Intervju ministra Gordana Jandrokovića za „Hrvatsku riječ“

1. HR: Iz Srbije se u posljednje vrijeme stalno upućuju poruke Hrvatskoj da Hrvatska quotkvari odnosequot između dvije zemlje i da od Hrvatske ovisi hoće li u budućnosti doći do poboljšanja međudržavnih odnosa. Slažete li se s takvom ocjenom? Činjenica je da politički odnosi već neko vrijeme nisu na očekivanoj, europskoj razini, koju priželjkujemo. No, nikako se ne bih složio s proizvoljnim ocjenama poput one da Hrvatska „kvari odnose“. Uočljivo je kako su politički odnosi između Republike Hrvatske i Srbije nakon priznanja Kosova stagnirali. Međutim, pogledajmo malo širu sliku: jasno je da se cijelo to vrijeme, redovito i kontinuiranim napretkom odvija vrlo dobra suradnja u područjima turizma, kulture, gospodarstva, zatim među tijelima državne uprave, posebice pravosudna suradnja i borba protiv organiziranog kriminala. Nedavni posjet Hrvatskoj Skupine prijateljstva s RH u Skupštini Srbije koju su primili najviši dužnosnici Republike Hrvatske svjedočanstvo je poboljšanja i parlamentarne suradnje, ali i naše spremnosti za pozitivnim političkim iskorakom. U to ne treba ni najmanje sumnjati. Tome su sigurno pridonijeli i sastanak Pahor-Kosor-Tadić u Ptuju, nedavni susret predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića i predsjednice Narodne skupštine Republike Srbije Slavice Đukić-Dejanović u Zagrebu, te nedavni susreti predsjednika Josipovića i Tadića u Opatiji i Bruxellesu. 2. HR: Kakva je Vaša suradnja s ministrom vanjskih poslova Republike Srbije Vukom Jeremićem? Komunikacija između mene i kolege Jeremića redovita je u okviru ispunjavanja zadaća koje nosi položaj ministara vanjskih poslova. Susrećemo se redovito na regionalnim i međunarodnim forumima – upravo u četvrtak, 25. ožujka, u Beogradu zajedno smo ministar Jeremić i ja, s ministrima Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sudjelovali na konferenciji vezanoj za pitanja izbjeglica i trajno raseljenih osoba. Sastali smo se i u utorak, 30. ožujka, u Budimpešti tijekom trilaterale Republike Hrvatske, Republike Mađarske i Republike Srbije. Ipak, svakako ima prostora za učestalije, te osobito produktivnije susrete. U tom smislu mogu i ovom prigodom još jednom naglasiti svoju osobnu odlučnost konstruktivnom pristupu takvim susretima. 3. HR: Uobičajeno je da se o odnosima između Hrvatske i Srbije govori kao o ključnim odnosima za regiju, a ti se odnosi često ocjenjuju u terminima toplo-hladno, otopljavanja i zahlađivanja odnosa. U kojoj mjeri to otežava razvoj gospodarske, političke i kulturne suradnje između dvije zemlje? U pravu ste, odnosi naših dviju zemalja jesu važni za regiju i u tom će smislu Hrvatska kontinuirano zauzimati konstruktivan pristup. No, treba reći i da je Hrvatska ipak u nešto drukčijem položaju. Kada pogledamo regiju u užem smislu, jasno je da Hrvatska prednjači, kako u reformama i općem ekonomskom stanju, tako i u europskim integracijama. Zbog toga je i naš politički interes danas u većoj mjeri okrenut NATO-u, čija smo članica, i Europskoj uniji. Tu svoju prednost Hrvatska, naravno, prihvaća i kao obvezu: da u okviru svojih mogućnosti znanje i iskustvo prenese susjedima, što kontinuirano i sasvim konkretno činimo. 4. HR: Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je kako su u vanjskoj politici prioritet ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju a zatim i kvalitetni odnosi sa susjedima, te je istaknuo kako stvarnih problema ima najviše s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. O kakvim se problemima radi? Postoji određen broj otvorenih pitanja. Bilo da je riječ o pitanjima vezanim za granice, povratak izbjeglica, nestale osobe ili manjine, jasno je da se tu najčešće radi o ljudskim sudbinama i o olakšavanju praktičnog života tzv. običnog čovjeka. U tom smislu mogu samo ponovno naglasiti hrvatsku odlučnost i nedvojben interes za njihovo što skorije rješavanje. U slučaju Bosne i Hercegovine, kazao bih kako pretežu pitanja koja su posljedica raspada bivše zajedničke države, a ne o novim otvorenim pitanjima. 5. HR: Nedavno je otvoreno veleposlanstvo Republike Kosovo u Zagrebu kao još jedna potvrda dobrih i prijateljskih odnosa dviju zemalja. U kojoj mjeri ovi dobri odnosi s Kosovom utječu na dobrosusjedske odnose između Hrvatske i Srbije? Republiku Kosovo priznali smo prihvativši ono što smo smatrali i smatramo političkom realnošću na ovim prostorima. Hrvatska u tom činu nije bila usamljena - to je učinilo i još 64 zemlje, od čega 22 članice EU. Drago nam je vidjeti da se odnosi s Kosovom razvijaju u smjeru kojeg priželjkujemo, i ne bismo željeli da kvaliteta tih odnosa ima utjecaja na kvalitetu naših odnosa s Republikom Srbijom. 6. HR: Hrvatska je potpisala ugovor sa Srbijom o zaštiti nacionalnih manjina međutim taj zakon se ne primjenjuje u punoj mjeri. Rekli ste da će hrvatska strana na tome inzistirati kako bi se zaštitila prava hrvatske manjine u Srbiji. Koji su mehanizmi na raspolaganju? Temeljem potpisanog Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj formiran je međuvladin Mješoviti odbor sa zadaćom praćenja provedbe i podnošenja preporuka vladama u svezi s provedbom Sporazuma. Taj Odbor, u kojem su predstavnici manjina i resora u čijoj su nadležnosti manjinska pitanja, do sada je održao tri zasjedanja, a posljednje u Beogradu, u listopadu prošle godine. Očekivanja od Odbora velika su, u pogledu poboljšanja situacije hrvatske manjine u Srbiji, te srpske u Hrvatskoj. Također, i Hrvatsku i Srbiju obvezuju potpisane konvencije i protokoli o zaštiti manjina, a isto tako, aspiracija zemalja koje žele postati članicama Europske unije nalaže i poštivanje i zaštitu nacionalnih manjina. Inzistirat ćemo na dosljednoj primjeni svih odredbi Sporazuma. 7. HR: Na primjer iako u ugovoru stoji da će stranke ugovora osigurati zastupljenost predstavnika manjina na parlamentarnoj razini i srpska manjina u Hrvatskoj ima garantirana mjesta u Hrvatskom saboru u Srbiji hrvatska manjina nema osigurano to pravo niti ima političke volje u Srbiji da se takva situacija promjeni i Hrvatima se osigura zastupljenost u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Što se tu može učiniti? Hrvatska strana je inzistirala na primjeni i provedbi Sporazuma o zaštiti manjina prigodom dosad održanih sastanaka međuvladinog Mješovitog odbora koji, između ostaloga, definira i pitanje manjinskih zastupnika. Pritom se, naravno, zalažemo da se hrvatskoj nacionalnoj manjini omogući ostvarivanje svih prava koje srbijanska manjina uživa u Hrvatskoj, što podrazumijeva odgovarajuću zastupljenost u tijelima javne i državne vlasti, kao i mogućnost izbora zastupnika u Skupštini Republike Srbije. 8. HR: U Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008.-2011. zapisano je da će se pokrenuti nove inicijative za sklapanje sporazuma o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji s drugim zemljama radi očuvanja hrvatske kulture, jezika i tradicije u inozemstvu. Ima li takvih inicijativa i potpisanih sporazuma sa Srbijom? Hrvatska se zalaže za očuvanje hrvatske kulture, jezika i tradicije u svim zemljama, pa tako, i u Republici Srbiji. Bilateralna suradnja između Hrvatske i Srbije u području kulture, znanosti i obrazovanja ostvaruje se u sklopu raznih pravnih akata od kojih su među posljednjima potpisanima Memorandum o suradnji u području jezika i književnosti te dva Protokola o zasjedanjima Zajedničkog povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju ministarstava znanosti dviju zemalja. Na njima je donesena i odluka o financiranju ukupno 14 projekata u naredne dvije godine. Važno je napomenuti kako se suradnja na području kulture najvećim dijelom ostvaruje izravnim dogovorima između kulturnih institucija, udruga i pojedinaca. Hrvatska predstavništva također imaju i važnu ulogu u olakšavanju suradnje u području kulture i kulturne promidžbe Republike Hrvatske sa sadržajima namijenjenima široj publici, kao i pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice pri očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. 9. HR: Pripadnici hrvatske nacionalne manjine koji žive u Srbiji nezadovoljni su mjerom u kojoj Republika Hrvatska skrbi o njima, kako u smislu političke podrške tako i u financijskom smislu. Smatrate li sadašnju razinu podrške dovoljnom, osobito imajući u vidu da se broj Hrvata u Vojvodini više nego prepolovio. (U Vojvodini je 1947. bilo 139.887 Hrvata dok se prema popisu iz 2002. godine tek 56.546 izjasnilo Hrvatima). Međutim u hrvatskoj javnosti se vrlo malo govori o Hrvatima u Vojvodini i njihovim problemima a mnogo se govori o problemima Srba iz Hrvatske ili Hrvata u BiH. Koji su tome razlozi? Hrvatska pruža financijsku pomoć za razne kulturne, prosvjetne i športske programe pojedinih hrvatskih društava koja djeluju na području Srbije. U to su, primjerice, uključene donacije udžbenika za učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, kao i upućivanje učitelja hrvatskog jezika u Srbiju za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija do sada je dodijelilo 260 studentskih stipendija za pripadnike hrvatske manjine koji žive u Srbiji. Nažalost, rat na području bivše SFRJ te poslijeratna zbivanja u Srbiji dovela su do alarmantne situacije smanjenja broja pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. U veljači 2010. g. Zastupničkoj skupini prijateljstva s Hrvatskom Narodne Skupštine Srbije prenio sam naše uvjerenje da će se hrvatskoj manjini omogućiti ostvarivanje svih prava zajamčenih i Sporazumom o zaštiti manjina i međunarodnim dokumentima, a koje srpska manjina već godinama uživa u Hrvatskoj. U ovom kontekstu svakako želim istaknuti i činjenicu da je prošle godine započeta izrada strategije odnosa Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine koja ima za cilj pružiti jasne i dugoročne odrednice za potporu Hrvatima izvan Hrvatske. 10. HR: Mogu li vojvođanski Hrvati očekivati barem približno jednak »tretman« kad je u pitanju skrb matične države za njih? Svakako. Kako sam ranije i naveo, Vlada Republike Hrvatske ustrajno radi na poboljšanju položaja hrvatske manjine u Srbiji. Uostalom, na to nas obvezuje i Ustav Republike Hrvatske, kao i potpisani bilateralni sporazumi. Hrvatska je zorno pokazala utemeljenu i spram konkretnih projekata vojvođanskih Hrvata profiliranu politiku. Osigurana je materijalna potpora strateški najznačajnijim projektima. Pri tome je pružanje potpore usmjereno na podupiranje aktualnih projekata s trajnom koristi za zajednicu. 11. HR: Posljednjih godina je smanjena i financijska podrška vojvođanskih Hrvatima. Hoće li se takav trend zadržati? U ovom trenutku Hrvatska kroz projekte financijski podupire Hrvate u statusu nacionalne manjine u dvanaest europskih država Točno je, na žalost, da je Državnim proračunom Republike Hrvatske financijska potpora za 2010. godinu nešto smanjena u odnosu na godinu ranije, prvenstveno zbog utjecaja financijske krize. Nadamo se da će kriza u dogledno vrijeme biti prevladana i da ćemo u svim tim državama, pa tako i u Srbiji, vrlo skoro dostići istu ili višu razinu materijalne potpore. 12. HR: Kada će biti uručeni prijevodi pravne stečevine Europske unije Srbiji? Hrvatska daje čvrstu potporu svim zemljama jugoistočne Europe u njihovim nastojanjima da se priključe eurointegracijskom procesu, nudeći im vlastita iskustva. Pri tome naglašavam važnost jasne perspektive članstva u Europskoj uniji, uz poštivanje individualnog napretka svake pojedine zemlje, kao najboljeg katalizatora za provođenje zahtjevnih reformi. Kao potvrdu toga, ističem kako je predsjednica Vlade Republike Hrvatske nedavno uručila prijevode europske pravne stečevine svim susjednim zemljama na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Brdu kod Kranja. Budući da na toj konferenciji Republika Srbija nije sudjelovala, prijevodi će joj biti uručeni nekom slijedećom prilikom.