Probleme sa Slovencima riješit ćemo bez Amerike!

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić prije odlaska iz New Yorka za Večernji list komentirala je najnoviju napetu situaciju sa Slovenijom i bilateralnim susretima ispunjen radni tjedan na East Riveru. -Što se dogodilo Slovencima? Opet problemi? =Hrvatska ispunjava sva očekivanja za ulazak u EU, a u kojoj mjeri, pokazat će monitoring. Mi smo prva zemlja koja ima monitoring prije ulaska u Europsku uniju. Detaljno radimo, pratimo ispunjavanje preuzetih obaveza i s tog gledišta nema govora o kompromisu. U odnosima sa Slovenijom zapravo se ne radi o ispunjavanju obaveza nadgledanih monitoringom, nego o temi koja je aktualna od raspada Jugoslavije, a to je Ljubljanska banka. Mi smo predložili, a Slovenija je prihvatila da se toj temi posebno posveti pozornost u analizi vrhunskih financijskih stručnjaka Francea Arhara i Zdravka Rogića. Oni su počeli raditi i ono što su u javnosti govorili zvučalo je obećavajuće, ali nakon tih sastanaka, a dogovorili su i treći za idući tjedan, pojavio se novi moment u Sloveniji gdje je rečeno da su zainteresirani samo za jedno rješenje i dogovoreni projekt dovodi se u pitanje. Naše je gledište i dalje isto, treba rješavati pitanje Ljubljanske banke, razmotriti različite opcije, ali to nema veze s našim ulaskom u EU i ne dovodi u pitanje naše buduće europsko partnerstvo u regiji. Slovenija i Hrvatska mogu i moraju zajednički učiniti puno više nego individualno. -Hoće li Amerikanci opet trebati intervenirati da bi riješili naše probleme sa Slovenijom? =Nadam se da nitko neće intervenirati, mi moramo sami voditi brigu o svojim problemima. Hrvatska i Slovenija moraju biti zrele i odgovorne države koje surađuju, ali i pokazati da surađujemo u našoj regiji jer je i to znak političkog odrastanja. -U New Yorku brojne bilateralne susrete koristili ste i za promociju hrvatskog gospodarstva. Može li to donijeti rezultate? =Sa srbijanskim kolegom razgovarala sam o liberalizaciji odnosa slobodne trgovine kad Hrvatska ude u EU. Nama je potrebna gospodarska suradnja u regiji. I zbog toga želimo da se liberaliziraju odnosi i to smo pokrenuli u institucijama EU. Razgovarala sam i s ruskim kolegom jer je nama ta zemlja zanimljiva i važna politički i gospodarski. Nismo globalna sila, ali imamo mogućnosti da uspostavimo dobru suradnju i s drugim regijama. Aktualno žensko pitanje -Na koje zemlje mislite? =Čile, na primjer! U New Yorku smo dogovarali mogućnosti strateškog partnerstva u gospodarstvu jer njihovi su ljudi već ulagali u Hrvatsku. Dogovaramo suradnju na razini sveučilišta i visokog obrazovanja jer oni su postigli znatne rezultate, konkurentni su kad je riječ o visokoobrazovanoj radnoj snazi, što Hrvatska još nije. Imaju više akademskih građana od nas i nama je to područje obrazovanja i gospodarstva važno jer kad znate koji tip radne snage preferirate, tada znate i kakvo je obrazovanje potrebno, kakav tip industrije gradimo. -Hrvatska je ipak mediteranska zemlja? =Potičem povezanost s južnim Mediteranom. U New Yorku smo razgovarali i o partnerstvu s Marokom. Vidim južni Mediteran kao naš potencijal jer mi smo mediteranska zemlja i naše iskustvo u pogledu postkonfliktne izgradnje institucija i reformi koje smo prošli može mnogima koristiti. Punih 12 godina traje naše iskustvo pristupa EU i mi znamo sve što treba i što ne treba raditi na tom putu. Naša specifična znanja povećavaju našu važnost na međunarodnoj sceni. -U New Yorku ste se službeno oprostili s Hillary Clinton, američkom državnom tajnicom, s kojom ste izgradili dobre odnose, a ona nakon predsjedničkih izbora u studenome odlazi s te funkcije? =Svakako mi je žao što je gospođa Clinton najavila odlazak iz aktivne politike. Bila je domaćin na Transatlantskoj večeri u New Yorku zadnji put u svojstvu državne tajnice. Hillary Clinton ostat će značajna figura na svjetskoj političkoj sceni. Teme za koje se ona zauzme i nakon ove funkcije imat će veliku šansu za uspjeh. Tu ću suradnju svakako nastaviti. Tko god je naslijedi u državnom tajništvu, mi ćemo s Amerikom nastaviti dobru suradnju, naši su odnosi odlični i nadam se da će bračni par Clinton brzo posjetiti Hrvatsku. -Je li Hrvatskoj Bruxelles bitniji od UN-a? Neki kažu da se na East Riveru ne događa ništa bitno za nas. =Ovo je za međunarodne odnose neizmjerno važna prilika i mogućnost da se afirmirate kao zemlja i stupite u kontakt s političarima iz niza država koje inače ne biste imali prilike susresti, nađete se na raspravama o temama o kojima inače ne raspravljate. To je na primjer tema smrtne kazne, u čemu je Hrvatska aktivna, ali ne u europskom kontekstu. I položaj žena vrlo se brzo probija prema vrhu tema u međunarodnim odnosima, naročito u kriznim žarištima, a mi imamo mnogo misija u zemljama gdje je položaj žena i njihov tretman u društvu glavni test funkcioniranja tih država. Istraživanja pokazuju da, ako je ženi pružena mogućnost rada za plaću, ona 90 posto zarade reinvestira u obitelj kao temeljnu strukturu društva, a muškarci samo 40 posto. Na Općoj skupštini Hrvatska razgovara u društvu zemalja Europske unije ili regije, ali mi imamo i šire interese poput Sirije, južnog Mediterana, Afganistana. -Jeste li zadovoljni predstavnicima hrvatske diplomacije u UN-u i Americi? =Ovdje imamo neke od naših najkvalitetnijih diplomata, to su veleposlanici Ranko Vilović u UN-u i Joško Paro u Washingtonu. Tu i trebamo imati dobru ekipu. U diplomaciji imamo neobičnu kombinaciju najboljih ljudi u državnoj upravi pomiješanu sa slučajnim prolaznicima. Postupno uvodimo kriterije za ocjenu i poboljšanje rezultata i posla te radimo selekciju ljudi i dižemo status tog posla. -Najnovija istraživanja javnosti govore da pada popularnost vašeg HNS-u na samo 1,8% potpore. Više ste se posvetili diplomaciji nego biračima? =Žao mi je što je trenutačno takav rejting HNS-a. Istina je da sam se posvetila puno više diplomaciji nego stranci jer je to takav trenutak. Ali to ne znači da u budućnosti neću imati više vremena za stranku. Moj je princip - pokaži što znaš pa poslije objasni ljudima: to smo napravili. Što budemo bliže izborima, imat ću više toga pokazati ljudima u stranci, ali i državi. -U New Yorku ste čuli da mnogi žele investirati u Hrvatsku. =Puno se radi i dosta je toga obavljeno u okviru opsežnih priprema i vjerujem da to treba početi davati rezultate - uskoro! Ambasadori u dijaspori -Koliko je dijaspora bitna, hoćemo li otvarati kulturne centre u svijetu? Na primanju u misiji RH u New Yorku okupili ste i ljude poput dizajnera i grafičara Mirka Ilića koji prije nije dolazio na takve skupove. =Naša se dijaspora jako dugo tretirala kao jedna politička opcija, a ne kao ljudi iz Hrvatske koji žive po cijelom svijetu. Njihova je stranka Hrvatska, a nama je svaki čovjek dragocjen ako se osjeća dobro u relaciji prema domovini. Oni su neka vrsta ambasadora. Imamo veće planove za tzv. meku diplomaciju. To je promicanje naše kulture, obrazovanja, umjetnosti, planiramo s Ministarstvom kulture osnovati zakladu "Hrvatska kuća". Sada imamo hrvatski festival u Francuskoj na kojemu predstavljamo naše vrhunske umjetnike i njihova djela. Počet ćemo s hrvatskim kućama u regiji, a kad financijski ojačamo, možemo krenuti u prekooceanske zemlje. Bilo bi divno imati hrvatsku kuću u New Yorku. Izvan protokola -U New Yorku ste izdvojili vrijeme i za kulturne događaje? =Bila sam na jazz-koncertu Woody AlIenThe Eddy Davis New Orleans Jazz Banda u Cafe Carlyleu na Manhattanu, posjetila sam i muzej MoMa kojim su me vodili pomoćna kustosica Ana Janevski iz Splita i direktor za međunarodne programe Jay Levenson. Bila sam i na otvaranju sezone newyorške filharmonije, na svečanom koncertu u Avery Fisher Hallu Lincoln Centera pod ravnanjem Alana Gilberta i uz gostovanje virtuoza Itzhaka Perlmana.