O hrvatskom izvozu

Zašto je izvoz važan za Hrvatsku?

Povećanje izvoza stvara radna mjesta.
Zbog financijskih i drugih ograničenja domaćeg tržišta, jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.
Izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.
Izvoz je komponenta agregatne potražnje te, shodno tome, njegov rast predstavlja ujedno i rast BDP-a.
Veličina izvoza ima značajan utjecaj na razinu deficita državnog računa.
Izvoz povećava devizne rezerve.
Izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija.
Izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivnu percepciju o funkcioniranju njezina gospodarstva.
Izvozno konkurentna društva su stabilnija u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja.

Samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, međutim, ta poduzeća zapošljavaju 51% zaposlenih u svim poduzećima, investiraju 62%, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak oko 73% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Također ostvaruju dobit od 76%. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom.

Zašto izvoziti?

Izvoz povećava sposobnost natjecanja na domaćem tržištu. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unaprjeđuju poslovanje poduzeća.
Povećanje izvoza doprinosi unaprjeđenju konkurentnosti proizvoda kao preduvjetu uspješnog funkcioniranja u okviru jedinstvenog tržišta EU.
Izvoz predstavlja optimalan model internacionalizacije za male i srednje poduzetnike.
Izvoz otvara mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja.
S razvojem različitih modela financiranja, sveprisutnosti interneta i dogovaranjem trgovinskih sporazuma, pristup globalnom tržištu danas je lakši nego ikada.

Izvoz smanjuje ovisnost o domaćem tržištu i disperzira rizik, pa izvozna društva imaju veće šanse za dugoročni opstanak.

Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom od siječnja do prosinca 2020. godine (prvi podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2020. godini - privremeni podaci“, koje je objavljeno 8. veljače 2021. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr ).

Opći pregled

Hrvatska je prošle godine izvezla roba u vrijednosti 111,35 milijardi kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na 2019., dok je uvezla roba vrijednih 171,3 milijarde kuna ili 7,5 posto manje, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak.

S obzirom da je uvoz pao po višoj stopi od izvoza, vanjskotrgovinski deficit je u 2020. godini u odnosu na 2019. smanjen za 17,1 posto, na 59,9 milijardi kuna.

Pokrivenost uvoza izvozom je prema prvim podacima u prošloj godini iznosila 65 posto.

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

U zemlje članice EU-a u 2020. je izvezeno roba vrijednih 77,4 milijarde kuna ili 0,4 posto više nego u godini ranije. istodobno, izvoz u zemlje koje nisu članice EU-a pao je za 5,1 posto, na 33,9 milijardi kuna.

Vrijednost uvezene robe lani je iz članica EU-a pala za 7,9 posto, na 137,3 milijarde kuna. Istodobno je vrijednost uvoza iz drugih zemalja pala za 6 posto, na 34 milijarde kuna.

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2019. GODINI (konačni podaci)

Napomena: Podaci su preuzeti iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku pod naslovom „Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za 2019. godinu“, koje je objavljeno 29. svibnja 2020. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

Opći pregled

Konačni podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom u 2019. Državnog zavoda zastatistiku i dalje pokazuju porast izvoza i uvoza Republike Hrvatske.

Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinski deficit rastu, a pokrivenost uvoza izvozom ostalaje na istoj razini.

Prema konačnim podacima statistike robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2019. u usporedbi s 2018. i dalje je vidljiv rast izvoza i uvoza, kao i vanjskotrgovinskog deficita, dok je pokrivenost uvoza izvozom gotovo na istoj razini.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2019. iznosio je oko 113 milijardi kuna i u odnosu na 2018. povećao se za 5 milijardi kuna, odnosno oko 5%. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 185 milijardi kuna, što je povećanje za oko 9 milijardi kuna, odnosno oko 5% u usporedbi s godinom prije.

U 2019. deficit robne razmjene s inozemstvom iznosio je oko 72 milijarde kuna te je porastao za oko 6%, odnosno za 4 milijarde kuna u odnosu na 2018. Snažniji rast uvoza u odnosu na izvoz utjecao je na pokrivenost uvoza izvozom, koja je u 2019. iznosila oko 61%, isto kao i u 2018.

Robna razmjena prema djelatnostima

Sudjelovanjem u ukupnom izvozu od oko 90% u 2019., prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza od 5% i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Republike Hrvatske.

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 6% i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s 27%.

Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, s udjelom od oko 3% u ukupnom izvozu i porastom izvoza od oko35%.

Porastu uvoza u 2019. isto tako najviše je pridonijela Prerađivačka industrija, sudjelovanjem u ukupnom uvozu oko 89% i povećanjem uvoza od oko 8% u odnosu na2018.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio Prerađivačke industrije, sudjelovanjem od oko 5% u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza,i to za oko 26% u odnosu na 2018.

Povećanju uvoza pridonijela je i Proizvodnja prehrambenih proizvoda, s udjelom od oko 9% u ukupnom uvozu i porastom od oko 12%.

Strojevi i prijevozna sredstva ostvaruju gotovo više od četvrtine vrijednosti ukupnog izvoza i uvoza

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), sektor Strojevi i prijevozna sredstva ostvaruje najveću vrijednost, odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske. U 2019. izvoz tog sektora iznosio je oko 29 milijardi kuna i činio nešto više od 25% ukupnoga hrvatskog izvoza te je ostvario porast od oko 13% u odnosu na 2018. Uvoz u istom razdoblju iznosio je oko 51 milijardu kuna, odnosno oko 27% ukupnog uvoza Republike Hrvatske i, u odnosu na 2018., ostvario porast od oko 8%.

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Republike Hrvatske su države članice EU-a. Robna razmjena Republike Hrvatske s tržištem EU-a u 2019. čini oko 68% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na godinu prije porastao za oko 4%, te oko 80%ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8% u odnosu na 2018.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2019. Njemačka, Italija i Slovenija.

Italija, s udjelom od 14% ukupnog izvoza, jest zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2019,. u vrijednosti oko 16 milijardi kuna, što je ostalo na istoj razini kao i u 2018.

U ukupnome hrvatskom uvozu u 2019. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je oko 16%, što je porast od oko 7% u odnosu na 2018. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, i dalje država u koju se u 2019. najviše izvozi, ali i iz koje se najviše robe uvozi.

Slovenija je uobičajeno jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa su tako u 2019. izvoz i uvoz činili oko 11%ukupnog izvoza i uvoza. U 2019. izvoz u Sloveniju porastao je oko 2%, a uvoz oko 9% u odnosu na godinu prije.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2019. čini oko 32% ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 6%, i oko 20% ukupnog uvoza, koji se smanjio za oko 6% u usporedbi s 2018.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2019. i nadalje su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. U 2019. godini 10% ukupnoga hrvatskog izvoza, koji je porastao u odnosu na 2018. za oko 12%, ostvareno je u Bosni i Hercegovini, dok je uvoz pao za oko 5%.

Republika Hrvatska nalazi se među prve tri države članica EU-a koje više od tri četvrtine svojeg uvoza ostvaruju iz drugih država članica EU-a.