Roba s dvojnom namjenom
Nadzor izvoza robe i tehnologije s dvojnom namjenom važan je u borbi protiv terorizma i provodi se radi sprječavanja širenja oružja za masovno uništenje te zlouporabe takve opreme ili tehnologije.
Roba s dvojnom namjenom je roba, uključujući računalne programe i tehnologiju, koja se može koristiti kako u civilne, tako i u vojne svrhe, te robu koja može biti upotrijebljena u neeksplozivne svrhe, ali i koja na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava.
U Europskoj uniji ovo područje uređeno je Uredbom (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka).
Uredbom (EU) 2021/821 utvrđen je učinkovit zajednički sustav nadzora izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi se osiguralo poštivanje međunarodnih obveza i odgovornosti država članica, posebice u vezi neproliferacije, i Europske unije. Takav zajednički sustav nadzora i usklađene politike za provedbu i praćenje u svim državama članicama preduvjet je za uspostavu slobodnog kretanja robe s dvojnom namjenom unutar Unije.
Izvoz, kako je definirano Uredbi (EU) 2021/821 znači carinskim propisima uređen carinski postupak prema robi s dvojnom namjenom koja trajno ili privremeno napušta carinsko područje Republike Hrvatske i Europske unije, uključujući ponovni izvoz takve robe i ako se, tijekom provoza kroz carinsko područje Unije u skladu s točkom 11. članka 2. stavka 2. Uredbe 2021/821, mora podnijeti izlazna skraćena deklaracija jer je krajnje odredište robe promijenjeno. Izvoz znači i prijenos softvera ili tehnologije putem elektroničkih medija, uključujući putem telefaksa, telefona, elektroničke pošte ili bilo kojim drugim elektroničkim sredstvom na odredište izvan Europske unije; uključuje stavljanje na raspolaganje takvog softvera i tehnologije u elektroničkom obliku pravnim i fizičkim osobama i partnerstvima izvan Unije. Izvoz se također primjenjuje na usmeni prijenos tehnologije ako se tehnologija opisuje preko medija za prijenos.
Prije stupanja na snagu nove Uredbe (EU) 2021/821 koja je stupila na snagu 9. rujna 2021. godine, na snazi je bila Uredba Vijeća (EZ) 428/09 od 5. svibnja 2009. Kako bi se omogućila direktna primjena Uredbe Vijeća (EZ) 428/2009 u Republici Hrvatskoj, donesen je Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom („Narodne novine“, br. 80/2011 i 68/2013).
Primjenom Uredbe (EU) 2021/821 hrvatske tvrtke mogu slobodno prenositi gotovo svu robu s dvojnom namjenom unutar carinskog područja Europske unije, odnosno bez izdavanja dozvole. Dozvola je potrebna samo za robu s dvojnom namjenom iz Priloga IV. Uredbe (EU) 2021/821 s obzirom da se radi o robi strateškog nadzora Unije. Također, mogu koristiti Opće izvozne dozvole Europske unije za izvoz određene robe na određene destinacije bez izdavanja individualnih izvoznih dozvola.
Za izvoz robe s dvojnom namjenom, pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći potrebna je dozvola koju izdaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Uredbom (EU) 2021/821 propisan je i sustav tzv. sveobuhvatne kontrole (catch-all) koja se odnosi na krajnju uporabu ili krajnjeg korisnika. To znači da će izvozna dozvola biti potrebna i za izvoz robe koja nije navedena u Popisu ali je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obavijestilo izvoznika da bi roba mogla biti namijenjena proizvodnji i širenju kemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja i proizvodnji projektila koji mogu nositi takvo oružje te u slučaju da je roba namijenjena zabranjenom krajnjem korisniku, odnosno državi prema kojoj se provode sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, odnosno akcije na temelju odluke Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ili Europske unije. Dakle, u ovom slučaju Ured obavještava izvoznika da treba izvoznu dozvolu. Međutim, ako izvoznik zna da je roba koju namjerava izvoziti namijenjena za navedenu krajnju uporabu ili navedenog krajnjeg korisnika mora o tome obavijestiti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje će odlučiti da li je za taj izvoz potrebna izvozna dozvola. Novom Uredbom poseban naglasak stavljen je na sprječavanje kršenja ljudskih prava te se uvodi i sveobuhvatna kontrola robe koja nije navedena u Prilogu I., a koja služi za kibernetički nadzor. Dozvola je potrebna ako je izvoznik obaviješten od strane nadležnog tijela da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za upotrebu u vezi s unutarnjom represijom i/ili počinjenjem ozbiljnih povreda ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.
Roba s dvojnom namjenom je roba, uključujući računalne programe i tehnologiju, koja se može koristiti kako u civilne, tako i u vojne svrhe, te robu koja može biti upotrijebljena u neeksplozivne svrhe, ali i koja na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava.
U Europskoj uniji ovo područje uređeno je Uredbom (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (preinaka).
Uredbom (EU) 2021/821 utvrđen je učinkovit zajednički sustav nadzora izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi se osiguralo poštivanje međunarodnih obveza i odgovornosti država članica, posebice u vezi neproliferacije, i Europske unije. Takav zajednički sustav nadzora i usklađene politike za provedbu i praćenje u svim državama članicama preduvjet je za uspostavu slobodnog kretanja robe s dvojnom namjenom unutar Unije.
Izvoz, kako je definirano Uredbi (EU) 2021/821 znači carinskim propisima uređen carinski postupak prema robi s dvojnom namjenom koja trajno ili privremeno napušta carinsko područje Republike Hrvatske i Europske unije, uključujući ponovni izvoz takve robe i ako se, tijekom provoza kroz carinsko područje Unije u skladu s točkom 11. članka 2. stavka 2. Uredbe 2021/821, mora podnijeti izlazna skraćena deklaracija jer je krajnje odredište robe promijenjeno. Izvoz znači i prijenos softvera ili tehnologije putem elektroničkih medija, uključujući putem telefaksa, telefona, elektroničke pošte ili bilo kojim drugim elektroničkim sredstvom na odredište izvan Europske unije; uključuje stavljanje na raspolaganje takvog softvera i tehnologije u elektroničkom obliku pravnim i fizičkim osobama i partnerstvima izvan Unije. Izvoz se također primjenjuje na usmeni prijenos tehnologije ako se tehnologija opisuje preko medija za prijenos.
Prije stupanja na snagu nove Uredbe (EU) 2021/821 koja je stupila na snagu 9. rujna 2021. godine, na snazi je bila Uredba Vijeća (EZ) 428/09 od 5. svibnja 2009. Kako bi se omogućila direktna primjena Uredbe Vijeća (EZ) 428/2009 u Republici Hrvatskoj, donesen je Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom („Narodne novine“, br. 80/2011 i 68/2013).
Primjenom Uredbe (EU) 2021/821 hrvatske tvrtke mogu slobodno prenositi gotovo svu robu s dvojnom namjenom unutar carinskog područja Europske unije, odnosno bez izdavanja dozvole. Dozvola je potrebna samo za robu s dvojnom namjenom iz Priloga IV. Uredbe (EU) 2021/821 s obzirom da se radi o robi strateškog nadzora Unije. Također, mogu koristiti Opće izvozne dozvole Europske unije za izvoz određene robe na određene destinacije bez izdavanja individualnih izvoznih dozvola.
Za izvoz robe s dvojnom namjenom, pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći potrebna je dozvola koju izdaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Uredbom (EU) 2021/821 propisan je i sustav tzv. sveobuhvatne kontrole (catch-all) koja se odnosi na krajnju uporabu ili krajnjeg korisnika. To znači da će izvozna dozvola biti potrebna i za izvoz robe koja nije navedena u Popisu ali je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obavijestilo izvoznika da bi roba mogla biti namijenjena proizvodnji i širenju kemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja i proizvodnji projektila koji mogu nositi takvo oružje te u slučaju da je roba namijenjena zabranjenom krajnjem korisniku, odnosno državi prema kojoj se provode sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, odnosno akcije na temelju odluke Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ili Europske unije. Dakle, u ovom slučaju Ured obavještava izvoznika da treba izvoznu dozvolu. Međutim, ako izvoznik zna da je roba koju namjerava izvoziti namijenjena za navedenu krajnju uporabu ili navedenog krajnjeg korisnika mora o tome obavijestiti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje će odlučiti da li je za taj izvoz potrebna izvozna dozvola. Novom Uredbom poseban naglasak stavljen je na sprječavanje kršenja ljudskih prava te se uvodi i sveobuhvatna kontrola robe koja nije navedena u Prilogu I., a koja služi za kibernetički nadzor. Dozvola je potrebna ako je izvoznik obaviješten od strane nadležnog tijela da predmetna roba jest ili bi mogla biti, u cijelosti ili djelomično, namijenjena za upotrebu u vezi s unutarnjom represijom i/ili počinjenjem ozbiljnih povreda ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.