• Objavljeno: 17.11.2008.

PROCES PRIBLIŽAVANJA RH PUNOPRAVNOM ČLANSTVU U EU

PROCES PRIBLIŽAVANJA RH PUNOPRAVNOM
ČLANSTVU U EU

dr. sc. Davor Božinović, državni tajnik za europske integracije,
MVPEI RH
Zagreb, 17. studenog 2008.


Dame i gospodo,
Cijenjeni gosti i kolege,

  • Posebna mi je čast izraziti vam dobrodošlicu i obratiti vam se na samom otvaranju ovog skupa, čija tema je proces integriranja država jugoistočne Europe u Europsku uniju. Uvjeren sam da će razmjena mišljenja i iskustava koje će uslijediti tijekom ova dva dana održavanja konferencije biti od velike koristi za hvatanje u koštac s izazovima u procesu približavanja EU s kojima se vaše države susreću ili će se tek susretati.
  • U tom pogledu, Hrvatska je prošla već značajan dio puta k punopravnom članstvu u EU, koji se uvelike neće razlikovati od puta koji je pred vašim državama.
  • Kao što je ministar već spomenuo, s posebnim oduševljenjem pozdravili smo u Hrvatskoj objavljivanje od strane EK indikativne mape puta (road map), u kojoj se prvi put spominje datum mogućeg završetka pregovora RH s EU i njihov vremenski slijed.
  • No, to ne znači da se mi u Hrvatskoj možemo sada opustiti i čekati kraj 2009. godine, već moramo uložiti strahovite napore da ispunimo sve uvjete koji su postavljeni pred nas, kako bi uspješnim provođenjem započetih reformi u pravosuđu, javnoj upravi, gospodarstvu i drugim područjima, olakšali i poboljšali život svih naših građana te im omogućili da budu dio europske obitelji unutar EU.

  • Na ovom istom mjestu, prije točno osam godina, na marginama Zagrebačkog summita Hrvatska je započela pregovore o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji su uspješno okončani potpisivanjem SSP-a u listopadu 2001. godine. Međutim valja napomenuti da je prošlo gotovo 4 godine dok je SSP stupio na snagu (1. veljače 2005) a u tom se periodu primjenjivao Privremeni sporazum kojim su se uređivala trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja o usklađivanju zakonodavstva.
  • SSP-om je uspostavljen prvi ugovorni odnos Hrvatske s EU, kojim se preuzimaju obveze prilagodbe institucionalnog, gospodarskog i pravnog sustava pravnoj stečevini EU te sa zadovoljstvom mogu izjaviti da se SSP provodi bez većih poteškoća. Valja imati na umu da je ovaj sporazum za RH prvi i jedini ugovorni korak na putu do pristupanja za članstvo u EU.
  • Dozvolite mi da vam u samo par riječi opišem međukorake koje smo poduzeli u te 4 godine od potpisivanja do stupanja na snagu SSP-a a kojima će većina od vas isto tako još trebati koračati.

  • Zahvaljujući pravovremenoj organizaciji, RH je bila prva država koja je već u fazi podnošenja zahtjeva za članstvo imala sveobuhvatan program prilagodbe EU standardima EU te je značajno za napomenuti da je već 2002. godine VRH prihvatila prvi Nacionalni program za pridruživanje EU. Iz našeg iskustva ta odluka se pokazala vrlo dobrom i znatno je pomogla u daljnjem procesu približavanja EU.
  • Nakon što je Hrvatski sabor u prosincu 2002. godine usvojio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska je u Ateni 21. veljače 2003. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU.
  • Radna skupina za pripremu zahtjeva za članstvo bila je tijelo sastavljeno od čak 16 predstavnika imenovanih iz Ureda predsjednika, HS, VRH, te nadležnih ministarstava.
  • U travnju 2003. Vijeće ministara EU dalo je Europskoj komisiji mandat da izradi mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvom te je u listopadu iste godine VRH uručila EK odgovore na Upitnik s 4560 postavljenih pitanja iz svih područja pravne stečevine EU te ukupne socio-gospodarske situacije u državi.

  • Dozvolite mi da vam kažem da je sastavljanje tih odgovora bio vrlo opsežan posao koji smo uspjeli ostvariti u zadanom roku od 3 mjeseca!
  • Temeljem tih odgovora i uvjerivši se u sposobnost Hrvatske administracije da uspješno odradi taj opsežan i zahtjevan posao, EK je u travnju 2004. godine donijela pozitivno mišljenje o zahtjevu za punopravno članstvo u EU te predložila otvaranje pristupnih pregovora. Na summitu u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine, Europsko je vijeće Hrvatskoj dodijelilo status države kandidatkinje za članstvo u EU.
  • Znači kratko rečeno, iako je SSP stupio na snagu tek 2005. godine to za Hrvatsku nije predstavljalo prepreku da već u 2003. podnese zahtjev za članstvo u EU i dobije status kandidata u 2004. godini. Slično su iskustvo imale Estonija, Latvija, Litva i Slovenija koje su također zahtjeve ta članstvo podnijele prije stupanja na snagu njihovih europskih sporazuma te su konkretno Slovenija i Estonija stekle i status kandidata prije stupanja na snagu tih sporazuma (znači kao RH).

  • Iako proces približavanja Uniji ponajprije ovisi o EU i njezinim odlukama o dinamici i obuhvatu procesa vlastitog proširenja, uspješna provedba SSP-a znatno je pridonijela dobivanju pozitivnog mišljenja EK te također može olakšati pristupne pregovore koje je RH konkretno otpočela u listopadu 2005. godine. Znači, kao što vidite, naši pregovori s EU traju već pune 3 godine.

  • Kako bi bili spremni za početak pregovora, RH je osnovala tijela za vođenje pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Naš Pregovarački tim i radne skupine za pregovore uspostavljene su na načelima stručnosti i uključenosti svih struktura u društvu. On obuhvaća više od 1500 stručnjaka iz više od 400 državnih i nedržavnih ustanova, iz javnog i privatnog sektora, različitih organizacija i poduzeća, s ciljem da svojim znanjem u konkretnom segmentu pregovora daju stručnu potporu voditelju radne skupine i pregovaračima te da prenesu iskustva i znanja stečena tijekom pregovora na ustanove (udruge, organizacije) koje predstavljaju. Cilj je prije svega osigurati široku društvenu suglasnost o pristupanju EU, transparentnost tog procesa i dakako i odgovorno vođenje pregovora o članstvu.
  • Važno je naglasiti da je u Hrvatskoj iznimno bitno što je još 2005. godine postignut konsenzus parlamentarnih stranaka o približavanju RH EU tzv. Savez za Europu te što u je uspostavljen Nacionalni odbor - radno tijelo Hrvatskog sabora čija uloga je nadgledanje i ocjenjivanje tijeka pregovora o pristupanju te davanje smjernica i mišljenja o pregovaračkim stajalištima Hrvatske a na čijem čelu je predstavnica opozicije.

  • Hrvatska je pregovore o članstvu započela prije tri godine, 3. listopada 2005. u Luksemburgu. Kao što znate, pregovori o pristupanju ne vode se o sadržaju same pravne stečevine, nego o uvjetima i načinu njenog preuzimanja i primjene. Cilj je Hrvatske ući potpuno pripremljena u EU, te će stoga za one sektore u kojima posebnu pozornost treba posvetiti vitalnim nacionalnim interesima zatražiti prijelazna razdoblja. Hrvatska je već uvelike uskladila svoj zakonodavni sustav s pravnom stečevinom Zajednice, posebno tijekom provedbe obveza preuzetih na temelju SSP-a.
  • Usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, kao preduvjet pristupanja opsežan je posao, koji nema alternative i oko kojeg nema kompromisa. Stoga se posebno treba koncentrirati na stvarnu provedbu novih zakonodavnih rješenja, na uspostavu institucija koji će svojim djelovanjem jamčiti da zakonsku odredbu u provedbi osjeti i koristi svaki pojedinac.

  • Analiza koliko je hrvatsko zakonodavstvo usklađeno s EU provedena je kroz Screening, odnosno kroz niz multilateralnih i bilateralnih sastanaka za svako od 33 poglavlja pravne stečevine EU za koja se odvijaju pregovori o članstvu. Screening je započeo neposredno
  • nakon otvaranja pregovora te je za RH uspješno završen u roku godine dana, u listopadu 2006. godine.
  • Rezultati screening-a neposredno su utjecali na oblikovanje pregovaračkih stajališta. Ovaj izrazito zahtjevan i važan proces, s jedne strane omogućava državi kandidatkinji da se upozna s pravnom stečevinom EU (acquis communautaire) i Europskoj komisiji i državama članicama da procijene stupanj spremnosti države kandidatkinje za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju.
  • O otvaranju i privremenom zatvaranju pojedinih poglavlja pregovora odlučuju zajednički sve države članice.

  • Kao novost hrvatskog procesa pregovora često se govori o određivanju mjerila (benchmarks) za otvaranje i privremeno zatvaranje pregovora u pojedinom poglavlju pregovora.
  • Cilj mjerila je povećanje učinkovitosti pregovaranja te osiguranje provedbe usvojenih zakona. Iz hrvatskog iskustva, mjerila se mogu odnositi na usklađenost zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, postojanje odgovarajućih administrativnih i pravosudnih sposobnosti, ispunjavanje obveza iz SSP-a, ispunjavanje obveza iz Pristupnog partnerstva, donošenje strategija i akcijskih planova preuzimanja pravne stečevine s precizno određenim vremenskim rokovima.
  • Želio bih i ovim putem naglasiti da mjerila nisu dodatni uvjeti za članstvo EU. Mjerila predstavljaju jasne putokaze na putu u EU te mogu učiniti proces pregovora transparentnijim, preciznijim i učinkovitijim. Uz pomoć jasnih mjerila možemo lakše iščitavati što se od nas očekuje te istodobno lakše dokazati da smo to i ispunili. Na kraju procesa upravo će ispunjena mjerila biti jakim jamcem naše vjerodostojnosti i spremnosti za ulazak u EU.

  • Dozvolite mi da vam sad u par riječi predočim na koji način se odvijaju pregovori po pojedinom poglavlju jer je to posao s kojim će te se i vi ubrzo susresti:
  • Po završetku analitičkog pregleda zakonodavstva EK uz konzultacije s državom kandidatkinjom izrađuje izvješće o screeningu za svako poglavlje pravne stečevine. Ako EU procijeni da država kandidatkinja nije dovoljno spremna za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju, EU neće preporučiti otvaranje pregovora, već će predložiti da prije otvaranja pregovora u tom poglavlju budu ispunjeni određeni minimalni preduvjeti (benchmarks). (Nakon što RH izradi npr. neki Akcijski plan koji je postavljen kao mjerilo, dostavlja ga EK koja ga potom prezentira na radnoj skupini državama članicama te ukoliko one nemaju pitanja (rezervi) predlaže njegovo otvaranje a ukoliko se pojave pitanja EK traži od RH da dostavi odgovore koji moraju biti zadovoljavajući za sve zemlje članice da bi se mjerilo smatralo ispunjenim)
  • Po ispunjenju mjerila za otvaranje slijedi izrada i usvajanje pregovaračkih stajališta u RH. U njemu država kandidatkinja naznačuje na koji način namjerava preuzeti i provoditi pravnu stečevinu EU u pojedinom poglavlju, uz opis administrativne sposobnosti. Po završetku konzultacija EU šalje poziv zemlji kandidatkinji na predaju pregovaračkog stajališta.
  • Na Bilateralnim međuvladinim konferencijama poglavlja se otvaraju, razmjenjuju se pregovaračka stajališta te se po postizanju suglasnosti (ukoliko se ne traže mjerila za zatvaranje) i privremeno zatvaraju. (Mi smo npr. poglavlja 25 i 26 na istoj MVK otvorili i zatvorili).
  • Međutim moram naglasiti da je to rijetkost i da RH, da bi zatvorila ostala poglavlja, mora zadovoljiti i mjerila za zatvaranje te ponovo proći njihovu verifikaciju na isti način na koji sam vam ranije predočio da se odvija verifikacija mjerila za otvaranje. Trenutno su nam postavljena čak 54 mjerila na kojima intenzivno radimo te mi dozvolite da još jednom naglasim kompleksnost i težinu cjelokupnog pregovaračkog procesa ali i ogromne napore koje ulažemo kako bi što brže i što kvalitetnije okončali pregovore s EU u predviđenim rokovima te kako smo s vama spremni podijeliti sva naša iskustva stečena tijekom ovog zahtjevnog pregovaračkog procesa.

  • Pregovori su do danas otvoreni u 21, a privremeno su i zatvoreni u 4 poglavlja pregovora, od 33 poglavlja o kojima se pregovara s predstavnicima EU.
  • Hrvatskoj su postavljena 23 mjerila za otvaranje pregovora u 11 poglavlja. Hrvatska drži da je ispunila mjerila u svim poglavljima, što je EU potvrdila za 9 poglavlja, dok se oko pojedinih pitanja u vezi ispunjavanja mjerila za otvaranje 2 preostala poglavlja vode intenzivne završe konzultacije s predstavnicima EK (tržišno natjecanje i pravosuđe i temeljna prava).
  • Hrvatska je odgovorila na poziv na dostavu pregovaračkih stajališta uputivši Predsjedništvu Vijeća EU i Tajništvu Međuvladine konferencije pregovaračka stajališta za 31 poglavlje pregovora. (čekamo poziv samo za još 2 poglavlja – Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava). Naša pregovaračka stajališta jesu političke odluke, međutim one su donesene tek po postizanju punog konsenzusa svih zainteresiranih strana.

  • Trenutno Hrvatska intenzivno radi na ispunjavanju svih preostalih mjerila za zatvaranje i poduzet ćemo sve aktivnosti kako bismo ispunili planove za zatvaranje 4 poglavlja na sljedećoj MVK u prosincu, 11 poglavlja tijekom češkom predsjedanja u prvoj polovici i 16 tijekom švedskog predsjedanja u drugoj polovici slijedeće godine, kako je i predviđeno u indikativnom rasporedu za završetak pregovora.
  • Cilj RH je u 2009. godini završiti pregovore o pristupanju. Uvjereni smo da je cilj dostižan te da ćemo zajedničkim nastojanjima primijeniti sve reforme koje smo si zacrtali i da ćemo ostvariti ove naše ambiciozne planove.
  • No, potrebno je naglasiti da članstvo u EU nije samodostatan cilj. On je istovremeno i motivirajući faktor za proces reformi kroz koji moramo proći kako bismo dosegnuli razinu razvoja u skladu s Kopenhagenskim kriterijima, i na taj način ostvarili i ekonomski prosperitet i napredak koji će u svakodnevnom životu osjetiti svi građani.

  • Također bih želio naglasiti da za priključivanje velikoj europskoj obitelji nisu dovoljni samo napori koje ulažu Vlada i državne institucije. Potreban je angažman cijelog društva.
  • Jer, Europa počinje razmišljanjem i djelovanjem svakog građanina, i samo puna uključenost svih segmenata društva u ostvarivanje članstva u EU, može jamčiti uspješan završetak procesa europskih integracija.
  • Budući da je postizanje spremnosti za punopravno članstvo projekt čitavog društva te s obzirom na činjenicu da Uniji pristupa cijela zemlja i svi njezini stanovnici od iznimne je važnosti pravodobno i iscrpno informirati javnost o procesu europskih integracija. U tom smislu Hrvatska poduzima niz aktivnosti u provođenju svoje Komunikacijske strategije za informiranje hrvatske javnosti o EU i pripremama za članstvo.
  • Iz tog razloga posebno mi je drago da će se u okviru jedne od radionica ove Regionalne konferencije raspravljati o informiranju javnosti o procesu europskih integracija i o iskustvima suradnje s nevladinim sektorom i poslovnom zajednicom u tom segmentu.
  • Hrvatska se može smatrati prvom državom novog, šestog vala proširenja, te se iz procesa pregovora EU s RH, koji se u mnogočemu razlikuje od prethodnog vala proširenja, može iščitati kakav će biti tijek pregovora i kad dođe red na vaše države da započnu pristupne pregovore. U tom smislu, Hrvatske će podupirati sva vaša nastojanja i bit će na raspolaganju u vidu prenošenja našeg iskustva iz ovog zahtjevnog pregovaračkog procesa.


    • Prethodna
    Kako gledamo na Europu danas? Unakrsni pogledi na značenje i vrijednosti
    Sljedeća
    Globalni izazovi vanjske politike