Nanotehnologija će biti najčvršća veza između Finske i Hrvatske

Ovotjedni posjet premijerke Kosor Finskoj iznjedrio je i prve konkretne modele gospodarske suradnje između dviju država. O tome kakve su mogućnosti znanstvene i gospodarske suradnje za SEEbiz u intervjuu govori veleposlanik Hrvatske u Finskoj Damir Kušen.
Dobili smo ponudu da jedan hrvatski stručnjak boravi godinu dana u sjedištu finskog nanotehnološkog klastera te se dobro upozna sa cjelokupnim konceptom povezivanja znanstvenih istraživanja u području nanotehnologije i primjene u industrijskoj proizvodnji. Finski nanoklaster uključiti će Hrvatsku i u Globalni nanotehnološki poslovni inkubator, a nedavno su pokrenuli i posebnu poslovnu Linkedin web-mrežu pod nazivom quotNanoTech Cooperation Croatia – Finlandquot
-Koja je suština dogovora između Instituta Ruđer Bošković koji su ostvareni tijekom ovotjedne posjete premijerke Kosor i ravnateljice IRB-a D. Ramljak Finskoj?
=Suradnju Instituta Ruđer Bošković s finskim nanotehnološkim klasterom i Nanotehnološkim znanstvenim centrom u Jyväskyli pokrenuli smo još 2008 godine kada je finsko izaslanstvo posjetilo Zagreb i održalo prezentacije u IRB-u te Končar Institutu. Nakon toga, ravnateljica IRB-a dr.sc. Danica Ramljak u dva navrata je, u organizaciji veleposlanstva, posjetila Finsku, što je naravno dodatno ojačalo suradnju u području znanosti i visokih tehnologija i potaknulo niz konkretnih projekata. Finska će tako svojim ekspertnim iskustvom pomoći u koncipiranju prvog nanoznanstvenog centra u Hrvatskoj.
Dobili smo ponudu da jedan hrvatski stručnjak boravi godinu dana u sjedištu finskog nanotehnološkog klastera te se dobro upozna sa cjelokupnim konceptom povezivanja znanstvenih istraživanja u području nanotehnologije i primjene u industrijskoj proizvodnji. Finski nanoklaster (FinNano) uključiti će Hrvatsku i u Globalni nanotehnološki poslovni inkubator (Global Nanotechnology Business Incubator), a nedavno su pokrenuli i posebnu poslovnu Linkedin web-mrežu pod nazivom quotNanoTech Cooperation Croatia – Finlandquot koja će, nadajmo se, okupiti svi više istraživača i high-tech tvrtki koje imaju interes za jačanje finsko-hrvatske suradnje u tom području. Ravnateljica dr Ramljak najavila je i prvu međunarodnu evaluaciju IRB-a u čemu će uz vodeće svjetske institute u tom području sudjelovati i vodeći finski eksperti. Konačno, u planu IRB je i izgradnje tzv quotčiste sobequot (cleanroom), a upravo najveća quotčista sobaquot u nordijskim zemljama, površine 2,600m2 je u sklopu Micronove. Finska želi i na tom primjeru pomoći IRB-u.
U sklopu službenog posjeta predsjednice Vlade RH gđe Jadranke Kosor organiziran je i njezin posjet Micronovi – najvećem nordijskom nanotehnološkom istraživačkom centru gdje se ona susrela s voditeljima ključnih finskih institucija u području nano-znanosti te primjene tehnoloških inovacija u industrijskoj proizvodnji. Taj posjet iznimno je dobro prihvaćen s finske strane, jasno je predstavljen interes Hrvatske za sudjelovanje u zajedničkim projektima u području nanotehnologije i vjerujemo da će to značajno ojačati hrvatsko-finsku suradnju i u najvažnijem području - jačanju gospodarstva. Jednako tako, po prvi puta u Hrvatskoj organizirati će se i međunarodna ljetna škola nanotehnologije kao zajednički projekt IRB-a i finskog Centra za nano-znanost u sklopu Jyväskyla sveučilišta, ali i niza drugih znanstvenih institucija koje su posljednjih tjedana pokazale interes za sudjelovanje.
-Koji je benefit dogovora IRB-a i sveučilišta  u Jyväskyli te organizacije Ljetne škole u Dubrovniku?
=Organiziranje ljetne škole nano-znanosti u Dubrovniku u rujnu ove godine, zajedno s finskim stručnjacima, ali i drugim zainteresiranim zemljama, sigurno će pomoći međunarodnom profiliranju Hrvatske kao zemlje koja svoje prioritete vidi u razvoju visokih tehnologija. Finska je upravo poučan primjer  kako su globalna konkurentnost i prodor na svjetsko tržište mogući jedino zahvaljujući sustavnom promicanju tehnoloških inovacija i povezivanju znanosti s privredom.
Ljetna škola okupiti će i vrhunski međunarodni ekspertni tim u tom području, što sigurno Hrvatskoj može samo koristiti. Hrvatska ima odlične znanstvenike i svaka međunarodna promocija omogućuje da i njihovo znanje i stručnost bude bolje prepoznato. Bilo bi dobro kada bi ljetna škola pomogla i većoj popularizaciji znanosti i visoke tehnologije u Hrvatskoj. Konačno, konkretne koristi od te ljetne škole imati će, naravno, i svi polaznici, jer školovanje u području nano-znanosti danas je odlična investicija za budućnost svakog znanstvenika.
Mislim da je glavna snaga Finske upravo u umrežavanju i međusobnom povezivanju i suradnji sveučilišta i instituta, tehnoloških i znanstvenih parkova te industrijskih klastera i high-tech tvrtki. Finska je u samom svjetskom vrhu po izdvajanju za istraživanje i razvoj (RD) od čak 3,7% BNP-a, odnosno preko 6.5 milijardi eura godišnje. Iznimno visoka opća razina obrazovanja, adekvatni sustav poticanja inovativnosti i snažna povezanost znanosti i privrede sigurno su parametri koji se ne mogu jednostavno kopirati i brzo realizirati.
- Je li moguć transfer tehnologije iz Finske u Hrvatsku?
=Naravno da je moguć. Cjelokupni koncept poslovne suradnje Đure Đakovića (ZSE:DDJH-R-A) i Patrie upravo je utemeljen na logici prijenosa visoke tehnologije u Hrvatsku i osposobljavanje hrvatskih inženjera i tehničara za proizvodnju vojnih vozila najviše kvalitete u Hrvatskoj. Najava predsjednice Vlade o budućem zajedničkom nastupu Patrie i Đure Đakovića na trećim tržištima zaista je značajna vijest za hrvatsko gospodarstvo, ali i povjerenje od strane Finske u tehnološka znanja i sposobnosti Hrvatske. Prijenos visoke tehnologije i otvaranje zajedničkih projekata moguće je i realno i u drugim područjima, a osobito u području tzv. zelenih-tehnologija, zatim medicine i biokemije, tehnologije materijala – posebno nano-cjevčica i gorivih članaka, te drvno-prerađivačke industrije.
-Može li Hrvatska i na koji način usvojiti i primijeniti tzv. finski model znanosti i gospodarstva?
=Finska je svoj znanstveni i gospodarski potencijal dobrom formulom investiranja u istraživanje i razvoj te podizanje razine tehnološkog obrazovanja, kao i adekvatnom nacionalnom inovacijskom politikom zaista postavila kao temelj svog vrlo uspješnog gospodarskog razvoja i globalne konkurentnosti. U posljednjih nekoliko godina, detaljno se upoznavši s cjelokupnim finskim inovacijskim sustavom i kroz brojne razgovore u širokom spektru finskih znanstvenih i istraživačkih institucija, ali i tvrtki u području visokih tehnologija, jasno proizlazi da se jedna quotNokiaquot ne događa slučajno.
Mislim da je glavna snaga Finske upravo u umrežavanju i međusobnom povezivanju i suradnji sveučilišta i instituta, tehnoloških i znanstvenih parkova te industrijskih klastera i high-tech tvrtki. Finska je u samom svjetskom vrhu po izdvajanju za istraživanje i razvoj (RD) od čak 3,7% BNP-a, odnosno preko 6.5 milijardi eura godišnje. Iznimno visoka opća razina obrazovanja, adekvatni sustav poticanja inovativnosti i snažna povezanost znanosti i privrede sigurno su parametri koji se ne mogu jednostavno kopirati i brzo realizirati.
No, Hrvatska sigurno ima potencijale za značajan iskorak u boljem povezivanju znanosti i tehnologije sa industrijskom proizvodnjom. Blistavi primjer promicanja Hrvatske kao zemlje kvalitetnih i originalnih izuma, inovacija i znanja već godinama pokazuju naši inovatori te na najbolji način pokazuju inovacijski potencijal zemlje. Hrvatski znanstvenici sudjeluju u radu vodećih svjetskih znanstveno-istraživačkih timova. Bilo bi, naravno, znatno realnije reći da Hrvatska sigurno može u mnogočemu slijediti finski primjer kada bi se hrvatska privreda i taj potencijal međusobno više prepoznali i zajednički profilirali prioritete kojima bi hrvatski proizvodi mogli postići konkurentnost na širem tržištu. Čini mi se da je upravo taj pozitivni trend sve više vidljiv, a službeni posjet predsjednice Vlade i ministra gospodarstva Finskoj to je na najbolji način i dodatno potvrdio.
-Ima li upita finskih investitora za ulaganje u Hrvatsku, koji sektori su finskim kompanijama u Hrvatskoj najzanimljiviji?
=Hrvatska je, nakon sada već praktički završene prilagodbe cjelokupnom zakonodavstvu Europske unije, uključujući i pravni okvir investiranja i poslovanja u Hrvatskoj,  naravno, sve više prepoznata kao atraktivna gospodarska destinacija i u Finskoj. Naše Veleposlanstvo zajedno sa Svjetskim trgovinskim centrom – Helsinki organizira sredinom lipnja ove godine posjet Hrvatskoj skupine direktora finskih tvrtki iz različitih sektora: drvno-prerađivačkog, bio-tehnološkog, elektro-strojarstva i što je posebno zanimljivo iz područja obnovljivih izvora energije. Hrvatska sigurno ima potencijala za znatno opsežnije istraživačke i proizvodne programe u područjima solarne energije i energije vjetra.
Vjerujem da će od strane hrvatskog gospodarstva, finski interes za suradnjom u tim područjima biti prepoznat. Zaista ne treba biti ekonomski analitičar za vidjeti jasnu budućnost u pravodobnom profiliranju u tim sektorima. Finski nanotehnološki klaster konkretno je pokazao interes za zajedničke projekte npr. u području solarnih ćelija. Budući da danas u Finskoj već preko 200 malih i srednjih tvrtki u proizvodnji koristi nanotehnologiju i to im omogućuje pristup globalnom tržištu, upravo taj dio tih iskustava pokušavamo prenijeti u Hrvatsku.
-Koje su još mogućnosti gospodarske suradnje Hrvatske i Finske?
=U području brodogradnje, Finska i Hrvatska već godinama imaju dobru suradnju. Svjetski poznata tvrtka Wärtsila surađuje s riječkim quot3. Majemquot, naši brodari posluju s finskim tvrtkama quotDeltamarinquot i quotMcGregorquot, a oko 200 radnika quotĐuro Đaković Montažequot i quotMontingaquot radi na izgradnji nove finske nuklearne elektrane. Intenzivna je suradnja u području šumarstva, a izgledna je i u području energetike. Posljednjih godina Hrvatska i Finska zajednički sudjeluju u nizu projekata vezanih uz zaštitu mora, sigurnost plovidbe, projekte državnih meteoroloških zavoda, a nedavno smo pokrenuli i suradnju agencija za zapošljavanje te prijenos finskih iskustava u uspostavi tehnoloških parkova i poslovnih inkubatora.