Konfliktni minerali

Što su „konfliktni minerali“ ?

U politički nestabilnim područjima trgovina mineralima može se koristiti za financiranje oružanih skupina, poticati prisilni rad i druga kršenja ljudskih prava te podržati korupciju i pranje novca. Kositar, volfram, tantal i zlato, tzv. „konfliktni minerali“ ili 3TG, mogu se koristiti u proizvodima za svakodnevnu uporabu, poput mobilnih telefona i automobila ili u nakitu. Potrošačima je teško znati financira li materijal kojeg su uvezli nasilje u nekim dijelovima svijeta, ili omogućuje kršenja ljudskih prava i druge zločine.

Uvoznici kositra, tantala, volframa i zlata iz EU za proizvodnju robe široke potrošnje moraju biti certificirani od strane EU kako bi se osiguralo da roba nije izravno povezana financiranjem sukoba i kršenjem ljudskih prava. Kositar, tantal, volfram i zlato koriste se u mnogim potrošačkim proizvodima u EU-u, osobito u automobilskoj industriji, elektronici, zrakoplovstvu, pakiranju, građevinarstvu, rasvjeti, industrijskim strojevima i alatima, kao i u nakitu.

EU zakonodavstvo:

a) UREDBA (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveze dubinske analize lanca opskrbe za uvoznike kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata podrijetlom iz sukoba zahvaćenih i visokih koncentracija -područja rizika 

b) Preporuka Komisije (EU) 2018/1149 od 10. kolovoza 2018. o neobavezujućim smjernicama za identifikaciju sukobima zahvaćenih i visoko rizičnih područja i drugih rizika lanca opskrbe prema Uredbi (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeće

c) Delegirana Uredba Komisije (EU) 2019/429 od 11. siječnja 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu metodologije i kriterija za procjenu i priznavanje programa dubinske analize lanca opskrbe koji se odnose na kositar , tantal, volfram i zlato

Što je dubinska analiza?

Dužna pažnja (eng. due dilligence) je način na koji poduzeće razumije, upravlja i komunicira o riziku. To podrazumijeva rizike koji nastaju za druge stranke uključene u proces i rizike na koje poduzeće nailazi u svojim strateškim i operativnim odlukama.  

Dubinska analiza obuhvaća procese pomoću kojih poduzeća identificiraju, sprječavaju, ublažavaju potencijal za štetni utjecaj. Dubinska analiza lanca opskrbe je aktivni proces pomoću kojeg tvrtke prate i upravljaju svojim poslovnim aktivnostima s ciljem kako bi osigurale da ne doprinose sukobu ili djeluju štetno na druge načine u ostalim dijelovima svijeta.

Minerali obuhvaćeni Uredbom (EU) 2017/821 uglavnom dolaze iz područja složenih sigurnosnih okolnosti i područja gdje naoružane skupine kontroliraju rudnike i u vrlo teškim uvjetima koriste lokalno stanovništvo, uključujući djecu, za pribavljanje i obradu sirovina. Međunarodna zajednica sve je više zabrinuta zbog ozbiljnog ugrožavanja ljudskih prava, posebice u okviru Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), čije su preporuke sastavni dio smjernica novog zakonodavstva Europske unije .   
 
Značenje Uredbe (EU) 2017/821 i utjecaj na hrvatske uvoznike

Cilj Uredbe (EU) 2017/821 je ograničiti mogućnosti naoružanih skupina da sudjeluju u trgovini kositrom, tantalom, volframom, njihovim rudama i zlatom. Uredba ima za cilj osigurati transparentnost postupaka opskrbe uvoznika i talionica i rafinerija Unije koji dobivaju minerale iz sukobom zahvaćenih područja. Cilj Uredbe nije prestanak dobavljanja sirovina ili metala od postojećih partnera, nego osiguravanje lanaca opskrbe od vanjskih prijetnji.  

Hrvatski uvoznici obuhvaćeni Uredbom provodit će obvezu dužne pažnje koja će njihov lanac opskrbe učiniti transparentnijim.

Koje su odgovornosti i obaveze uvoznika obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/821?

Uvoznici obuhvaćeni Uredbom sada će morati prilagoditi svoju unutarnju upravljačku strukturu kako bi pribavili i adekvatno procijenili relevantne informacije te primijeniti obvezu dužne pažnje u ugovornim odnosima s dobavljačima. Uvoznike će zanimati podrijetlo sirovina koje kupuju i procjenjivat će potencijalne rizike da te sirovine ne dolaze iz sukobom zahvaćenih područja i drugih rizičnih izvoza. Lanac opskrbe pojedinog uvoznika podliježe redovitim revizijama od strane neovisnog revizora, osim ako se roba ne uvozi od već provjerenih izvora. 

Koja je razlika između "conflict-free" i "odgovornosti"?

Težnja tvrtke da se proglasi „oslobođenom od sukoba“ (eng. conflict-free) nije ni preporuka OECD smjernica za provođenje dužne pažnje, ni obaveza predviđena Uredbom (EU) 2017/821. Učinkovita dubinska analiza lanaca opskrbe pomaže pri odgovornom nabavljanju robe iz sukobom zahvaćenih i visokorizičnih područja. Bez obzira koriste li tvrtke dubinsku analizu lanca opskrbe kako bi potvrdile „conflict-free“ tvrdnje o svom poslovanju, dovoljno je da tvrtka slijedi sve korake dubinske analize opisane u preporukama OECD-a kako bi se značajno poboljšao sustav upravljanja rizicima u poslovanju, a time i odgovorno nabavljanje minerala.

Koji je opseg dubinske analize i što se očekuje od tvrtke pod smjernicama OECD-a?

Ako ste mala tvrtka, provoditi dubinsku provjeru znači:

Identificirati talionice i rafinerije u lancu opskrbe.

Nakon što identificirate talionice i rafinerije, provjerite jesu li poduzeća uspješno prošla reviziju. Prema Uredbi (EU) 2017/821, Komisija će objaviti popis globalno odgovornih talionica i rafinerija, tzv. White List of smelters and refiners , uzimajući u obzir one programe dužne pažnje u lancima opskrbe koje je odobrila Komisija. 

Procijeniti sustave dubinske analize talionica i rafinerija u odnosu na Smjernice OECD-a za dubinsku analizu (OECD Due Diligence Guidelines).

Morat ćete zatražiti informacije od svojih dobavljača kako biste razumjeli upravljaju li rizicima i na koji način. Ako niste zadovoljni dostavljenim informacijama, možete dodatno zatražiti primjere kako su u prošlosti upravljali relevantnim rizicima ili kako to namjeravaju činiti u budućnosti.

Ako ste tvrtka na kraju lanca opskrbe (eng. downstream) identificiranje talionica i rafinerija može biti izazovno.

U tom slučaju pokušajte surađivati s drugim tvrtkama kako biste identificirali talionice i rafinerije u svom opskrbnom lancu. Vaši dobavljači koji se nalaze na početku lanca opskrbe (eng. upstream) obično su bliže talionicama i rafinerijama te stoga mogu raspolagati s više informacija.


Izvor: Europska Komisija

Uspostaviti sustav transparentnosti opskrbnog lanca kako biste mapirali svoj opskrbni lanac.

Taj će se sustav koristiti za identifikaciju talionica i rafinerija u opskrbnom lancu, kao i za prepoznavanje informacija o lokacijama označenima „crvenim zastavicama” (eng. red flags) u pogledu podrijetla i prijevoza minerala. Ove će Vam informacije pomoći u utvrđivanju zemalja podrijetla i prijevoza metala u opskrbnom lancu za svaku pojedinu talionicu i rafineriju. Platforma Due diligence ready! nudi paket alata za dubinsku analizu koji Vam u tome mogu pomoći.

Voditi detaljnu evidenciju o postupku dubinske analize, komunikaciji, donesenim odlukama te razlozima za donošenje pojedinih odluka. Evidenciju je potrebno čuvati najmanje pet godina.

Pažljivo pratiti identificirane rizike čim se pojave..
Rizike procjenjujte najmanje jednom godišnje kako biste utvrdili je li došlo do promjena u odnosu na prethodnu procjenu.

Popis sukobom pogođenih i visokorizičnih područja (CAHRA)

Riječ je o neiscrpnom i redovito ažuriranom popisu sukobom pogođenih i visokorizičnih područja (CAHRA), kako je definirano Uredbom (EU) 2017/821.

Prema Uredbi (EU) 2017/821 o sukobima u vezi s mineralima, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2021., CAHRA je popis „područja u stanju oružanog sukoba ili područja u nestabilnoj situaciji nakon sukoba te područja na kojima su vlast i sigurnost slabe ili ne postoje, kao što su propale države, i područja na kojima su raširena i sustavna kršenja međunarodnog prava uključujući povrede ljudskih prava ”.

Slično tome, smjernice OECD-a za dubinsku analizu sukobom pogođenih i visokorizičnih područja definiraju takva područja kao ona u kojima postoji oružani sukob, gdje je rašireno nasilje ili postoje drugi rizici od nanošenja štete ljudima. Oružani sukob može imati različite oblike, uključujući međunarodne ili nemeđunarodne sukobe, koji mogu obuhvaćati dvije ili više država, kao i oslobodilačke ratove, pobune ili građanske ratove. Područja visokog rizika mogu uključivati područja političke nestabilnosti ili represije, institucionalne slabosti, nesigurnosti, urušavanja civilne infrastrukture i raširenog nasilja. Takva su područja često obilježena ozbiljnim kršenjima ljudskih prava te nacionalnog ili međunarodnog prava.

Kako bi olakšala usklađenost s Uredbom EU-a, Europska komisija pripremila je neobvezujuće smjernice u obliku priručnika za gospodarske subjekte, u kojima se objašnjava kako najbolje primijeniti kriterije za identifikaciju CAHRA-e. Taj biste alat trebali koristiti pri provođenju dubinske analize postojećih, budućih ili novih dobavljača ili kupaca.

Ako nabavljam iz područja navedenog u CAHRA-i, hoću li izgubiti svoje klijente?

Važno je naglasiti da cilj Smjernica OECD-a za dubinsku analizu nije spriječiti nabavu 3TG minerala iz područja navedenih u CAHRA-i, već osigurati da takva nabava ne dovodi do financiranja oružanih skupina, teškog gospodarskog kriminala ili kršenja ljudskih prava. Kako bi spriječile ili ublažile identificirane rizike, tvrtke mogu nastaviti trgovinu uz provedbu mjera dužne pažnje za smanjenje rizika, privremeno obustaviti trgovinu dok nastavljaju s tim naporima ili prekinuti poslovni odnos s dobavljačem nakon neuspješnih pokušaja ublažavanja rizika.

Ako Vaša tvrtka utvrdi da jedan ili više dobavljača nabavlja minerale iz područja navedenih u  CAHRA-i, prestanak poslovanja ne bi trebao biti prvi korak. Ako namjeravate nastaviti nabavu iz područja navedenog u CAHRA-i, morate uložiti sve razumne napore kako biste upravljali rizicima i svojim klijentima pružili dokaze (primjerice revizije i dokumentaciju o dubinskoj analizi) da je Vaša dubinska analiza — a time i ona Vaših dobavljača — pouzdana te da u praksi ne postoji rizik financiranja sukoba ili kršenja ljudskih prava. Time se povećava vjerojatnost da će Vaši klijenti prihvatiti minerale iz CAHRA-e u svojim opskrbnim lancima. 

Koliko će mi vremena trebati za provedbu dubinske analize i kako mogu smanjiti troškove?

Provedba dubinske analize zahtijeva vrijeme i resurse, no njihova će količina ovisiti o veličini Vaše tvrtke i njezinu položaju u opskrbnom lancu, složenosti i profilu rizika opskrbnih lanaca, Vašem iskustvu u uspostavi sustava upravljanja te Vašem pristupu proporcionalnim i ubrzanim rješenjima. Postoji mnogo načina na koje tvrtke mogu provoditi dubinsku analizu, a Smjernice OECD-a osmišljene su upravo kako bi omogućile takvu fleksibilnost.

Mala i srednja poduzeća obično imaju manje dobavljača i dugotrajnije poslovne odnose s njima, što omogućuje postupno prikupljanje potrebnih informacija i provedbu odgovarajuće dubinske analize u razumnom roku.

Ako ste tvrtka s velikim brojem dobavljača, razmislite o pridruživanju industrijskom udruženju kako biste udružili snage s drugim tvrtkama i iskoristili veću pregovaračku moć. Također razmotrite uvođenje sustava upravljanja, uključujući sustav upravljanja podacima koji pomaže u prikupljanju, objedinjavanju i izvješćivanju podataka vezanih uz dubinsku analizu. Cjelovit popis IT rješenja dostupan je u okviru alata za dubinsku analizu. Sustav za upravljanje podacima može Vam uštedjeti vrijeme pri prikupljanju i obradi podataka, omogućujući Vam da se usredotočite na ublažavanje identificiranih rizika.

Dodatni način uštede vremena i troškova jest razmatranje integriranih softverskih rješenja za upravljanje podacima i usklađenošću. Takva rješenja mogu povećati učinkovitost i smanjiti troškove kombiniranjem usklađenosti s različitim zakonima i zahtjevima dobavljača. Primjerice, neka IT rješenja mogu Vam pomoći u ispunjavanju zahtjeva i smjernica za odgovorno nabavljanje, kao i u istodobnom ispunjavanju više regulatornih i zakonodavnih obveza na integriran i isplativ način. 

Koja je razlika između tvrtki na „početku lanca opskrbe“ i tvrtki na „kraju lanca opskrbe“? Koji sam tip? 

Pojmovi „početak lanca opskrbe” (eng. upstream) i „kraj lanca opskrbe” (eng. downstream) koriste se za označavanje različitih faza u lancu opskrbe mineralima i u industrijskim proizvodnim procesima. Jednostavno rečeno, tvrtke na početku lanca opskrbe posluju u fazama od rudarenja minerala do i uključujući taljenje i rafiniranje. Tvrtke na kraju lanca opskrbe obrađuju izlazne proizvode talionica i rafinerija u poluproizvode i gotove proizvode. Što je tvrtka bliže kraju lanca opskrbe, to je bliže krajnjim korisnicima i potrošačima.

Pregled lanca opskrbe mineralima


Izvor: prilagođeno prema smjernicama OECD-a

Tvrtke na početku lanca opskrbe uključuju gospodarske subjekte koji se bave rudarenjem minerala (od zanatskih i malih do velikih proizvođača), lokalne trgovce i izvoznike iz zemlje podrijetla minerala, međunarodne trgovce koncentratima, prerađivače minerala, rafinerije i talionice.

Tvrtke koje se nalaze na kraju lanca opskrbe, nakon izlaska sirovina iz rafinerija i talionica uključuju trgovce i burze metala, banke za zlatne poluge, gospodarske subjekte koji samostalno izrađuju zlatne prevlake, proizvođače komponenti, proizvođače izvorne robe, proizvođače nakita te trgovce na malo. Također uključuju i druge tvrtke koje koriste obrađene metale u proizvodnim procesima, poput proizvođača i trgovaca elektroničkom opremom i/ili medicinskim uređajima. 

Uloga Ministarstva vanjskih i europskih poslova

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je nadležno tijelo za provođenje Uredbe (EU) 2017/821. 

Web stranica Europske komisije o konfliktnim mineralima:

https://ec.europa.eu/trade/policy/in-focus/conflict-minerals-regulation/

Kontakt:
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Služba za izvoznu kontrolu
Gajeva 4, 10 000 Zagreb
Tel: + 385 1 4598 122 + 385 1 4598 167     
E-mail: kontrola.izvoza@mvep.hr