Razvojna suradnja i humanitarna pomoć

Glavni cilj razvojne suradnje i humanitarne pomoći je suzbijanje siromaštva. Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, Hrvatska provodi razvojnu suradnju radi poticanja uravnoteženog i pravednijeg globalnog razvoja i pridonosi naporima za iskorjenjivanje siromaštva i nejednakosti.

Jedan od prioriteta vanjske politike Republike Hrvatske je pružanje razvojne i humanitarne pomoći inozemstvu kroz razvojne i humanitarne projekte, bilateralno i multilateralno, odnosno s državama članicama Europske unije (EU) te kroz agencije Ujedinjenih naroda (UN).

Republika Hrvatska zauzima specifično mjesto u globalnoj donatorskoj zajednici zbog još uvijek svježih iskustava i znanja stečenih u ratnoj i poslijeratnoj demokratskoj tranziciji, kao i u procesu euroatlantskih integracija. Dijeljenje ovih iskustava od izuzetnog je značaja susjednim državama koje su na europskom putu. Hrvatska promiče važnost europske perspektive za osiguravanje sigurnosti, razvoja i gospodarskog napretka među državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU.

Jedinstveno nacionalno iskustvo ratne i poslijeratne stabilizacije i tranzicije Hrvatsku posebno upućuje na primjenu načela Trostruke poveznice (Triple Nexus) kroz sinergijsko povezivanje humanitarnog i razvojnog djelovanja s aktivnostima izgradnje mira i stabilnosti. Među najboljim primjerima Trostruke poveznice uopće jest mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja kao jedna od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda od svog osnutka, i postignuće koje ga i danas čini najboljim modelom mirnog rješenja sukoba i reintegracije okupiranih područja u različitim dijelovima svijeta.

Nacionalna politika humanitarne pomoći RH provodi se u skladu s četiri načela humanitarnog djelovanja - humanost, nepristranost, neutralnost i neovisnost. Aktivnosti na ovom području usmjerene su na ublažavanje posljedica kriznih situacija izazvanih ljudskim djelovanjem ili prirodnim nepogodama te na programe obnove u post-konfliktnim okruženjima. Zaštita najranjivijih skupina, a posebno žena i djece te promicanje humanitarnih načela, u središtu su humanitarnog djelovanja RH, pri čemu se osobita pažnja posvećuje usklađenosti humanitarnih aktivnosti s temeljnim postulatima međunarodnoga humanitarnog prava (IHL).

Sve prethodno spomenuto predstavlja osnovu za definiranje sektorskih i zemljopisnih prioriteta međunarodne razvojne suradnje RH.

Obrazovanje, zdravlje, osnaživanje ljudskih prava te zaštita i afirmacija prava žena, djece i mladih prvi je sektorski prioritet, na koji se prirodno nadovezuje područje mira, sigurnosti i razvoja te potpora izgradnji demokratskih institucija, uključujući promicanje hrvatskih specifičnih iskustava iz ratne i poslijeratne stabilizacije kao drugi prioritet. Treći sektorski prioritet hrvatsku međunarodnu razvojnu suradnju usmjerava u aktivnosti potpore održivom gospodarskom razvoju.

Zemljopisni prioriteti uvažavaju vanjskopolitičku, sigurnosnu, razvojnu i gospodarsku dimenziju slijedom čega se većina aktivnosti usmjerava na područje jugoistočne Europe (Zapadnog Balkana), u kojem se ističe Bosna i Hercegovina. Drugi zemljopisni prioritet predstavljaju Istočno i Južno susjedstvo Europske unije u kojem se izdvaja Ukrajina što je izravni rezultat brutalne oružane agresije Ruske Federacije na tu zemlju. Treći geografski prioritet uključuje sve države primateljice razvojne pomoći kako ih klasificira Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD DAC). Među navedenima, RH osobitu pažnju usmjerava Siriji i susjednim zemljama koje su prihvatile veliki broj sirijskih izbjeglica, te zemljama Roga Afrike, prema kojima djeluje kroz pomno planirane, višegodišnje razvojne i humanitarne aktivnosti.

Sektorski i zemljopisni prioriteti provedbe međunarodne razvojne suradnje u 2022. i 2023. godini slijedili su smjernice definirane Provedbenim programom MVEP-a za razdoblje 2021. - 2024., kao i Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine.

Zakonom o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći iz 2024. godine Republika Hrvatska je uredila ciljeve, instrumente, koordinaciju, provedbu i financiranje međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći koju pruža partnerskim zemljama. Novim zakonom međunarodno-pravni okvir razvojne suradnje postavljen je u opće odredbe čime je hrvatski pravni okvir usklađen s dokumentima, smjernicama i ciljevima Europske unije, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Ujedinjenih naroda. Stupanjem na snagu ovog zakona, sektorske, teritorijalne i druge prioritete međunarodne razvojne suradnje definirat će novi kratkoročni akt strateškog planiranja na razdoblje od četiri godine, koji će uvažiti u međuvremenu značajno osnaženi položaj Republike Hrvatske u međunarodnim okvirima, kao i temeljito izmijenjenu geopolitičku situaciju. Detaljnije su razrađene kategorije nositelja provedbe i načini provedbe jačanjem suradnje s organizacijama civilnog društva i uključivanjem privatnog sektora u programe i projekte razvojne suradnje te uvođenjem suvremenih financijskih instrumenata koji su  stavljeni na raspolaganje.

Sukladno Zakonu o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP), kao koordinator na nacionalnoj razini, objedinjuje popis provedenih razvojnih i humanitarnih projekata o kojima na godišnjoj razini podnosi Izvješće Hrvatskom saboru i Vladi RH.

RH još od 2019. godine podnosi Izvješće Odboru za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD DAC), na temelju kojeg se bilježi službena razvojna pomoć RH. Dostavom svojih podataka, RH je uključena u publikacije OECD-a, potvrđujući time svoju ulogu kredibilnog i transparentnog donatora službene razvojne pomoći. Hrvatska sustavno intenzivira suradnju s OECD DAC-om, što je potvrđeno brojnim susretima visokih hrvatskih dužnosnika s dužnosnicima OECD DAC-a, kao i kroz zajedničke projektne aktivnosti, poput projekta reforme politike razvojne suradnje kojemu je cilj unaprjeđenje strateškog planiranja i pravnog okvira hrvatske razvojne suradnje.

Europska unija i dalje je kolektivno najveći donator humanitarne pomoći i razvojne suradnje u svijetu. Upravo je međunarodna razvojna suradnja jedan od glavnih alata njezinoga vanjskog djelovanja, uobličenog u Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku te u konceptu Tima Europa - zajedničkoj platformi Europske unije i država članica, kao i u novom Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju - Globalna Europa (NDICI-GE) koji je glavni izvor financiranja vanjskog djelovanja Europske unije. Ovdje svakako treba istaknuti i geopolitičku i geoekonomsku platformu Europske unije, Global Gateway, kojoj je cilj omogućiti snažnije uključivanje privatnog sektora u razvojnu suradnju, a što je jedan od strateških prioriteta Europske unije u njezinu budućem vanjskom djelovanju.

Vijeće za vanjske poslove u razvojnom formatu (FAC DEV) - odgovorno je za vanjsko djelovanje EU-a u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Sastoji se od ministara zaduženih za razvojnu suradnju, a sastanci se održavaju dvaput godišnje.

Radna skupina za razvojnu suradnju i međunarodna partnerstva (CODEV-PI) - raspravlja o načelima politika, ciljevima i načinima djelovanja EU-a u vezi razvojne suradnje s trećim državama.

Radna skupina za humanitarnu pomoć i pomoć u hrani (COHAFA) - raspravlja o humanitarnim strategijama i politikama EU-a te europskom odgovoru na humanitarne krize.  

Radna skupina za Afriku, Karibe i Pacifik (AKP) - bavi se europskom suradnjom s afričkim, karipskim i pacifičkim državama, uspostavljenom tzv. „Sporazumom iz Cotonoua“. Države članice Europske unije potpisale su novi sporazum u studenom 2023. godine o partnerstvu s članicama Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD), koji će služiti kao sveobuhvatan pravni okvir za odnose EU-a i OAKPD-a u sljedećih dvadeset godina. Taj sporazum je naslijedio Sporazum iz Cotonoua i poznat je kao „Sporazum iz Samoe”. Sporazumom je uređena razvojna, gospodarska, trgovinska i politička suradnja, a obuhvaća područja kao što su održivi razvoj i rast, trgovina, ljudska prava, kultura, migracije te mir i sigurnost.

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju - Globalna Europa (NDICI-GE) - glavni je financijski alat Europske unije koji doprinosi iskorjenjivanju siromaštva i promicanju održivog razvoja, prosperiteta, mira i stabilnosti u trećim zemljama. NDICI-GE ujedno doprinosi postizanju međunarodnih obveza i ciljeva koje je EU dogovorila, posebno Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. (Agenda 2030) i njegovih ciljeva održivog razvoja (SDGs) te Pariškog sporazuma. Vrijednost NDICI-GE ogleda se u inovativnom i fleksibilnom korištenju različitih izvora financiranja čime se EU-u omogućuje strateško promicanje javnih i privatnih ulaganja diljem svijeta za potporu održivom razvoju.

Instrument EU za europsku civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (European Civil Protection and Humanitarian Aid Operations) - u pružanju humanitarne pomoći trećim zemljama, EU i države članice, rukovode se uredbom Vijeća Europske zajednice kojom su propisani ciljevi i opća načela humanitarne pomoći, kao i postupci za provedbu humanitarne pomoći i humanitarnog djelovanja.

Tim Europa (Team Europe, TE) - čine EU, države članice, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Od svog pokretanja u travnju 2020. godine, kao dio globalnog odgovora EU-a na pandemiju Covid-19, koncept TE definira se kao zajednički europski pristup kako bi se dodatno postigla sinergija i koordinacija djelovanja.

Inicijative Tima Europa (Team Europe Initiatives - TEI) slijede vanjskopolitičke prioritete EU-a i predstavljaju operacionalizaciju pristupa Tima Europa osiguravajući transformacijski učinak u partnerskim zemljama EU-a kroz društveno-gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti Covid-19. Razvojni programi se provode na bilateralnim i regionalnim razinama i u skladu sa strateškim i nacionalnim prioritetima država partnera.

Global Gateway (GG) -  u potpunosti je usklađen s Programom UN-a o održivom razvoju do 2030. godine (Agenda 2030.) i njegovim ciljevima održivog razvoja (SDGs) te s Pariškim sporazumom. Projekti GG-a provodit će se kroz pristup Tima Europa (TE; EU institucije i države članice) i mehanizmom Inicijativa Tima Europa (TEI ). U studenom 2023. godine države članice EU identificirale su 138 tzv. vodećih projekata Global Gatewaya (Flagship Projects) za 2024. godinu, od čega se značajan broj odnosi na regiju Latinske Amerike i Kariba (LAC) te Afriku i Aziju. 

Aktivnim sudjelovanjem u radnim tijelima Europske komisije s nadležnostima na području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći, kao i redovitim godišnjim izvještavanjem prema OECD DAC-u, osigurava se vidljivost i vjerodostojnost Hrvatske kao države donatora na globalnoj razini koja svoju međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć provodi sukladno prioritetima zacrtanim u nacionalnim i međunarodnim dokumentima i odlukama.
 
 

UKRAJINA

Posljednje dvije godine obilježene su invazijom i ratnom agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu te je RH, kao i većina međunarodnih razvojnih dionika, poglavito EU, svoje djelovanje na razvojno-humanitarnom planu dominantno usmjerila na aktivnosti pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini i žrtvama rata, što nastavlja biti prioritetom i u 2024. godini.

Hrvatska Vlada solidarno, dosljedno i odgovorno pomaže Ukrajini u suočavanju s posljedicama rata te je do sada pružila žurnu, humanitarnu i razvojnu pomoć u ukupnom iznosu od 53,13 milijuna eura. Posebno se ističe podrška RH Ukrajini na planu protuminskog djelovanja, područja u kojem je RH stekla izuzetno vrijedno i na globalnoj razini jedinstveno nacionalno iskustvo.

U tom je smislu osobito važna suradnja s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) koji provodi program sveobuhvatne potpore ukrajinskom sustavu protuminskog djelovanja kroz nabavu opreme i strojeva za razminiranje, uspostavu regionalnog protuminskog centra, humanitarno razminiranje te sudjelovanje hrvatskih stručnjaka za prijenos znanja i iskustava. To je ujedno i najveći projekt hrvatske razvojne i humanitarne pomoći uopće financiran s 4 milijuna eura.
 


Doprinos za žurne potrebe obnove energetske infrastrukture Ukrajine - zahvaljujući donaciji Hrvatske iz siječnja 2023. godine, UNICEF je nabavio 50 generatora i isporučio ih školama i bolnicama diljem zemlje, uključujući i dječji vrtić „Veselka“ u Hostomelu. Navedeni generatori predstavljaju vitalnu infrastrukturu te će značajno unaprijediti uvjete života lokalnog stanovništva. Njihova instalacija omogućit će pristup neophodnoj električnoj energiji, koja je od izuzetne važnosti za funkcioniranje osnovnih usluga poput obrazovnih institucija i drugih društvenih objekata.



Pomoć u liječenju i rehabilitaciji ranjenih osoba iz Ukrajine u Republici Hrvatskoj - od početka ruske agresije, Ukrajina se suočava s velikim brojem ranjenih osoba kojima je potrebno liječenje, rehabilitacija i psihosocijalna pomoć. Hrvatske bolnice i veteranski centri u ožujku 2023. godine iskazali su interes i mogućnost za zbrinjavanje ranjenih osoba iz Ukrajine te osigurali kapacitete za bolničko zbrinjavanje i provedbu psihosocijalnih i rekreacijskih programa. Ovim je činom Vlada RH iskazala potporu ukrajinskom narodu i nastavila intenzivnu suradnju s Ukrajinom.

Upućivanje razvojno-humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine - s obzirom da se zbog intenziteta sukoba humanitarna situacija u Ukrajini nastavlja pogoršavati, Hrvatska smatra da je iznimno važno održati kontinuitet podrške kako bi se poduprli napori humanitarnih dionika na terenu u dostavi pomoći najugroženijim skupinama stanovništva, posebice ženama, djeci, starijima i osobama s invaliditetom. Upravo zbog toga je MVEP u srpnju 2023. godine uputio doprinos koji je ciljano usmjeren na razvojno-humanitarne aktivnosti u korist najugroženijih skupina stanovništva. Navedenom je donacijom u suradnji s Hrvatskim Caritasom obnovljen dječji vrtić „Bajka“ u Hostomelu te je podržan program Svjetskog programa za hranu kojemu je cilj humanitarno razminiranje i gospodarska revitalizacija poljoprivrednih površina zagađenih minskoeksplozivnim sredstvima.    



Doprinos Programu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za Ukrajinu -U 2023. godini MVEP je podržao inicijativu OECD-a usmjerenu na potrebe Ukrajine u skladu s nacionalnim planom oporavka i razvoja, kao i reformskim prioritetima koje je u okviru kandidatskog statusa postavila EU. Osim što predstavlja nastavak dosljedne potpore Ukrajini u borbi za suverenitet i slobodu, podrška OECD-ovom programu dodatno osnažuje suradnju RH s međunarodnom organizacijom koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta. Ulazak u članstvo OECD-a, na čemu RH predano radi, označit će dovršetak procesa pozicioniranja naše zemlje na međunarodnoj sceni.



Program Partnerstva za razvojnu suradnju (DCP) - Vlada Sjedinjenih Američkih Država provodi program kojim promiče vladavinu prava i razvoj civilnog društva sufinanciranjem projekata u državama jugoistočne Europe, istočne Europe i središnje Azije. MVEP je uspješno  sudjelovao u tri kruga programa od 2021. do 2023. godine s projektima Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom „Procjena zapreka u prevenciji i liječenju HIV-a uslijed pandemije COVID-19“. S Uredom UNDP-a za Ukrajinu kao glavnim provedbenim partnerom, razvijen je zajednički projekt EastExpo 2023 kao važan alat potpore lokalnom gospodarskom razvoju i osnaživanju ukrajinskih nacionalnih kapaciteta. Na poziv Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), Hrvatska se uključila u projekt „Program stipendiranja za mlade pripravnike“ te se još jednom pokazala kao pouzdan partner zemljama u razvoju.

„Sigurniji zajedno - međunarodna suradnja OCD-a Hrvatske i Ukrajine“ - na temelju javnog poziva organizacijama civilnog društva iz 2021., 2022. i 2023. godine, MVEP je financirao projekte Udruge „Hrvatska pomaže“. Projekti su do sada uključivali ljetovanje/zimovanje za ukupno 163 ukrajinske djece u RH, s programom edukacije o opasnostima od mina.

Vrlo dobra suradnja MVEP-a s organizacijama civilnog društva ogleda se i u projektu društvene rehabilitacije ukrajinskih ratnih veterana kroz ronilačke aktivnosti koji u Hrvatskoj provodi Ronilački klub HRVI „NEMO“ u suradnji s udrugom „Unbroken“.


MOLDOVA

Humanitarna pomoć stanovništvu Moldove - napadi na energetsku i civilnu infrastrukturu Ukrajine dodatno su produbili i energetsku krizu u Moldovi. MVEP je stoga u ožujku 2023. godine uputio doprinos UNICEF-u u svrhu pružanja humanitarne pomoći stanovništvu Moldove za nabavu generatora za ustanove u sustavu socijalno-zdravstvene skrbi, s posebnim naglaskom na zbrinjavanje i pomoć ženama i djeci.
 


 
BJELARUS

Uplata dobrovoljnog financijskog doprinosa Europskoj zakladi za demokraciju (EED) - Republika Hrvatska visoko cijeni i podržava aktivnosti EED usmjerene demokratizaciji i daljnjoj europeizaciji prostora najbližeg europskog susjedstva te je podržala zakladu kroz doprinose u 2021. i 2023. godini s ciljem financiranja aktivnosti i u zemljama Istočnog susjedstva EU-a, ponajprije Republike Bjelarus u kojoj se bilježi kontinuirano kršenje osnovnih demokratskih vrijednosti.

 
JUGOISTOČNA EUROPA

Projekt podrške digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća u zemljama Zapadnog Balkana - MVEP je u suradnji s OECD-ovim Regionalnim programom za jugoistočnu Europu u lipnju 2023. godine pripremio projekt s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za uspješnu digitalizaciju i inovacijske transformacije malih i srednjih poduzeća diljem regije. Projekt se temelji na dugogodišnjem iskustvu OECD-a u provođenju temeljnih analiza politika i pružanju savjetovanja o politikama gospodarstva zemalja Zapadnog Balkana.

„Mala škola hrvatskog jezika i kulture“ za djecu s Kosova, 2021.-2023. -  riječ je o izvornom projektu MVEP-a koji nastavlja kontinuirano pružati potporu hrvatskoj zajednici u Republici Kosovo omogućivši djeci iz Janjeva sudjelovanje u „Maloj školi hrvatskog jezika i kulture“ u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskom maticom iseljenika. Projekt posebno naglašava očuvanje kulture, jezika i općenito hrvatskog identiteta na tim prostorima.

Europski zajednički fond Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF) - riječ je o platformi Europske unije kroz koju se kombiniranjem različitih izvora financiranja omogućuju darovnice, krediti i jamstva državama zapadnog Balkana u pripremi i realizaciji ključnih infrastrukturnih ulaganja. Hrvatska je u prosincu 2022. godine uputila doprinos Europskom zajedničkom fondu, a izravno sudjelovanje u radu fonda dodatna je potvrda snažne i dosljedne podrške Hrvatske europskoj perspektivi zapadnog Balkana, koja ujedno predstavlja i jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike.

Projekt rekonstrukcije devetogodišnje škole „Iliria” u Općini Krujë u Albaniji - proveden je u suradnji s UN-ovim programom za razvoj (UNDP) kao odgovor na katastrofalne posljedice potresa iz 2019. godine. Postupak obnove i rekonstrukcije temeljen je na najvišem međunarodnom standardu kvalitete i sigurnosti. Škola je počela s radom u rujnu 2022., a kao rezultat strateškog partnerstva RH i UNDP-a donosi izravnu korist za oko 4.260 stanovnika ove zajednice.




SIRIJA I SUSJEDNE ZEMLJE

Razvojna pomoć sirijskim izbjeglicama - Hrvatska se u razdoblju od 2021. do 2023. godine obvezala pružiti razvojnu i humanitarnu pomoć stanovništvu Sirijske Arapske Republike za projekte razvoja infrastrukture u zdravstvu i obrazovanju. MVEP je u trogodišnjem razdoblju financijskim doprinosima podržao projekt Svjetskog programa za hranu (WFP) pod nazivom „Školski obroci“ („School Feeding“), kojim se na području Sirije osiguravaju svakodnevni zdravi školski obroci učenicima u školama s ciljem da se što veći broj djece, posebno djevojčica, zadrži u sustavu obrazovanja. Projekti su se u humanitarnom dijelu provodili u Siriji, a u razvojnom dijelu u Egiptu, Libanonu i Jordanu kao državama s najvećim brojem sirijskih izbjeglica.


 
U 2022. godini nastavljena je suradnja MVEP-a s UNICEF-om u razvojnom segmentu te je podržan projekt izgradnje igrališta prilagođenih djeci s poteškoćama u razvoju na području Libanona s najvećim brojem sirijskog stanovništva. Izgradnjom tri inkluzivna igrališta potpomognut je proces socijalizacije djece s poteškoćama u razvoju te stvaranje boljih prilika za lakšu integraciju sirijske djece u libanonsku zajednicu.


ROG AFRIKE

Razvojna i humanitarna pomoć za države Roga Afrike - povodom Donatorske konferencije Ujedinjenih naroda na visokoj razini za humanitarni odgovor na Rogu Afrike 2023. godine, MVEP je uputio doprinos UNICEF-u za implementaciju projekta „Osnaživanje djevojčica za pristup relevantnom, kvalitetnom obrazovanju i prilikama za razvoj vještina u Republici Keniji“. Program ima za cilj smanjiti rodne nejednakosti i osnažiti djevojke omogućavajući im pristup kvalitetnom obrazovanju i pružajući im pomoć u stvaranju ekonomske neovisnosti. Iste godine MVEP je podržao provedbu UNICEF-ovog projekta „Poboljšanje digitalnih vještina djevojčica u Saveznoj Demokratskoj Republici Etiopiji“ kako bi se unaprijedilo njihovo zapošljavanje.




HUMANITARNA POMOĆ U IZVANREDNIM SITUACIJAMA

Humanitarna pomoć civilnom stanovništvu Gaze - zbog teške humanitarne situacije u Gazi izazvane oružanim sukobom Izraela i terorističke skupine Hamas, RH je uputila žurnu humanitarnu pomoć civilnom stanovništvu Gaze putem međunarodnih organizacija kao što su UNICEF, WFP, ICRC i UNRWA. Pomoć se odnosi i na civilno stanovništvo Gaze koje je izbjeglo u susjedne zemlje, poput Egipta i Jordana. Hrvatska je također sudjelovala na visokoj razini na Međunarodnoj humanitarnoj konferenciji za civilno stanovništvo Gaze u Parizu u studenom 2023. godine.



Humanitarna pomoć stanovništvu na potresom pogođenim područjima Kraljevine Maroko - u rujnu 2023. godine razorni potres magnitude 6,8 s epicentrom smještenim u planinama Visokog Atlasa pogodio je središnji dio Kraljevine Maroko, a više od 2.000 ljudi je izgubilo život. Slijedom navedenog, MVEP je uputio žurni financijski doprinos ICRC-u za potrebe humanitarne pomoći marokanskom stanovništvu.

Humanitarna pomoć stanovništvu na poplavama pogođenim područjima u Libijskoj Republici - uslijed poplava koje je izazvala ogromna mediteranska oluja Daniel u rujnu 2023. godine u Libiji, tisuće ljudi je poginulo, a njih najmanje 10.000 proglašeno je nestalima. Zapanjujući broj žrtava i razaranje koje je oluja izazvala ukazuje na intenzitet oluje, ali i na ranjivost nacije koja je već više od desetljeća razdirana kaosom. Slijedom navedenog, MVEP je u suradnji s Hrvatskim Crvenim križem uputio humanitarni doprinos stanovništvu Libijske Republike.

Humanitarna pomoć stanovništvu Republike Turske - nakon što je   razorni potres jakosti 7,8 po Richteru  pogodio Republiku Tursku i sjeverozapadni dio Sirijske Arapske Republike u veljači 2023. godine, MVEP je uputio humanitarnu pomoć kroz suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama. Iznos od 3,7 milijuna eura drugi je najveći iznos uopće u okvirima humanitarne pomoći RH, pri čemu je 2,5 milijuna eura uplaćeno UNDP-u za provedbu projekta “Hrvatska obnavlja inkluzivne škole” (“Croatia Rebuilds Inclusive Schools Project” - CRISP). Preostalih milijun eura MVEP je, s obzirom na višegodišnju uspješnu suradnju, usmjerio UNICEF-u za projekt revitalizacije obrazovne infrastrukture u Turskoj izgradnjom tri inkluzivne škole, koje će do izgradnje trajnih objekata pohađati gotovo dvije tisuće djece.


 
Uplata dobrovoljnog višegodišnjeg financijskog doprinosa Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC)  - za provedbu humanitarnih operacija od 2024. do 2026. godine u najugroženijim dijelovima svijeta. Međunarodni odbor Crvenog križa uvažena je međunarodna humanitarna organizacija s neospornom ulogom u promoviranju međunarodnoga humanitarnog prava (IHL). Vodeći se načelom nepristranosti, ICRC uspijeva održati prisutnost u visokorizičnim i sukobima pogođenim dijelovima svijeta. U cilju što žurnije reakcije na sve brojnije krize diljem svijeta, RH je ICRC-u po prvi put uputila nenamjenski višegodišnji doprinos čime se osigurava predvidljivo financiranje i olakšava odgovor ICRC-a na krizne situacije.

Doprinos Republike Hrvatske Središnjem fondu Ujedinjenih naroda za krizne situacije (CERF) 2021.-2023.- uslijed aktualnih kriznih situacija u svijetu, kao što su rat u Ukrajini te eskalacija sukoba u Gazi i niza drugih kriza nastalih kao posljedica klimatskih promjena, CERF se pokazao kao ključan instrument u funkciji omogućavanja žurnog djelovanja međunarodnih humanitarnih i razvojnih organizacija i agencija u sustavu Ujedinjenih naroda.


PROJEKTI USMJERENI ZEMLJAMA U RAZVOJU

Suradnja MVEP-a s UNICEF-om na planu međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći - u veljači 2024. godine predstavljena je publikacija o provedenim projektima na kojima su MVEP i UNICEF tijekom posljednjih šest godina uspješno surađivali. U sklopu suradnje osigurani su bolji uvjeti za učenje i igru za djecu izbjeglice u Jordanu i Libanonu, humanitarna pomoć za djecu u Jemenu i Gazi, primarna zdravstvena skrb za djecu i majke u Egiptu, generatori električne energije za bolnice i škole u Moldaviji i Ukrajini, škole u područjima pogođenim potresom u Turskoj te podrška obrazovanju djevojčicama u Etiopiji i Keniji.


 
Projekti međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći u suradnji s organizacijama civilnog društva - MVEP je između 2021. i 2023. godine objavio tri Javna poziva za financiranje projekata usmjerenih na osnaživanje ranjivih skupina društva, poticanje gospodarskog razvoja te jačanje demokracije u susjednim zemljama, zemljama istočne Europe i Afrike. Sredstva su dodijeljena organizacijama civilnog društva s iskustvom u provođenju humanitarno-razvojnih projekata u inozemstvu. U trogodišnjem razdoblju financirano je ukupno 28 projekata, a navedeni projekti se provode u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Turskoj, Ukrajini, Tanzaniji, Keniji, Maroku i Zambiji. Ovim projektima MVEP potvrđuje svoju opredijeljenost razvoju civilnog društva kroz njegovo uključivanje u projekte međunarodne razvojne pomoći i humanitarne suradnje.

Stipendiranje mladih kršćana iz zemalja u razvoju s područja Afrike, Azije i Bliskog istoka -  zajednički je projekt MVEP-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja, s ciljem pružanja potpore i poticanja obrazovanja. Za razdoblje od 2021. do 2023. godine osigurana su sredstva za provedbu programa stipendiranja do deset stipendista godišnje. Uz troškove smještaja u studentskom domu, hrane, prijevoza, putnih troškova, troškova zdravstvenog osiguranja i pune školarine, stipendistima je osigurano i pohađanje jednogodišnjeg stručnog studija hrvatskog jezika (CROATICUM). Javnim pozivom za stipendiranje mladih kršćana iz država u razvoju u 2023. godini dodijeljeno je dvadeset stipendija za akademsku godinu 2023./2024. studenticama i studentima iz Pakistana, Sirije, Nigerije i Palestine.

Donacije cjepiva - Hrvatska je od 2021. do 2023. godine nastavila s aktivnostima vezanima uz suzbijanje posljedica pandemije bolesti Covid-19 i pružila humanitarnu pomoć donacijama cjepiva. Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Tunis, Republika Sjeverna Makedonija, Republika Ruanda i Republika Albanija samo su neke od država koje su primile bilateralne donacije cjepiva, dok su putem mehanizma COVAX cjepiva primile Sjedinjene Meksičke Države, Burkina Faso, Savezna Republika Brazil, Republika Uzbekistan i Arapska Republika Egipat. Donacijama cjepiva Hrvatska iskazuje solidarnost prema državama i stanovništvu u potrebi. 

Projekti zaštite okoliša - MVEP sa Savezom izviđača Hrvatske, u Republici Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori provodi projekt Boranka. Boranka je projekt koji Savez izviđača Hrvatske uspješno provodi od 2018. godine te je u 6 godina provedbe postala najveća hrvatska, ali i europska akcija pošumljavanja te ujedno i najnagrađivanija neprofitna kampanja u povijesti Hrvatske. Projekt Boranka u S. Makedoniji i Crnoj Gori projekt je edukacije djece i mladih o važnosti očuvanja prirode i njene bioraznolikosti te aktivnosti pošumljavanja onih područja koja su stradala uslijed šumskih požara s velikim naglaskom na volontiranje, značaj djece i mladih za budućnost i multisektorsku suradnju. Projekt Boranka u S. Makedoniji predstavljen je na COP28 u Dubaiju kao primjer uspješnog projekta unapređenja zaštite okoliša, dok će se u izvođenje projekta Boranka u Crnoj Gori priključiti i EU delegacija u Podgorici.