Hrvatska u mirovnim misijama i operacijama NATO-a
Sudjelovanjem u vojnim operacijama NATO-a Hrvatska ispunjava svoje međunarodne obveze u stabilizaciji kriznih žarišta, razvija sposobnosti i interoperabilnosti Oružanih snaga te prenosi prethodno stečena znanja. U okviru NATO-a, Republika Hrvatska sudjeluje u operaciji potpore miru na Kosovu (KFOR – Kosovo Force), u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj (eFPBG-POL) i misiji potpore miru u Iraku (NMI).
U rujnu 2020. Republika Hrvatska je završila sudjelovanje u svojoj najdugotrajnijoj i najznačajnijoj misiji u Afganistanu (ISAF i RSM).
NATO vođena operacija potpore miru na Kosovu pokrenuta je 12. lipnja 1999. godine (s otvorenim datumom okončanja) radi održavanja sigurnosti na području Kosova nakon usvajanja Rezolucije VSUN 1244 (10. lipnja 1999.).
Osnovni ciljevi KFOR-a su:
- održavanje sigurnog okruženja za cjelokupno stanovništvo Kosova te javnog reda i mira;
- davanje potpore glede koordinacije međunarodne humanitarne pomoći;
- davanje potpore za razvoj stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog Kosova;
- davanje potpore za razvoj Snaga sigurnosti Kosova (Kosovo Security Force – KSF).
U provedbi svojih zadataka KFOR surađuje s UN-om, EU-om i drugim međunarodnim akterima u cilju davanja potpore za razvoj stabilnosti i mira na Kosovu. Posebna pozornost daje se zaštiti manjina i nacionalne baštine.
Republika Hrvatska sudjeluje u KFOR-u od 1. srpnja 2009. godine, kad je prema Odluci Hrvatskog sabora upućen prvi hrvatski kontingent s 20 pripadnika OSRH i dva transportna helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Prema najnovijoj Odluci Hrvatskog sabora iz prosinca 2020. godine, u 2021. i 2022. godini u KFOR se može uputiti do 150 pripadnika OSRH s do dva helikoptera, uz mogućnost rotacije. Trenutno je u KFOR-u raspoređen 36. hrvatski kontingent s 141 pripadnikom OSRH i jednim helikopterom.
Dosadašnji hrvatski kontingenti fokusirani su na izvršavanje zadaća:
Na NATO samitu u Varšavi 2016. države članice usvojile su niz odluka radi jačanja odvraćanja i obrane Saveza koje uključuju pozicioniranje određenog broja vojnih snaga na istoku Saveza kroz ojačanu prednju prisutnost u Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi i Republici Poljskoj. Konkretna implementacija ojačane prednje prisutnosti započela je 2017. i provodi se razmještanjem četiriju borbenih grupa savezničkih snaga na istoku Saveza u navedenim državama. Ove četiri borbene grupe sastavljene su od multinacionalnih savezničkih snaga, pod vodstvom četiriju vodećih država – Kanade u Republici Latviji, Savezne Republike Njemačke u Republici Litvi, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Estoniji te Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj.
Republika Hrvatska podržala je odluku o jačanju nazočnosti Saveza u okviru ojačane prednje prisutnosti te je odlučila sudjelovati s jednom bitnicom samohodnih višecjevnih lansera raketa „Vulkan“ u Borbenoj skupini u Republici Poljskoj. U listopadu 2017. godine u Poljsku je upućen prvi hrvatski kontingent sastavljen od bitnice samohodnih višecijevnih lansera raketa i 78 pripadnika OSRH.
OSRH sudjelovanjem u ovoj aktivnosti NATO-a dodatno razvijaju svoje sposobnosti te podižu interoperabilnost sa snagama drugih država članica, što izravno pridonosi jačanju odvraćanja i kolektivne obrane Saveza. Republika Hrvatska tako potvrđuje svoju predanost u implementaciji savezničkih odluka usvojenih na samitu NATO-a u Varšavi, te nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te politički i vojni kredibilitet u okviru Saveza.
Prema Odluci Hrvatskog sabora iz studenoga 2020. godine, u borbenu skupinu pod vodstvom SAD-a u Republici Poljskoj, u okviru aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a, u 2021. i 2023. godini može se uputiti do 90 pripadnika OSRH, uz mogućnost rotacije. U siječnju 2022. iz Poljske se vratilo 80 pripadnika 8. hrvatskog kontingenta te je trenutno u toj misiji raspoređen 9. hvatski kontingent sa 4 pripadnika koji su nastavili sudjelovanje u zapovjedništvu ove borbene grupe tijekom 2022. godine.
U 2017. godini provedena je sveobuhvatna analiza situacije u Iraku koja je obuhvatila promjene sigurnosnog okružja, te je donesen zaključak o potrebi snažnijeg angažiranja Saveza. Predsjednik iračke vlade podnio je Zahtjev za transformacijom NATO aktivnosti u Iraku u neborbenu misiju. Ustrojavanje neborbene misije jača ulogu NATO-a u potpori Ministarstvu obrane Iraka u razvoju profesionalnog sustava vojne izobrazbe te u reformi iračkog sigurnosnog sektora.
Republika Hrvatska je kroz NATO sustav generiranja u ovoj misiji dobila sedam pozicija, od čega jednu brigadirsku i to savjetnika na razini Ministarstva obrane Iraka. Hrvatski časnici i dočasnici u NATO-ovoj misiji u Iraku obavljaju dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora te stožerne i potporne dužnosti. Prema Odluci Hrvatskog sabora iz prosinca 2021., tijekom 2022. i 2023. godine u NATO misiju potpore miru u Iraku može se uputiti do 10 pripadnika OSRH. Trenutno je u ovoj misiji raspoređeno 7 pripadnika 6. kontingenta OSRH.
Jedna od dvije takve europske lokacije je "Kamp Bechtel" u Republici Kosovo. Kamp je na korištenje NATO-u ponudila Vlada Republike Kosovo, a opremljen je potrebnom infrastrukturom za smještaj oko 800 osoba. Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu (Supreme Allied commander Europe – SACEUR) u svrhu provedbe dodijeljene zadaće zatražio je od savezničkih država da pridonesu aktivnosti privremenog zbrinjavanja sa specijalističkim zdravstvenim timovima kako bi se evakuiranim osobama pružila zdravstvena skrb.
Slijedom navedenoga Hrvatski sabor je 3. prosinca 2021. godine donio Odluku o sudjelovanju
pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji NATO-a "Allied Solace" u Republici Kosovo s do tri pripadnika, koji mogu biti razmješteni u Republici Kosovo tijekom 2021. i 2022. godine, uz mogućnost rotacije. Trenutno su u ovoj misiji raspoređena dva pripadnika OSRH.
Republika Hrvatska započela je svoje sudjelovanje u operaciji ISAF (International Security Assistance Force) u veljači 2003. godine, temeljem Odluke Hrvatskog sabora iz prosinca 2002. godine, kada je u Afganistan upućen prvi vod vojne policije OSRH s ukupno 50 pripadnika.
Hrvatski angažman, struktura snaga te zadaće evoluirali su zajedno s razvojem same operacije te usporedno s procesom pristupanja RH NATO-u. Mirovna operacija ISAF završila je krajem 2014. godine, a Republika Hrvatska zajedno s drugim državama članicama NATO-a i partnerskim zemljama nastavila je davati svoj doprinos u Afganistanu kroz misiju potpore miru Odlučna potpora (Resolute Support), koja je uspostavljena 1. siječnja 2015., kao nastavak operacije ISAF. U operaciji ISAF u Afganistanu je od 2003. do 2015. godine sudjelovalo ukupno 4.523 pripadnika OSRH, od čega 235 žena. Prvi hrvatski kontingent u misiji Resolute Support ujedno je bio i zadnji 24. hrvatski kontingent u operaciji ISAF.
Misija Resolute Support je bila zamišljena kao NATO vođena misija za obuku, pomoć i savjetovanje afganistanskih snaga sigurnosti i obrane. Okosnica angažmana Republike Hrvatske u Afganistanu bilo je upućivanje mentorskih, odnosno savjetodavnih timova za obuku afganistanske vojske, mentorskih odnosno savjetodavnih timova za obuku civilne policije te drugih elemenata za obuku afganistanskih sigurnosnih snaga te snaga zaštite. Povratkom posljednjeg 12. kontingenta Hrvatske vojske iz Afganistana, 15. rujna 2020. godine, službeno je okončano naše sudjelovanje u misiji Resolute Support, u kojoj je od 2015. do 2020. godine sudjelovalo ukupno 1.264 pripadnika OSRH, od čega 85 žena.
Od 2003. kada je u ISAF upućen prvi vod vojne policije do rujna 2020. kada je iz misije Resolute Support vraćen posljednji 12. hrvatski kontingent u našoj najdugotrajnijoj i najznačajnijoj misiji sudjelovalo je više od 5.700 pripadnika OSRH.
U rujnu 2020. Republika Hrvatska je završila sudjelovanje u svojoj najdugotrajnijoj i najznačajnijoj misiji u Afganistanu (ISAF i RSM).
- Operacija NATO-a na Kosovu (KFOR)
NATO vođena operacija potpore miru na Kosovu pokrenuta je 12. lipnja 1999. godine (s otvorenim datumom okončanja) radi održavanja sigurnosti na području Kosova nakon usvajanja Rezolucije VSUN 1244 (10. lipnja 1999.).
Osnovni ciljevi KFOR-a su:
- održavanje sigurnog okruženja za cjelokupno stanovništvo Kosova te javnog reda i mira;
- davanje potpore glede koordinacije međunarodne humanitarne pomoći;
- davanje potpore za razvoj stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog Kosova;
- davanje potpore za razvoj Snaga sigurnosti Kosova (Kosovo Security Force – KSF).
U provedbi svojih zadataka KFOR surađuje s UN-om, EU-om i drugim međunarodnim akterima u cilju davanja potpore za razvoj stabilnosti i mira na Kosovu. Posebna pozornost daje se zaštiti manjina i nacionalne baštine.
Republika Hrvatska sudjeluje u KFOR-u od 1. srpnja 2009. godine, kad je prema Odluci Hrvatskog sabora upućen prvi hrvatski kontingent s 20 pripadnika OSRH i dva transportna helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Prema najnovijoj Odluci Hrvatskog sabora iz prosinca 2020. godine, u 2021. i 2022. godini u KFOR se može uputiti do 150 pripadnika OSRH s do dva helikoptera, uz mogućnost rotacije. Trenutno je u KFOR-u raspoređen 36. hrvatski kontingent s 141 pripadnikom OSRH i jednim helikopterom.
Dosadašnji hrvatski kontingenti fokusirani su na izvršavanje zadaća:
- Zračni transport;
- Rad stožernog osoblja u stožeru operacije KFOR (HQ KFOR);
- Rad u savjetničkom timu na razini ministarstva i Kosovskih snaga sigurnosti;
- Zadaće u kontekstu sustava ranog upozorenja KFOR-a na Kosovu.
- Ojačana prednja prisutnost NATO-a u Poljskoj
Na NATO samitu u Varšavi 2016. države članice usvojile su niz odluka radi jačanja odvraćanja i obrane Saveza koje uključuju pozicioniranje određenog broja vojnih snaga na istoku Saveza kroz ojačanu prednju prisutnost u Republici Estoniji, Republici Latviji, Republici Litvi i Republici Poljskoj. Konkretna implementacija ojačane prednje prisutnosti započela je 2017. i provodi se razmještanjem četiriju borbenih grupa savezničkih snaga na istoku Saveza u navedenim državama. Ove četiri borbene grupe sastavljene su od multinacionalnih savezničkih snaga, pod vodstvom četiriju vodećih država – Kanade u Republici Latviji, Savezne Republike Njemačke u Republici Litvi, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Estoniji te Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj.
Republika Hrvatska podržala je odluku o jačanju nazočnosti Saveza u okviru ojačane prednje prisutnosti te je odlučila sudjelovati s jednom bitnicom samohodnih višecjevnih lansera raketa „Vulkan“ u Borbenoj skupini u Republici Poljskoj. U listopadu 2017. godine u Poljsku je upućen prvi hrvatski kontingent sastavljen od bitnice samohodnih višecijevnih lansera raketa i 78 pripadnika OSRH.
OSRH sudjelovanjem u ovoj aktivnosti NATO-a dodatno razvijaju svoje sposobnosti te podižu interoperabilnost sa snagama drugih država članica, što izravno pridonosi jačanju odvraćanja i kolektivne obrane Saveza. Republika Hrvatska tako potvrđuje svoju predanost u implementaciji savezničkih odluka usvojenih na samitu NATO-a u Varšavi, te nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te politički i vojni kredibilitet u okviru Saveza.
Prema Odluci Hrvatskog sabora iz studenoga 2020. godine, u borbenu skupinu pod vodstvom SAD-a u Republici Poljskoj, u okviru aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a, u 2021. i 2023. godini može se uputiti do 90 pripadnika OSRH, uz mogućnost rotacije. U siječnju 2022. iz Poljske se vratilo 80 pripadnika 8. hrvatskog kontingenta te je trenutno u toj misiji raspoređen 9. hvatski kontingent sa 4 pripadnika koji su nastavili sudjelovanje u zapovjedništvu ove borbene grupe tijekom 2022. godine.
- NATO misija potpore miru u Iraku (NMI)
U 2017. godini provedena je sveobuhvatna analiza situacije u Iraku koja je obuhvatila promjene sigurnosnog okružja, te je donesen zaključak o potrebi snažnijeg angažiranja Saveza. Predsjednik iračke vlade podnio je Zahtjev za transformacijom NATO aktivnosti u Iraku u neborbenu misiju. Ustrojavanje neborbene misije jača ulogu NATO-a u potpori Ministarstvu obrane Iraka u razvoju profesionalnog sustava vojne izobrazbe te u reformi iračkog sigurnosnog sektora.
Republika Hrvatska je kroz NATO sustav generiranja u ovoj misiji dobila sedam pozicija, od čega jednu brigadirsku i to savjetnika na razini Ministarstva obrane Iraka. Hrvatski časnici i dočasnici u NATO-ovoj misiji u Iraku obavljaju dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora te stožerne i potporne dužnosti. Prema Odluci Hrvatskog sabora iz prosinca 2021., tijekom 2022. i 2023. godine u NATO misiju potpore miru u Iraku može se uputiti do 10 pripadnika OSRH. Trenutno je u ovoj misiji raspoređeno 7 pripadnika 6. kontingenta OSRH.
- Sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji NATO-a "Allied Solace" u Republici Kosovo
Jedna od dvije takve europske lokacije je "Kamp Bechtel" u Republici Kosovo. Kamp je na korištenje NATO-u ponudila Vlada Republike Kosovo, a opremljen je potrebnom infrastrukturom za smještaj oko 800 osoba. Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu (Supreme Allied commander Europe – SACEUR) u svrhu provedbe dodijeljene zadaće zatražio je od savezničkih država da pridonesu aktivnosti privremenog zbrinjavanja sa specijalističkim zdravstvenim timovima kako bi se evakuiranim osobama pružila zdravstvena skrb.
Slijedom navedenoga Hrvatski sabor je 3. prosinca 2021. godine donio Odluku o sudjelovanju
pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji NATO-a "Allied Solace" u Republici Kosovo s do tri pripadnika, koji mogu biti razmješteni u Republici Kosovo tijekom 2021. i 2022. godine, uz mogućnost rotacije. Trenutno su u ovoj misiji raspoređena dva pripadnika OSRH.
- Sudjelovanje Republike Hrvatske u operacijama u Afganistanu – ISAF i RSM
Republika Hrvatska započela je svoje sudjelovanje u operaciji ISAF (International Security Assistance Force) u veljači 2003. godine, temeljem Odluke Hrvatskog sabora iz prosinca 2002. godine, kada je u Afganistan upućen prvi vod vojne policije OSRH s ukupno 50 pripadnika.
Hrvatski angažman, struktura snaga te zadaće evoluirali su zajedno s razvojem same operacije te usporedno s procesom pristupanja RH NATO-u. Mirovna operacija ISAF završila je krajem 2014. godine, a Republika Hrvatska zajedno s drugim državama članicama NATO-a i partnerskim zemljama nastavila je davati svoj doprinos u Afganistanu kroz misiju potpore miru Odlučna potpora (Resolute Support), koja je uspostavljena 1. siječnja 2015., kao nastavak operacije ISAF. U operaciji ISAF u Afganistanu je od 2003. do 2015. godine sudjelovalo ukupno 4.523 pripadnika OSRH, od čega 235 žena. Prvi hrvatski kontingent u misiji Resolute Support ujedno je bio i zadnji 24. hrvatski kontingent u operaciji ISAF.
Misija Resolute Support je bila zamišljena kao NATO vođena misija za obuku, pomoć i savjetovanje afganistanskih snaga sigurnosti i obrane. Okosnica angažmana Republike Hrvatske u Afganistanu bilo je upućivanje mentorskih, odnosno savjetodavnih timova za obuku afganistanske vojske, mentorskih odnosno savjetodavnih timova za obuku civilne policije te drugih elemenata za obuku afganistanskih sigurnosnih snaga te snaga zaštite. Povratkom posljednjeg 12. kontingenta Hrvatske vojske iz Afganistana, 15. rujna 2020. godine, službeno je okončano naše sudjelovanje u misiji Resolute Support, u kojoj je od 2015. do 2020. godine sudjelovalo ukupno 1.264 pripadnika OSRH, od čega 85 žena.
Od 2003. kada je u ISAF upućen prvi vod vojne policije do rujna 2020. kada je iz misije Resolute Support vraćen posljednji 12. hrvatski kontingent u našoj najdugotrajnijoj i najznačajnijoj misiji sudjelovalo je više od 5.700 pripadnika OSRH.