Održivi razvoj
Svjetska komisija za okoliš i razvoj (Brundtland komisija) objavila je 1987. godine svoje izvješće i predstavila novi pojam održivog razvoja, kao 'razvoja koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija'. Ujedinjeni narodi (UN) glavno su globalno tijelo za kreiranje smjernica održivog razvoja, dok niz međunarodnih dokumenata zaključenih pod okriljem UN-a predstavljaju opći regulatorni okvir za pitanja održivog razvoja.
Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (United Nations Conference on Environment and Development – UNCED) u Rio de Janeiru 1992. pozornost svjetske javnosti bila je usmjerena na sve veće probleme vezane uz pitanja razvoja i okoliša na lokalnoj i globalnoj razini. Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21), usvojeni na Konferenciji, daju snažnu potporu načelu održivog razvoja. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. usvojila je Milenijsku deklaraciju (United Nations Millennium Declaration), politički dokument Ujedinjenih naroda za 21. stoljeće, koji utvrđuje ciljeve razvoja na područjima od interesa za međunarodnu zajednicu te aktivnosti koje trebaju pridonijeti njihovu ostvarivanju. Riječ je od osam Milenijskih razvojnih ciljeva (Millennium Development Goals - MDGs) za koje su se države članice Ujedinjenih naroda obvezale da će ostvariti do 2015. godine. Načelo održivog razvoja potom dobiva snažnu političku potporu na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju (World Summit on Sustainable Development – WSSD), održanom 2002. godine u Johannesburgu.
Konferencija Ujedinjenih naroda o održivom razvoju (United Nations Conference on Sustainable Development - UNCSD) 'Rio+20', održana 2012. godine u Rio de Janeiru, postavila je sveobuhvatni okvir za održivi razvoj. Jedna od najznačajnijih odluka Konferencije je definiranje budućih ciljeva održivog razvoja koji će uključivati tri dimenzije održivog razvoja – gospodarsku, socijalnu i okolišnu, te koji se trebaju nadovezati na razvojne politike sadržane u Milenijskim razvojnim ciljevima (MDGs) i predstavljati globalnu razvojnu agendu za razdoblje nakon 2015. godine.
EU i održivi razvoj. Održivi razvoj dugo je u samom središtu europskog projekta. U Ugovorima EU-a potvrđene su njegove gospodarske i socijalne dimenzije te dimenzije zaštite okoliša prema kojima je potrebno objedinjeno djelovati. Ugovorom iz Amsterdama promicanje održivog razvoja postaje jedan od temeljnih ciljeva Europske unije. Nakon revizije Gothenburške strategije održivog razvitka iz 2001., Europska unija je 2006. godine prihvatila revidiranu Strategiju održivog razvitka za proširenu Europu. Strategija je usmjerena na potrebu postupne promjene sadašnjega neodrživog načina proizvodnje i potrošnje te integriranog pristupa u izradi smjernica i politika, s naglaskom na potrebi za solidarnošću i jačanjem partnerstva.
RH i održivi razvoj. Republika Hrvatska je podržala Agendu 21 i Plan djelovanja koji su usvojeni 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, te preuzela obveze koje proizlaze iz Milenijske deklaracije i Milenijske razvojne ciljeve usvojene na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2000. Republika Hrvatska sudjelovala je i na Konferenciji UN-a o održivom razvoju 2012. godine i podržala je zaključni dokument Konferencije „Budućnost kakvu želimo“.
Jedan od prvih dokumenata koje je donio Hrvatski sabor, u kojem se spominje važnost održivog razvoja, jest Deklaracija o zaštiti okoliša Republike Hrvatske, koja je usvojena 1992. godine.
Uvažavajući postojeće stanje te preuzete međunarodne obveze, a na temelju Zakona o zaštiti okoliša, donesena je 2009. godine Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske kao ključni dokument kojim se usmjerava gospodarski i socijalni razvoj te zaštita okoliša prema održivom razvoju Hrvatske.
Kada je riječ o danas najvažnijem međunarodnom dokumentu na ovom području – UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. – Hrvatska je tijekom pregovora za njegovo usvajanje, uključujući i rad u okviru Otvorene radne skupine za ciljeve održivog razvoja, bila u skupini država koje su se snažno zalagale da ciljevi održivog budu univerzalne naravi.
UN-ov Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi održivog razvoja
Program Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (tzv. Agenda 2030) usvojen je na Sastanku na vrhu (Summitu) Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u New Yorku u rujnu 2015., dok je završni dokument sastanka na vrhu formalno usvojen 21. listopada 2015. kao rezolucija Opće skupštine UN-a 70/1 pod naslovom „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj“. Pored navedenog, Agenda 2030 također uključuje i UN-ov Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.-2030., Akcijski plan Treće Konferencije Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja iz srpnja 2015., te Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz travnja 2016. godine.
Glavnu okosnicu razvojne agende predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs) detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih pod-ciljeva. Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji.
Zbog svoje sveobuhvatnosti, uključivosti, univerzalnosti i transformativnog karaktera Agenda 2030 te njezina dosljedna provedba od prvorazrednog je značaja za cijelu međunarodnu zajednicu. Agenda 2030 svoje težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo (People, Planet, Prosperity, Peace, Partnership), očekujući od država da u skladu sa svojim nacionalnim kapacitetima učine sve da „nitko ne bude ostavljen po strani“ („leaving no-one behind“).
Iako sama Agenda 2030, izuzme li se u njoj uključena poveznica na Pariški sporazum o klimatskim promjenama, nije pravno obvezujući dokument, već se može smatrati svojevrsnim „soft law“-om, odnosno tzv. „mekim pravom“, sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030. Provedbom UN-ove Agende 2030 ujedno se jačaju načela dobre vladavine, te vladavine prava na nacionalnoj i svjetskoj razini, dok se istodobno umanjuju rizici odnosno uzročnici različitih kriza, sukoba i drugih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.
Agenda 2030 poziva države da što prije razviju praktična i ambiciozna nacionalna rješenja za njezinu ukupnu provedbu. Pri tome se također mogu koristiti i postojeći instrumenti poput nacionalnih strategija održivog razvoja. Također se potiče države i na uspostavu redovnog i inkluzivnog procesa pregleda provedbe Agende 2030 na nacionalnoj ali i lokalnoj razini, a posebno se ukazuje na potrebu uključivanja svih dionika održivog razvoja, od državnih i lokalnih institucija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i privatnog sektora, kao i podrške parlamenta i drugih institucija u tom smislu.
Glavno tijelo UN-a za evaluaciju i reviziju provedbe Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini je UN-ov Politički forum na visokoj razini - High Level Political Forum (HLPF), koji djeluje od 2013. godine.
Politički forum na visokoj razini održava godišnja zasjedanja pod okriljem Gospodarskog i socijalnog vijeća, a svake četvrte godine pod okriljem Opće skupštine Ujedinjenih naroda, kada se saziva pod nazivom Sastanak na vrhu o ciljevima održivog razvoja. Svako godišnje zasjedanje težište svoga rada stavlja na odgovarajuće, unaprijed najavljene teme, usko povezane s provedbom određenih ciljeva održivog razvoja. Napredak u provedbi Cilja 17. „Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj“ razmatra se svake godine.
Države svoja postignuća u provedbi Agende 2030 predstavljaju putem Dobrovoljnih nacionalnih pregleda o provedbi ciljeva održivog razvoja te je izvješćivanje o postignućima u provedbi UN-ove Agende 2030 važna sastavnica u djelovanju svake države članice UN-a u području održivog razvoja.
EU i Agenda 2030
EU je u pregovorima koji su rezultirali usvajanjem Agende 2030 imala vodeću ulogu, a ubrzo nakon njezinog usvajanja Europska komisija izradila je Komunikaciju pod nazivom: “Budući koraci za održivu europsku budućnost – europsko djelovanje za održivost“ (2016), kojom je postavljen okvir EU za postizanje ciljeva održivog razvoja i provedbu Agende 2030.
S obzirom na horizontalnu narav Agende 2030, za njezinu je provedbu potreban međusektorski pristup EU-a i njegovih država članica. U tom je smislu Europska komisija u siječnju 2019. godine objavila dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, kojim je uputila na tri scenarija o tome kako potaknuti raspravu o provedbi ciljeva održivog razvoja unutar EU. Europski zeleni plan usvojen u prosincu 2019. godine sastavni je dio strategije EK za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja. Komisija će zelenim planom preusmjeriti proces makroekonomske koordinacije u okviru europskog semestra kako bi integrirala ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, smjestila održivost i dobrobit građana u središte ekonomske politike, a ciljeve održivog razvoja u središte donošenja politika i djelovanja EU-a.
Provedba Agende 2030 u RH
Imajući na umu svu kompleksnost provedbe Agende 2030, njezinu ovisnost o drugim sektorskim politikama, strategijama i mjerama kao i, konačno, neizbježan utjecaj na ukupni društveni i gospodarski život i razvoj u RH, odmah po njezinom usvajanju 2015. godine u RH se pristupilo raspravi o potrebi za uspostavom središnjeg nacionalnog koordinacijskog tijela na najvišoj razini izvršne vlasti RH.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom 18. siječnja 2018., osnovano je Nacionalno vijeće za održivi razvoj na čijem je čelu predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a članovi čelnici tijela državne uprave resorno nadležnih ministarstava i ureda VRH.
Temeljna zadaća Vijeća je Vladi Republike Hrvatske predložiti mjere i aktivnosti, prioritete, obveznike, dinamiku i sredstva potrebna za provedbu prvih 16 (od ukupno 17) ciljeva Agende 2030 te pratiti, analizirati i koordinirati njihovu provedbu. Stručne i administrativne poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja Republike Hrvatske
Republika Hrvatska predstavila je svoj prvi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva održivog razvoja u srpnju 2019. godine u New Yorku, na zasjedanju Političkog foruma na visokoj razini.
Predstavljanje prvog Dobrovoljnog nacionalnog pregleda za Hrvatsku je bila prigoda za vrednovanje dosadašnjih postignuća u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. Izrada pregleda provedena je usporedno s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, kao temelja za provedbu UN-ove Agende 2030 u Republici Hrvatskoj.
Dobrovoljni nacionalni pregled postignuća u provedbi ciljeva održivog razvoja izradila je Vlada Republike Hrvatske temeljem doprinosa svih tijela državne uprave čiji su čelnici članovi Nacionalnog vijeća za održivi razvoj. U njegovu izradu bili su uključeni i predstavnici poslovne zajednice, čiji su primjeri dobre poslovne prakse objedinjeni od strane Hrvatske gospodarske komore, kao i predstavnici civilnog društva i ostalih nevladinih udruga.