O hrvatskom izvozu

Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

• Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
• Zbog financijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
• Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
• Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
• Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
• Izvoz povećava devizne rezerve.
• Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
• Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
• Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, međutim, ta poduzeća zapošljavaju 51% zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 62%, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 73% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Također ostvaruju dobit od 76%. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.
 

Zašto izvoziti?

• Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuju poslovanje poduzeća.
• Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru jedinstvenog tržišta EU.
• Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
• Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
• S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.
 

Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom od siječnja do lipnja 2023. godine (drugi podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom od siječnja do lipnja 2023. godine – drugi podaci“, koje je objavljeno 08. rujna 2023. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).
 
 
Opći pregled

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 11,5 milijardi eura, što je 3,1 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz porastao za 1,1 posto, na 20,0 milijardi eura, pokazuju drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci iznosio je 8,5 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,5 posto.
 
 
Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
 
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, u prvom redu Njemačka, Italija i Slovenija, a u prvih šest mjeseci 2023. robna razmjena s EU činila je 68,9 posto ukupnog izvoza te 75,7 posto ukupnog uvoza.
 

Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom od siječnja do ožujka 2023. godine (prvi podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom od siječnja do ožujka 2023. godine – prvi podaci“, koje je objavljeno 09. svibnja 2023. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).
 
 
Opći pregled

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 5,8 milijardi eura, što je 13,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz porastao za 6,1 posto, na 9,8 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva tri mjeseca 2023. iznosio 3,96 milijardi eura i u odnosu na isto lanjsko razdoblje bio je manji za 138,7 milijuna eura.

Pokrivenost uvoza izvozom je, prema prvim podacima za prva tri ovogodišnja mjeseca, iznosila 59,5 posto, dok je u isto vrijeme prošle godine iznosila 55,5 posto.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Po podatcima DZS-a, u zemlje članice EU-a je u prva tri mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti 4 milijarde eura ili 12,3 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Istodobno je vrijednost uvezene robe u prva tri mjeseca 2023. iz članica EU-a porasla za osam posto, na 7,5 milijardi eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast za 16,8 posto, na 1,8 milijardi eura, uz istodobno tek blagi porast robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 0,3 posto, na 2,3 milijarde eura.

 
ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2022. GODINI (konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom od siječnja do prosinca 2022. godine - konačni podaci“, koje je objavljeno 29. svibnja 2023. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

 
Opći pregled

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2022. godini iznosila je 182 milijarde kuna što je u odnosu na 2021. povećanje za 43,4 milijarde kuna odnosno 31,4 posto, dok je uvoz iznosio 315,4 milijardi kuna i povećan je za oko 102 milijarde kuna ili 48 posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2022. iznosio je oko 134 milijarde kuna te je porastao za oko 78 posto, odnosno za oko 58 milijardi kuna u odnosu na 2021. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2022. iznosila je oko 58 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila oko 65 posto.

 
Robna razmjena prema djelatnostima

S udjelom u ukupnom lanjskom izvozu od oko 78 posto, prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza za 22,3 posto, na 142,2 milijarde kuna i time najviše utjecala na kretanje ukupnog izvoza.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, s udjelom u ukupnom izvozu od oko sedam posto, ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, za oko 72 posto, na gotovo 12 milijardi kuna.

Znatan utjecaj na rast izvoza imala je proizvodnja prehrambenih proizvoda čiji je izvoz porastao izvoza za oko 24 posto, na 13,7 milijardi kuna.

Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 79 posto i rastom uvoza od 33,3 posto, na 248,4 milijarde kuna, također je najviše pridonijela rastu uvoza u 2022. u odnosu na godinu prije, navode iz DZS-a.

Unutar prerađivačke industrije proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda najviše je pridonijela i povećanju uvoza, s porastom uvoza za 158,2 posto, na 23,3 milijarde kuna.

Povećanju uvoza također je znatno pridonijela i proizvodnja prehrambenih proizvoda, s porastom uvoza za oko 31 posto, na 25,4 milijarde kuna.

U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji izvoz je u 2022. porastao za oko 231 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 10,8 milijardi kuna, a uvoz za 193 posto, na 16,2 milijarde kuna.

U rudarstvu i vađenju je zabilježen rast izvoza za 99,2 posto, na 13,4 milijarde kuna te rast uvoza za 191,3 posto, na 40,6 milijardi kuna.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru mineralna goriva i maziva. Izvoz tog sektora u 2022. iznosio je oko 36 milijardi kuna i čini oko 20 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio oko 81 milijardu kuna i imao je udio od oko 26 posto, pokazuju podaci DZS-a.
 

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
 
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2022. je robna razmjena s državama članicama EU-a iznosila oko 69 posto ukupnog izvoza te oko 71 posto ukupnog uvoza.

U zemlje članice EU-a lani je izvezeno roba vrijednih 125 milijardi kuna ili 33 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 36,3 posto, na 222,9 milijardi kuna. U 2022. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su Italija, Slovenija, Njemačka i Mađarska.

U Italiju je izvezeno robe za 22,2 milijarde kuna, što je rast za 22,7 posto, dok je uvoz iz te zemlje porasta 62,1 posto, na 43,7 milijardi kuna.

Izvoz u Sloveniju je iznosio 21 milijardu kuna i bilježi rast za 41,4 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 45,4 posto, na 34 milijarde kuna.

U Njemačku je izvezeno robe za 20,6 milijardi kuna, što je rast od 21,1 posto, dok je uvezeno robe za 39,4 milijarde kuna ili 24,6 posto više.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2022. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 28 posto i oko 29 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 85 posto u usporedbi s 2021. godinom.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a u 2022. s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu su Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.


 
ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2021. GODINI (konačni podaci)
Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom od siječnja do prosinca 2021. godine - prvi podaci“, koje je objavljeno 27. svibnja 2022. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

Opći pregled
 
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2021. godini iznosila je 144,3 milijarde kuna što je u odnosu na 2020. povećanje za 32 milijarde kuna odnosno 29 posto, dok je uvoz iznosio 214 milijardi kuna i povećan je za 42 milijarde kuna ili 24 posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2021. iznosio je oko 70 milijardi kuna te je porastao za oko 16 posto odnosno za oko devet milijardi kuna u odnosu na prethodnu godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2021. iznosila je 67,4 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila 65 posto.


Robna razmjena prema djelatnostima

S udjelom u ukupnom lanjskom izvozu od oko 81 posto, prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza za oko 21 posto, na 116,3 milijarde kuna i time najviše utjecala na kretanje ukupnog izvoza. Pritom je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, s udjelom u ukupnom izvozu od oko pet posto ostvarila najveći doprinos porastu izvoza, za oko 61 posto, na 6,98 milijardi kuna.

Znatan utjecaj na rast izvoza imala je proizvodnja električne opreme čiji je izvoz porastao za 30,4 posto, na 10,9 milijardi kuna.

Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom uvozu od 87 posto i rastom uvoza od oko 19 posto, na 186,4 milijarde kuna, također je najviše pridonijela rastu uvoza u 2021. u odnosu na godinu prije, navode iz DZS-a. Unutar prerađivačke industrije, proizvodnja metala najviše je pridonijela povećanju uvoza, s porastom za oko 54 posto, na 15,1 milijardu kuna.

Povećanju uvoza također je znatno pridonijela proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, s porastom za 74 posto, na devet milijardi kuna.

U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija izvoz je porastao za 421 posto, a u rudarstvu i vađenju za oko 134 posto.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
 
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2021. je robna razmjena s državama članicama EU-a iznosila oko 70 posto ukupnog izvoza te oko 77 posto ukupnog uvoza.

U zemlje članice EU-a lani je izvezeno roba vrijednih 100 milijardi kuna ili 31,3 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 20,2 posto, na 163,9 milijardi kuna. Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2021. bili Njemačka, Italija i Slovenija.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2021. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 30 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 23 posto i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 39 posto u usporedbi s 2020. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska u 2021. ostvarila robnu razmjenu jesu Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.
 

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2020. GODINI (konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za 2020. godinu“, koje je objavljeno 25. lipnja  2021. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).


Opći pregled
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2020. iznosila je oko 112 milijardi kuna, što je za oko 750 milijuna kuna manje u odnosu na 2019., dok je ukupan uvoz iznosio oko 172 milijarde kuna ili 13 milijardi kuna manje, pokazuju podaci DZS-a objavljeni u petak.

Prema konačnim podacima statistike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom, u 2020. je razina izvoza u usporedbi s 2019. gotovo ista, odnosno izvoz je pao za 0,7 posto, dok je uvoz smanjen za 6,9 posto.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2020. iznosio je oko 60 milijardi kuna te se smanjio za oko 17 posto odnosno za 12 milijardi kuna u odnosu na godinu prije.

Snažniji pad uvoza u odnosu na izvoz utjecao je na pokrivenost uvoza izvozom, koja je u 2020. iznosila 65 posto, što je za oko četiri postotna boda više nego u 2019.


Robna razmjena prema djelatnostima

S udjelom u ukupnom lanjskom izvozu od oko 86 posto, prerađivačka industrija zabilježila je pad izvoza od oko pet posto i time najviše utjecala na kretanje ukupnog izvoza.

Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom uvozu od 91 posto i padom uvoza od oko 5 posto isto tako je najviše pridonijela padu uvoza u 2020. u odnosu na godinu prije.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2020. robna razmjena s tržištem EU-a činila je oko 70 posto ukupnog izvoza te oko 80 posto ukupnog uvoza.

U zemlje članice EU-a lani je tako izvezeno roba vrijednih 78,2 milijarde kuna ili 1,4 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a pala je za 7,1 posto, na 138,4 milijarde kuna.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2020. bili Njemačka, Italija i Slovenija.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2020. činila je oko 30 posto ukupnog izvoza, koji je pao za oko pet posto, i oko 20 posto ukupnog uvoza, koji se smanjio za šest posto u usporedbi s godinom prije.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a i nadalje su susjedne Bosna i Hercegovina i Srbija.
 

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2019. GODINI (konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za 2019. godinu“, koje je objavljeno 29. svibnja  2020. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

  
Opći pregled
Konačni podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom u 2019. Državnog zavoda zastatistiku i dalje pokazuju porast izvoza i uvoza Republike Hrvatske.

Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinski deficit rastu, a pokrivenost uvoza izvozom ostalaje na istoj razini.

Prema konačnim podacima statistike robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2019. u usporedbi s 2018. i dalje je vidljiv rast izvoza i uvoza, kao i vanjskotrgovinskog deficita, dok je pokrivenost uvoza izvozom gotovo na istoj razini.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2019. iznosio je oko 113 milijardi kuna i u odnosu na 2018. povećao se za 5 milijardi kuna, odnosno oko 5%. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 185 milijardi kuna, što je povećanje za oko 9 milijardi kuna, odnosno oko 5% u usporedbi s godinom prije.

U 2019. deficit robne razmjene s inozemstvom iznosio je oko 72 milijarde kuna te je porastao za oko 6%, odnosno za 4 milijarde kuna u odnosu na 2018. Snažniji rast uvoza u odnosu na izvoz utjecao je na pokrivenost uvoza izvozom, koja je u 2019. iznosila oko 61%, isto kao i u 2018.
  
Robna razmjena prema djelatnostima

Sudjelovanjem u ukupnom izvozu od oko 90% u 2019., prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza od 5% i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Republike Hrvatske.

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 6% i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s 27%.

Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, s udjelom od oko 3% u ukupnom izvozu i porastom izvoza od oko35%.

Porastu uvoza u 2019. isto tako najviše je pridonijela Prerađivačka industrija, sudjelovanjem u ukupnom uvozu oko 89% i povećanjem uvoza od oko 8% u odnosu na2018.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovanjem od oko 5% u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza,i to za oko 26% u odnosu na 2018.

Povećanju uvoza pridonijela je i Proizvodnja prehrambenih proizvoda, s udjelom od oko 9% u ukupnom uvozu i porastom od oko 12%.

Strojevi i prijevozna sredstva ostvaruju gotovo više od četvrtine vrijednosti ukupnog izvoza i uvoza

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), sektor Strojevi i prijevozna sredstva ostvaruje najveću vrijednost, odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske. U 2019. izvoz tog sektora iznosio je oko 29 milijardi kuna i činio nešto više od 25% ukupnoga hrvatskog izvoza te je ostvario porast od oko 13% u odnosu na 2018. Uvoz u istom razdoblju iznosio je oko 51 milijardu kuna, odnosno oko 27% ukupnog uvoza Republike Hrvatske i, u odnosu na 2018., ostvario porast od oko 8%.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Republike Hrvatske su države članice EU-a. Robna razmjena Republike Hrvatske s tržištem EU-a u 2019. čini oko 68% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na godinu prije porastao za oko 4%, te oko 80%ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8% u odnosu na 2018.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2019. Njemačka, Italija i Slovenija.

Italija, s udjelom od 14% ukupnog izvoza, jest zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2019,. u vrijednosti oko 16 milijardi kuna, što je ostalo na istoj razini kao i u 2018.

U ukupnome hrvatskom uvozu u 2019. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je oko 16%, što je porast od oko 7% u odnosu na 2018. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, i dalje država u koju se u 2019. najviše izvozi, ali i iz koje se najviše robe uvozi.

Slovenija je uobičajeno jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa su tako u 2019. izvoz i uvoz činili oko 11%ukupnog izvoza i uvoza. U 2019. izvoz u Sloveniju porastao je oko 2%, a uvoz oko 9% u odnosu na godinu prije.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2019. čini oko 32% ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 6%, i oko 20% ukupnog uvoza, koji se smanjio za oko 6% u usporedbi s 2018.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2019. i nadalje su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U 2019. godini 10% ukupnoga hrvatskog izvoza, koji je porastao u odnosu na 2018. za oko 12%, ostvareno je u Bosni i Hercegovini, dok je uvoz pao za oko 5%.

Republika Hrvatska nalazi se među prve tri države članica EU-a koje više od tri četvrtine svojeg uvoza ostvaruju iz drugih država članica EU-a.




ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2018. GODINI
(konačni podaci)
Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2018. godini.“, koje je objavljeno 24. svibnja 2019. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).


Opći pregled

Hrvatska je tijekom 2018. godine, u usporedbi s 2017. ostvarila rast izvoza i uvoza kao i vanjskotrgovinskog deficita, uz pad pokrivenosti uvoza izvozom, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2018. iznosio je 107,9 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2017. povećanje za oko 3 milijarde kuna, odnosno za 3,2 posto. Ukupan je uvoz istodobno iznosio 176,2 milijarde kuna i povećane je za 13 milijardi kuna, odnosno za 7,9 posto u usporedbi s 2017. godinom.
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2018. iznosio je 68,3 milijardi kuna te je porastao za 16 posto odnosno veći je za otprilike 10 milijardi kuna u odnosu na 2017. godinu. Zbog snažnijeg rasta uvoza u odnosu na izvoz pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,2 posto te je smanjena u odnosu na 2017., kad je iznosila 64 posto.


Robna razmjena prema djelatnostima

Najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza imala je prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom izvozu od gotovo 90 posto te međugodišnjim rastom izvoza za 4,1 posto.
Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 8 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to za 17,7 posto.
Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 5 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza za 22,3 posto.
Porastu uvoza u 2018. godini isto je tako najviše pridonijela prerađivačka industrija, s udjelom od 87 posto u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza za 7,6 posto u odnosu na 2017. godinu. Pritom je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu najviše pridonijela povećanju uvoza i to za 17,6 posto u odnosu na 2017. godinu.
Znatan doprinos povećanju uvoza imala je i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu i porastom za 12,9 posto.
Podaci DZS-a pokazuju da sektor strojeva i prijevoznih sredstava ostvaruje najveću vrijednost odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK-u). U 2018. izvoz tog sektora iznosio je nešto više od 25 milijardi kuna i činio je nešto više od 23 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio oko 47 milijardi kuna odnosno više od 26 posto ukupnog uvoza.


Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Hrvatska robna razmjena s tržištem EU-a znatno raste svake godine te je u 2018. po podacima DZS-a činila gotovo 69 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2017. porastao za 9,3 posto, na 74,2 milijarde kuna te 78 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za 7,9 posto, na 176,2 milijarde kuna.
Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet država članica EU-a koje realiziraju više od tri četvrtine svog uvoza iz drugih država članica EU-a.
Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2018. bili Njemačka, Italija i Slovenija. S udjelom od gotovo 15 posto ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018., i to oko 10 posto više u odnosu na 2017. Vrijednost izvoza u Italiju pritom je iznosila 15,8 milijardi kuna.
U ukupnom hrvatskom uvozu u 2018. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je više od 15 posto, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, država u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali i iz koje se najviše uvozilo.
Slovenija je redovito jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa je tako u 2018. izvoz kao i uvoz iz susjedne nam države činio gotovo 11 posto ukupnog izvoza i uvoza. U 2018. izvoz u Sloveniju porastao je za 6,2 posto, na 11,9  milijardi kuna, a uvoz je bio  veći za 12,2 posto, s vrijednošću od 12,2 milijarde kuna.
Robna razmjena s trećim zemljama u 2018. činila je oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je pao za oko 8 posto i gotovo 22 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8 posto u usporedbi s 2017. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2018. i nadalje su bili Bosna i Hercegovina, Srbija i Kina. U 2018. oko 9 posto ukupnoga hrvatskog izvoza ostvareno je u Bosni i Hercegovini koji je jedan posto manji nego 2017. godine i iznosio je 10,1 milijardu kuna, dok je uvoz porastao za 6,4 posto, na 5,4 milijarde kuna.
Izvoz u Srbiju prošle godine je u usporedbi s 2017. pao za 5,5 posto, na 4,7 milijardi kuna, a uvoz je povećan za 3,8 posto, na 4,3 milijarde kuna.
U Kinu je lani izvezeno robe u vrijednosti 989,4 milijuna kuna ili 18,4 posto više, a uvezeno za 5,9 milijardi kuna ili 15,1 posto više.