Polaznici diplomatskog studija posjetili su Hrvatski državni arhiv i Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja“
Arhivistica, Martina Piškor predstavila je povijest i značaj današnje zgrade HDA, jedne od najljepših secesijskih zgrada na širem geografskom prostoru. Objasnila je kako se početak organiziranog djelovanja središnjeg arhiva u Hrvatskoj veže uz 1643. godinu, kada je zemaljski blagajnik Ivan Zakmardi de Diankovec, temeljem saborske odluke, dao izraditi škrinju u kojoj su se čuvale važne povlastice i dokumenti Kraljevine. Današnja zgrada arhiva, izgrađena za Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv, dovršena je 1913. godine, a od tada pa sve do danas Arhiv se nalazi u istoj zgradi. Godine 1923. arhiv je formalno priznat kao samostalna ustanova, a nakon osamostaljenja Republike Hrvatske 1992. godine, postao je članom Međunarodnog arhivskog vijeća.
Nastavak tjedna obilježen je posjetom Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (DBHZ) u srijedu, 2. listopada 2024. godine. Polaznici Diplomatske akademije prisustvovali su predavanju u sjedištu Družbe, u Kuli nad Kamenitim vratima, gdje ih je dočekao Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski. Gosp. Grgić predstavio je povijest Družbe, koja je osnovana 1905. godine s ciljem očuvanja i oživljavanja hrvatske kulturne i povijesne baštine. Jugoslavenski komunistički režim zabranio je rad Družbe 1946. godine, a obnovljena je 1990. godine. Osim što upravlja srednjovjekovnim dvorcem Stari grad Ozalj, Družba okuplja istaknute osobe iz javnog i društvenog života Hrvatske. Gosp. Grgić posebno je istaknuo da je Družba bila glavni koordinator velike milenijske 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, koja je obilježena diljem hrvatskih zemalja 1925. godine, a da ovodobna Družba priprema preko 30 značajnih projekata sljedeće 2025. godine (https://1100.dbhz.hr/), kada obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva.
Tijekom posjeta, polaznici su se zanimali za rad Družbe tijekom razdoblja kada je formalno bila ugašena, kao i za suvremeni pravni status te postupke biranja zmajskih imena i proces učlanjenja. Također su postavljali pitanja o kontaktima i suradnji s drugim udrugama koje dijele slično naslijeđe te o specifičnostima funkcioniranja Družbe danas.