Terorizam
Republika Hrvatska najoštrije osuđuje terorizam u svim oblicima i pojavnostima te se zalaže za princip nulte tolerancije prema ovom fenomenu. Terorizam se smatra jednim od najtežih oblika kaznenih djela te je ujedno potpuna negacija biti demokracije i priznatih civilizacijskih, vjerskih i kulturnih vrijednosti suvremenog svijeta, uključujući ljudska prava i temeljne slobode. Terorizam nema i ne može imati nikakvo opravdanje, niti se može i smije vezati uz bilo koju nacionalnu, vjersku, rasnu, etničku ili neku drugu pripadnost.
Republika Hrvatska usvojila je Nacionalnu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma u kojoj su detaljno opisana stajališta i politike spram ove prijetnje i koja se temelji na odredbama, načelima i vrijednostima Ustava Republike Hrvatske, Povelje Ujedinjenih naroda, članstva u EU i NATO-u te ostalih preuzetih međunarodno-pravnih obveza, a posebno na području zaštite ljudskih prava i sloboda, prava izbjeglica i humanitarnog prava.
Republika Hrvatska se zalaže da se otvorena politička, ekonomska, društvena, vjerska, kulturna i druga pitanja rješavaju općeprihvaćenim demokratskim sredstvima u skladu s važećim zakonima i općim međunarodnim pravom uvažavajući sva ljudska prava. Jačanjem kulture mira i znanja, tolerancije i dijaloga, međusobnog razumijevanja i poštovanja uklanjaju se bitne pretpostavke za radikalizaciju onih stavova koji potencijalno mogu voditi širenju i jačanju terorizma.
U kontekstu suzbijanja terorizma, Hrvatska je ujedno i aktivni zagovornik strogog poštivanja međunarodnog prava, s naglaskom na Povelju UN-a i sve međunarodne konvencije i protokole vezane za borbu protiv terorizma, te osobito onog dijela koji se odnosi na zaštitu ljudskih prava.
Svjesna kompleksnosti fenomena terorizma, ali i neophodnosti jedinstvenog globalnog pristupa u njegovom suzbijanju, Republika Hrvatska podupire aktivnosti Ujedinjenih naroda, koje mora imati središnju koordinacijsku ulogu u borbi protiv terorizma jer kao krovno međunarodno tijelo jedino može osigurati legalitet i legitimitet globalnim protuterorističkim politikama i mjerama te na taj način pridonijeti stvarnom postizanju međunarodnog mira i sigurnosti.
U tom smislu Republika Hrvatska posebno naglašava važnost UN-ove Globalne strategije za suzbijanje terorizma. Hrvatska drži da ovaj dokument doprinosi naporima međunarodne zajednice glede izrade dugo očekivane Sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu.
Suzbijanje terorizma zahtijeva iznimno velike napore međunarodne zajednice i dobru koordinaciju svih uključenih strana. S vremenom, ova je zadaća postala dijelom aktivnosti ne samo UN-a već i drugih međunarodnih organizacija globalnog i regionalnog karaktera (EU, NATO, OESS, Vijeće Europe, Globalna koalicija za borbu protiv Da'esh-a itd.).
Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u međunarodnim protuterorističkim naporima i na bilateralnom i na multilateralnom planu. Republika Hrvatska prilagodila je svoje zakonske propise s odredbama međunarodnopravnih instrumenata na planu suzbijanja međunarodnog terorizma te je postala strankom ključnih UN konvencija za suzbijanje terorizma, kao i Konvencije Vijeća Europe o prevenciji terorizma i njezinog Dopunskog protokola.
Tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine, u okviru predsjedanja Radnom skupinom za terorizam – vanjski aspekti (COTER), pripremljen je nacrt Zaključaka Vijeća EU o vanjskim aktivnostima EU na području prevencije i suzbijanja terorizma i nasilnog ekstremizma (ST 8742/20 INIT), koji su konačno usvojeni 15. lipnja 2020. i time nadogradili ranije zaključke iz 2015. i 2017. godine. Ovim dokumentom ujedno se prepoznalo da je prijetnja Da’esha i Al-Qaede i dalje velika (unatoč uspješnom oslobađanju teritoriju u Siriji i Iraku), uočio se trend rasta nasilnog desnog ekstremizma; poziva se na daljnje jačanje vanjskog protuterorističkog angažmana i djelovanja u određenim prioritetnim geografskim (Z. Balkan, S. Afriku i Bliski istok, Sahel i Afrički rog) i tematskim područjima. Zaključci se u tom dijelu eksplicitno pozivaju i na izjavu usvojenu na Zagrebačkom sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održanom 6. svibnja 2020. Također se ističu načela pristupa EU-a u suzbijanju terorizma, uključujući važnost ljudskih prava i vladavine prava kao i fokus na sprječavanju radikalizacije koja vodi nasilnom ekstremizmu i terorizmu. Posebno se ističe i zlouporaba interneta i novih tehnologija u terorističke svrhe te suzbijanje financiranja terorizma.
Republika Hrvatska usvojila je Nacionalnu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma u kojoj su detaljno opisana stajališta i politike spram ove prijetnje i koja se temelji na odredbama, načelima i vrijednostima Ustava Republike Hrvatske, Povelje Ujedinjenih naroda, članstva u EU i NATO-u te ostalih preuzetih međunarodno-pravnih obveza, a posebno na području zaštite ljudskih prava i sloboda, prava izbjeglica i humanitarnog prava.
Republika Hrvatska se zalaže da se otvorena politička, ekonomska, društvena, vjerska, kulturna i druga pitanja rješavaju općeprihvaćenim demokratskim sredstvima u skladu s važećim zakonima i općim međunarodnim pravom uvažavajući sva ljudska prava. Jačanjem kulture mira i znanja, tolerancije i dijaloga, međusobnog razumijevanja i poštovanja uklanjaju se bitne pretpostavke za radikalizaciju onih stavova koji potencijalno mogu voditi širenju i jačanju terorizma.
U kontekstu suzbijanja terorizma, Hrvatska je ujedno i aktivni zagovornik strogog poštivanja međunarodnog prava, s naglaskom na Povelju UN-a i sve međunarodne konvencije i protokole vezane za borbu protiv terorizma, te osobito onog dijela koji se odnosi na zaštitu ljudskih prava.
Svjesna kompleksnosti fenomena terorizma, ali i neophodnosti jedinstvenog globalnog pristupa u njegovom suzbijanju, Republika Hrvatska podupire aktivnosti Ujedinjenih naroda, koje mora imati središnju koordinacijsku ulogu u borbi protiv terorizma jer kao krovno međunarodno tijelo jedino može osigurati legalitet i legitimitet globalnim protuterorističkim politikama i mjerama te na taj način pridonijeti stvarnom postizanju međunarodnog mira i sigurnosti.
U tom smislu Republika Hrvatska posebno naglašava važnost UN-ove Globalne strategije za suzbijanje terorizma. Hrvatska drži da ovaj dokument doprinosi naporima međunarodne zajednice glede izrade dugo očekivane Sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu.
Suzbijanje terorizma zahtijeva iznimno velike napore međunarodne zajednice i dobru koordinaciju svih uključenih strana. S vremenom, ova je zadaća postala dijelom aktivnosti ne samo UN-a već i drugih međunarodnih organizacija globalnog i regionalnog karaktera (EU, NATO, OESS, Vijeće Europe, Globalna koalicija za borbu protiv Da'esh-a itd.).
Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u međunarodnim protuterorističkim naporima i na bilateralnom i na multilateralnom planu. Republika Hrvatska prilagodila je svoje zakonske propise s odredbama međunarodnopravnih instrumenata na planu suzbijanja međunarodnog terorizma te je postala strankom ključnih UN konvencija za suzbijanje terorizma, kao i Konvencije Vijeća Europe o prevenciji terorizma i njezinog Dopunskog protokola.
Tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine, u okviru predsjedanja Radnom skupinom za terorizam – vanjski aspekti (COTER), pripremljen je nacrt Zaključaka Vijeća EU o vanjskim aktivnostima EU na području prevencije i suzbijanja terorizma i nasilnog ekstremizma (ST 8742/20 INIT), koji su konačno usvojeni 15. lipnja 2020. i time nadogradili ranije zaključke iz 2015. i 2017. godine. Ovim dokumentom ujedno se prepoznalo da je prijetnja Da’esha i Al-Qaede i dalje velika (unatoč uspješnom oslobađanju teritoriju u Siriji i Iraku), uočio se trend rasta nasilnog desnog ekstremizma; poziva se na daljnje jačanje vanjskog protuterorističkog angažmana i djelovanja u određenim prioritetnim geografskim (Z. Balkan, S. Afriku i Bliski istok, Sahel i Afrički rog) i tematskim područjima. Zaključci se u tom dijelu eksplicitno pozivaju i na izjavu usvojenu na Zagrebačkom sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održanom 6. svibnja 2020. Također se ističu načela pristupa EU-a u suzbijanju terorizma, uključujući važnost ljudskih prava i vladavine prava kao i fokus na sprječavanju radikalizacije koja vodi nasilnom ekstremizmu i terorizmu. Posebno se ističe i zlouporaba interneta i novih tehnologija u terorističke svrhe te suzbijanje financiranja terorizma.