarenje ljudskih prava u Hrvatskoj.
RH aktivna je članica Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust, međuvladinog tijela koje ima 35 država članica, uspostavljenog s ciljem jačanja i promicanja edukacije, sjećanja i istraživanja o holokaustu.
Na regionalnoj razini RH se tijekom godina i kroz izazove tranzicije te pristupanje Europskoj uniji, postepeno profilirala kao zemlja s naprednim standardima i daljnjim mogućnostima prijenosa znanja u području promicanja i zaštite ljudskih prava. Pritom posebice ističemo djelovanje u OESS-u - intenzivnog zagovaranja ljudskih prava u okviru Foruma ljudske dimenzije OESS-a, uključujući i redovito praćenje aktivnosti Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR) te djelovanje u VE, angažman hrvatskih stručnjaka u VE kao i primjenu novih standarda u području zaštite ljudskih prava.
U okviru VE, RH je stranka Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i dodatnih protokola Konvencije, osim Protokola br.16 te je kroz rad u stručnim skupinama VE trenutno angažirana na izradi novih standarda u kontekstu reforme konvencijskog sustava zaštite ljudskih prava, čiji je cilj postizanje dugoročne učinkovitosti Europskog suda za ljudska prava. Također sudjeluje u procesu razmatranja pristupa Europske unije Konvenciji, u svojstvu nove stranke.
Uz brojne ostale instrumente VE kojih je stranka, Hrvatska je ratificirala Konvencijuo sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) , a u izradi čijeg teksta su sudjelovali hrvatski stručnjaci.
RH je prvi puta predsjedala Odborom ministara Vijeća Europe u razdoblju od svibnja do studenoga 2018., što je Hrvatskoj omogućilo daljnju prepoznatljivost u zaštiti i promicanju ljudskih prava, vladavine prava i demokracije na međunarodnoj razini. Nastavno na iznimno uspješno predsjedanje, Marija Pejčinović Burić izabrana je za glavnu tajnicu Vijeća Europe, čime je potvrđen međunarodni ugled Hrvatske i aktivizam hrvatske diplomacije.
Vijeće za ljudska prava
RH je u listopadu 2016. prvi put izabrana za članicu Vijeća u mandatu 2017.-2019. godine. RH se svojim članstvom aktivno uključila u globalno djelovanje na području ljudskih prava, kako prema aktualnim trendovima i izradi novih standarda u promicanju i zaštiti ljudskih prava, tako i u odnosu na podizanje svijesti o potrebi jačanja njihove zaštite u zemljama u kojima je kršenje ljudskih prava i klima nekažnjavanja prijetnja građanima.
Trogodišnjim angažmanom u Vijeću, RH je potvrdila promoviranje svog interesa i sposobnost za praćenje i sudjelovanje u globalnim trendovima i procesima. RH je pridonijela daljnjem osnaživanju i boljoj međusobnoj suradnji brojnih mehanizama Vijeća te drugih tijela UN-a, sa svrhom postizanja učinkovitog i pravovremenog odgovora na izazove današnjice u zaštiti i razvoju ljudskih prava.
U svom djelovanju u Vijeću, RH je u velikoj mjeri ispunila promicanje nacionalnih prioriteta (kroz kontinuiranu političku podršku, konstruktivnu suradnju, djelovanje putem dijaloga uključujući i svoj glas u Vijeću) kao što su: zalaganje protiv diskriminacije po svim osnovama, zalaganje za ravnopravnost spolova, borba protiv diskriminacije žena i nasilja nad njima, zaštita prava djeteta, ali i drugih ranjivih skupina.
RH podupire rad tzv. posebnih procedura Vijeća (tematski i za krizna područja), a čiji terenski rad predstavlja inicijalni doprinos za izradu novih standarda. Bila je u skupini država koje su (vrlo rano) istaknule otvoreni poziv posebnim procedurama za pregled stanja u RH, a slijedom čega su uspješno ostvareni posjeti posebne izvjestiteljice za stanovanje, posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama, radne skupine za prisilne nestanke, posebnog izvjestitelja o pravu svih osoba na uživanje najviših standarda tjelesnog i mentalnog zdravlja te posebnog izvjestitelja za promicanje istine, pravde, reparacija i jamstva neponavljanja zločina.
RH aktivno sudjeluje u okviru UN mehanizma Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), instrumenta Vijeća za ljudska prava, kojim se ocjenjuje stanje ljudskih prava u svim državama prema jednakim temeljima. UPR se trenutno nalazi u svojem trećem ciklusu, pri čemu je RH do sada tri puta predstavljala svoja izvješća – prvo nacionalno izvješće je predstavio tadašnji državni tajnik Andrej Plenković 2010. godine, dok je drugo nacionalno izvješće 2015. godine predstavila tadašnja ministrica Vesna Pusić. Posljednje treće izvješće predstavio je 2020. godine aktualni ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Istodobno, RH promiče i vlastite inicijative. Za vrijeme članstva u Komisiji za ljudska prava UN-a (preteča Vijeća za ljudska prava) bila je nositelj inicijative za usvajanje „Rezolucije o prigovoru savjesti protiv služenja vojnog roka“ kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Temeljem učinjene procjene, RH je uspješno reafirmirala ovu inicijativu, a u suradnji s Kostarikom i Poljskom predvodila je rezoluciju, koja je usvojena konsenzusom na Vijeću za ljudska prava 2013. te 2017. godine.