- Objavljeno: 04.06.2016.
Miro Kovač: Uvaženi su naši zahtjevi prema Srbiji
Intervju s ministrom vanjskih i europskih poslova dogovarali smo prije jučerašnjih dramatičnih presica premijeraTihomira Oreškovićai prvog potpredsjednika VladeTomislava Karamarka. Zato je i logično da, unatoč svim vanjskopolitičim aktualnostima, prvo čujemo što ministarMiro Kovačmisli o budućem radu Vlade.
- Osobno sam uvjeren u opstanak hrvatske Vlade u kojoj će HDZ i Domoljubna koalicija i dalje biti glavni dioničari i glavni čimbenici. Sada nam je zadatak osigurati funkcionalnost hrvatske Vlade. HDZ se u oporbi borio da dođe u priliku da Hrvatsku promijeni - nabolje. Zbog toga sam se i osobno angažirao u politici.
Tom cilju ostajem privržen s kolegama iz HDZ-a - kazat će, pomalo diplomatski, no očito otklanjajući (barem zasad) mogućnost novih izbora. Nego, vratimo se vanjskopolitičkim temama, zbog kojih smo i dogovorili razgovor...
Moramo biti zadovoljni
- Srbija i dalje odbija priznati da je zakonom kojim je sebi omogućila nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije jednostavno otišla predaleko, tj. zasad ga ne namjerava korigirati, no ipak ste u pregovarački proces Srbije s EU-om uspjeli ugraditi quotizbjegavanje konflikata pravosuđa u procesuiranju ratnih zločinaquot. Znači li to da konflikata i uistinu neće biti?
- Hrvatska zaista smije biti zadovoljna svojim postignućima. Uspjelo nam je osigurati da u pregovarački proces Srbije budu uvršteni naši zahtjevi koji su hrvatskoj javnosti poznati: puna suradnja Srbije s Haaškim sudom, puna primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava - znači i prava hrvatske manjine u Srbiji, i cilj izbjegavanja konflikata pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.
Ali tek sada počinje proces utvrđivanja zajedničke pozicije Europske unije prema Srbiji na području pravosuđa i temeljnih prava. Mi ćemo u suradnji s kolegama iz ministarstava unutarnjih poslova, pravosuđa i hrvatskih branitelja utvrditi svoja hrvatska stajališta i uključiti ih u zajedničku pregovaračku poziciju Europske unije.
Tek kada ta zajednička pozicija bude usvojena, i time naši interesi zastupljeni, otvorit će se poglavlje posvećeno pravosuđu i temeljnim pravima. A da bi onda Srbija mogla napredovati prema članstvu, morat će što prije izvršiti svoje obveze zapisane u zajedničkoj poziciji.
Primjerice, jasno je da sudovi u Srbiji ne mogu biti nadležni za gonjenje hrvatskih branitelja.
Srbija ne može biti sudac
- Jamčite li sudionicima Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima koji sada žive u RH i u BiH, da mogu bez straha od uhićenja i kaznenih progona od srbijanskog pravosuđa prelaziti granice sa Srbijom?
- Na tome sada i radimo. Narodski rečeno, Srbija ne može biti sudac i policajac za ratne zločine za područje cijele bivše Jugoslavije. To je neprihvatljivo i onemogućava istinsku dobrosusjedsku suradnju.
- Hoće li hrvatski doprinos usvajanju izvješća o mjerilima za otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom opet aktualizirati i pitanje već spominjanog dolaska predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u Zagreb?
- Ostvarenje toga posjeta ovisi o dogovoru između hrvatske predsjedniceKolinde Grabar-Kitarovići srbijanskog predsjednikaTomislava Nikolića.
- Nedavno ste se pohvalili kako je Vaše ministarstvo prvo provelo preustroj, i u sklopu toga formiralo posebnu upravu za gospodarske poslove. što to znači u odnosu na dosadašnju praksu tzv. gospodarske diplomacije?
- Istina je da je, barem zasad, jedino naše ministarstvo u ovoj Vladi izvršilo preustroj. I točno, formirali smo upravu posvećenu gospodarskim poslovima. Moje je uvjerenje da služba vanjskih poslova mora u potpunosti biti u funkciji gospodarskog napretka Hrvatske.
Uvidjeli smo da se u Hrvatskoj značajni resursi troše na rad različitih institucija, čije se nadležnosti u području poticanja izvoznih aktivnosti često preklapaju. Ključno je da hrvatskoj poslovnoj zajednici pružimo koordiniranu i institucionalnu podršku, koja im je prijeko potrebna pri izlasku na treća tržišta.
- Mediji rado spekuliraju o imenovanjima novih veleposlanika. Znamo da se to odvija daleko od očiju javnosti, no što na ljeto možemo očekivati na tom planu? I po kojim kriterijima?
- Točno je da će na ljeto doći do redovite zamjene šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda. Ova hrvatska Vlada, sa mnom kao ministrom vanjskih i europskih poslova, dat će doprinos daljnjem uređenju odnosa u Hrvatskoj.
Kao i u svim pitanjima, tako ću i u ovom inzistirati na tome da sve ide prema pravilima i procedurama sukladno poznatim kriterijima - učinkovitost, profesionalnost i, podrazumijeva se, odanost državi.
Tolerantniji smo od drugih
- U više ste navrata, pa i za nedavnog boravka u Izraelu, odlučno odbili bilo kakve tvrdnje o Hrvatskoj kao zemlji quotrastućeg fašizmaquot. Nedugo nakon toga, Vijeće Europe u svojem posljednjem izvješću o zaštiti prava nacionalnih manjina govori o quotvalu nacionalizmaquot u Hrvatskoj. To jest, tvrdi kako quotval nacionalizma ima negativan utjecaj na manjine u Hrvatskoj, iako je vidljiv i napredakquot. Kako to komentirate?
- Odbacujem tezu o rastućem nacionalizmu u Hrvatskoj. Na temelju čega se dolazi do takvih zaključaka?
U hrvatskom su Ustavu navedene najviše vrednote našega društva: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštovanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Naša je dužnost da te vrijednosti živimo i njegujemo. To u državnoj vlasti i činimo.
Usudim se reći da smo u mnogo čemu tolerantniji od nekih društava u quotstarojquot Europi. Podsjetio bih i na to da je nedavno obilježena stogodišnjica priznanja islama kao religije u Hrvatskoj. Ali, naravno, moramo biti budni i štititi svoje vrijednosti. To je posebno obaveza nas u vlasti.
- Vaš nedavni boravak u Jeruzalemu našim je medijima postao zanimljiv i po izjavi o odnosima Hrvatske i Izraela, odnosno Hrvata i Židova. što ste točno ondje kazali?
- Rekao sam da su odnosi između Hrvata i Židova u povijesti bili uglavnom dobri, da imamo jedino problem u vezi s Drugim svjetskim ratom. Žao mi je što je nekima bilo zanimljivije prenositi netočne informacije nego izvijestiti o susretu s predsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslovaBenjaminom Netanyahuom.
Taj je sastanak bio središnji događaj mojeg posjeta Izraelu i iznimno pozitivan i vrijedan za Hrvatsku. Razgovarali smo o mogućnostima produbljenja suradnje, osobito u gospodarstvu i borbi protiv terorizma. Složili smo se da je potrebno odnose Hrvatske i Izraela konačno ispuniti sadržajnim projektima.
- Ne čini li vam se da se u hrvatskom javnom prostoru olako potežu neke diskvalifikacije, samo se mijenja diskurs ovisno o tome tko je na vlasti. Očito smo duboko podijeljeno i istraumatizirano društvo?
- Za područje vanjske politike mogu slobodno reći da su svađalački dani sa susjedima daleko iza nas. Nema više vrijeđanja i nadvikivanja kada su susjedi u pitanju.
Lažni heroizam, koji je završavao raznim kapitulacijama, bio je uža specijalnost naših prethodnika. Vikali su, vrijeđali su - i na kraju nekoliko puta kapitulirali. Pa sjetimo se toga.
što se tiče podjela u društvu, moje je uvjerenje da je našem društvu potrebna jedna dobro strukturirana javna psihoterapeutska sesija. Idemo raspraviti što nas muči iz prošlosti, raspraviti totalitarna iskustva hrvatskog društva, drugim riječima, suočiti se sa svojom prošlošću, da bismo se mogli opuštenije usredotočiti na budućnost.
- što mislite, treba li se izvršna vlast odlučnije obračunati s ekstremističkim ispadima, koji imaju i neugodan odjek u svijetu, i u kojoj su mjeri takve pojave zapravo danak činjenici da se domoljublje, za različite potrebe i s različitim namjerama, ipak predugo izjednačavalo s manifestacijama ekstremnog hrvatstva, što se najbolje vidi na primjeru izvikivanja ustaških slogana na utakmicama nogometne reprezentacije?
- U Hrvatskoj ima manje ekstremizama nego u mnogim zemljama Europe i svijeta. Naše je društvo tolerantno. Ali pojave ekstremizma u Hrvatskoj moramo osuditi. Možda su naši prijatelji na Zapadu na tom planu, na planu komuniciranja s javnošću, efikasniji od nas.
Suočimo se s prošlošću
- Hipertrofirano hrvatstvo, koje nerijetko završi slavljenjem ustaške NDH, možda je dijelom i refleks na višedesetljetno tabuiziranje i prešućivanje komunističkih poratnih zločina. Do kada ćemo ostati taoci vlastite neriješene prošlosti? Možemo li tu nešto naučiti od drugih tranzicijskih i drugih država u kojima ste bili?
- Hrvatska se još uvijek, nažalost, nije suočila sa svojom prošlošću, a da se to dogodilo, onda seJosipu Perkovićune bi sada sudilo u Njemačkoj, nego u Hrvatskoj.
Mislim da je važno da u Hrvatskoj vodimo otvoren dijalog o prošlosti i u njega mora biti uključena i oporba. Već sam rekao da bi svi u našem društvu, koji to žele, trebali dobiti šansu da govore o svojim osjećajima vezanima uz prošlost, pa i o Drugom svjetskom ratu. Da konačno jednom to raspravimo.
Možemo oko sebe gledati i uspoređivati kako su neka druga društva uspjela ili nisu suočiti se s prošlošću, ali sami moramo pronaći svoj put. To će posebice koristiti mlađoj generaciji, koju ćemo time lišiti toga quotpovijesnog teretaquot, ali i gospodarski ćemo se onda bolje razvijati. To pokazuje primjer drugih postkomunističkih zemalja.
- Je li Vas u Izraelu ili, recimo, Francuskoj itko, službeno ili neslužbeno, posebno pitao za ministra kulture Zlatka Hasanbegovića kao eventualno spornog člana Vlade, protiv kojega su pokrenute peticije jer ga se u dijelu javnosti optužuje za ekstremizam i povijesni revizionizam?
- Nakon mojeg predavanja u Jeruzalemu jeEfraim Zuroff, ravnatelj Centra quotSimon Wiesenthalquot, izrazio zabrinutost za stanje u Hrvatskoj i govorio o opasnosti od quotustaškog revizionizmaquot.
Odbacio sam tu tvrdnju i pozvao se na već spomenute vrednote zapisane u hrvatskom Ustavu. Dakako da u Hrvatskoj, kao i drugdje u Europi, moramo biti budni i štititi svoje demokracije.
Intervju možete pročitati i ovdje: