Globalni izazovi vanjske politike

Predavanje Nj. E. Gordana Jandrokovića,
ministra vanjskih poslova i europskih integracija RH
u Preporodnoj dvorani HAZU-a
na temu

Globalni izazovi vanjske politike

Zagreb, 11. studenoga 2008.

Uvaženi akademici,
Poštovane dame i gospodo,

• Dopustite mi da se na početku zahvalim akademiku Rudolfu na pozivu da  pred članovima HAZU-a i njihovim gostima govorim o izazovima hrvatske vanjske politike.

 

• Velika mi je čast o tome govoriti u Preporodnoj dvorani gdje su se zbila važna povijesna događanja za naš narod i našu zemlju.

• Upravo je ovdje 25. ožujka 1848. Josip Jelačić imenovan hrvatskim banom,  upravo su ovdje hrvatski intelektualci iznijeli Narodna zahtijevanja kojima su se založili za neovisnost i ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta i što bolje pozicioniranja Hrvatske u 19. stoljeću.  I upravo je ovdje 1866. osnovana Akademija znanosti i umjetnosti.

 

• Mjesto dakle nosi veliku simboliku, a moje zadovoljstvo što ću govoriti o novim izazovima s kojima se naša zemlja i društvo susreću danas tim je veće što na samom početku mogu konstatirati da međunarodni položaj Hrvatske nikada nije bio bolji, a njezin međunarodni ugled veći nego danas.

• Koji su argumenti za takvu tvrdnju?

 

• Argumenti leže u realizaciji ciljeva povezanih s četiri temeljne odrednice hrvatske vanjske politike i u prepoznavanju naših napora da te ciljeve ostvarimo od strane međunarodne zajednice.

• Temeljne odrednice naše vanjske politike su ostvarenje članstva u Europskoj uniji, članstva u NATO-u, predvodnička uloga Hrvatske u Jugoistočnoj Europi i naše djelovanje u VS UN-a.
• Uspješna realizacija ciljeva povezanih s četiri temeljne odrednice čine „nukleus“ naše vanjske politike.

 

• No, usto naše su vanjskopolitičke aktivnosti usmjerene na razvoj naših odnosa s velikim zemljama – SAD-om, Rusijom, Kinom, Indijom – te na sudjelovanje u radu multilateralnih foruma i inicijativa koje se bave rješavanjem aktualnih svjetskih pitanja.

• Naši primarni vanjskopolitički ciljevi uspješno se ostvaruju i to nam priznaje cijeli svijet.

 

________________________________________________________________

 

• Punopravno članstvo u NATO-u očekujemo ostvariti već početkom travnja iduće godine na svečanosti obilježavanja 60. obljetnice osnutka NATO-a u Strasbourgu i Kehlu.

• Ratifikacija Protokola o pristupanju teče prema planu i dosad je uspješno  provedena u 8 članica NATO-a (Mađarskoj, Litvi, SAD-u, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj).

 

• Očekujemo da će se u ostalim članicama NATO-a postupak ratifikacije provesti do veljače 2009.

• Sve smo bliže i punopravnom članstvu u EU.  

 

• Upravo je objavljeno najnovije Izvješće EK o napretku RH koje je najpozitivnije dosada!

• A definiran je i okvirni vremenski raspored za dovršetak naših pristupnih pregovora s EU do kraja 2009. godine.

 

• Pregovore o  članstvu u EU namjeravamo dovršiti u tom vremenskom okviru, a to znači da u razdoblju koje je pred nama nastavljamo s odlučnom reformskom politikom, promjenama unutar hrvatskoga društva, ali i promjenama nas samih.

• Uz uspjeh na putu integracije u EU i NATO, Hrvatskoj je zahvaljujući našem aktivnom političkom, gospodarskom i sigurnosnom angažmanu u Jugoistočnoj Europi priznata uloga predvodnika.

 

• Velikim uspjehom našeg dosadašnjeg vanjskopolitičkog djelovanja zasigurno možemo označiti i naše članstvo u VS UN-a.

• U tom tijelu UN-a sada već imamo godinu dana iskustva kao nestalna članica.

 

• Pitanja kojima se bavimo u VS UN-a odnose se na rješavanje aktualnih kriza i svih ostalih pitanja svjetske sigurnosti.

• Dokaz je to da je Hrvatska iz pozicije objekta svjetske politike napravila veliki iskorak i dovela se u poziciju zemlje koja suodlučuje o najvažnijim temama svjetske politike.

 

• Članstvo u VS UN-a nam je zajedno sa sudjelovanjem u brojnim mirovnim misijama UN-a (13 misija na četiri kontinenta), NATO-a (Afganistan) i Europske unije (Kosovo i Čad) diljem svijeta pomoglo da bolje sagledamo globalne političke prilike te ukazalo na potrebu da našu vanjsku politiku, osim u europskima, moramo u sve većoj mjeri promišljati i u globalnim okvirima.

Dame i gospodo,

• Od stjecanja neovisnosti pa do danas Hrvatska je u svom vanjskopolitičkom djelovanju bila usredotočena na ostvarenje međunarodnog priznanja, prilagodbu europskim standardima i integraciji u zajednicu zapadnih demokracija.

 

• No, često se zaboravlja da se Hrvatska usporedno sa zahtjevnim procesom političke i gospodarske tranzicije koji je bio dodatno otežan ratom i njegovim posljedicama hvatala u koštac i s fenomenom globalizacije.

• Globalizacija je kompleksan fenomen za koji nema jedinstvene definicije, a najopćenitije se može opisati kao proces ujednačavanja i standardizacije društveno-političkog života u svijetu, tj. integracije svjetske zajednice u zajednički ekonomski, financijski i društveni sustav kao izravne posljedice ubrzanog tehnološkoga razvoja i primjene novih oblika komunikacije.

 

• Taj se fenomen u širim razmjerima počeo manifestirati krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća kada se u nekim krugovima percipirao samo kao prijetnja nacionalnoj državi i nacionalnim interesima.

• Poimanje globalizacije kao prijetnje bilo je u prvom redu povezano s neizvjesnošću prilagodbe novim okolnostima.

 

• Danas više nema države koja je imuna na učinke globalizacije.

• I svaka je nakon početnog nesnalaženja taj fenomen svjetskih razmjera već pokušala na ovaj ili onaj način okrenuti i u svoju korist.

 

• U početku se to uglavnom svodilo na puku zaštitu nacionalnih resursa, vrijednosti i vitalnih državnih interesa.

• Međutim, u gotovo dva desetljeća u kojima smo suočeni s globalizacijom postalo je jasno da nijedna država pojedinačno nije u stanju odgovoriti na izazove s kojima je suočena.

 

• Postalo je jasno da samo sudjelovanjem u globalnim inicijativama i međunarodnim integracijama raspolažemo potrebnom političkom, gospodarskom i vojnom težinom za savladavanje izazova koji su pred nama.

 

• Svijet današnjice nikada se nije činio povezanijim.

• Nikada prije nisu se otvarale tako velike mogućnosti tako velikom broju ljudi.

 

• No unatoč tome taj je svijet još uvijek nepregledan, kompleksan pa i opasan.

• Nakon pada Berlinskog zida kojim je obilježen i kraj hladnoga rata euforično se najavljivao „kraj povijesti“ - kao što je glasio naslov svjetskog bestesellera Francisa Fukuyame.

 

• Odnosno, polazilo se od pretpostavke da će se zapadna liberalna demokracija nametnuti kao državni i društveni model i proširiti diljem svijeta.

• Međutim, aktualne prilike u svijetu dokaz su da su takve optimistične prognoze bile preuranjene.
• Umjesto s „krajem povijesti“, suočeni smo s tektonskim pomacima u raspodjeli gospodarske i političke moći i utjecaja.

 

• Jedna od posljedica tih pomaka je aktualizacija nekih gotovo zaboravljenih sukoba – čiji uzroci u većini slučajeva sežu daleko u prošlost.

 

• Gruzija je najaktualniji primjer. A najpoznatiji je svakako onaj na Bliskom istoku.

• A ako je točno da u globaliziranom svijetu više nema udaljenih svjetskih regija, onda ne možemo biti ravnodušni prema sukobima koji tinjaju ili su se već rasplamsali – neovisno o tome koliko su nam blizu ili daleko.

 

• Jer svaki takav sukob može imati izravne posljedice za međunarodnu, pa tako i našu vlastitu sigurnost.

• I zato je važno da i zemlja poput Hrvatske u Čadu, u Afganistanu ili u Zapadnoj Sahari daje svoj doprinos očuvanju svjetskog mira i sigurnosti.

 

• Osim što se to od Hrvatske s obzirom na njezinu današnju vanjskopolitičku poziciju na neki način i očekuje, to je ujedno i naš interes.

• I zato ćemo kroz VS UN-a, kroz mirovne misije i kroz sudjelovanje u multilateralnim organizacijama i inicijativama nastaviti davati doprinos svjetskom miru i sigurnosti.

 

• Ponavljam – to je naš interes!

________________________________________________________________

Dame i gospodo,

• Kao što je kraj hladnog rata označio početak nove globalne ere, tako je teroristički napad na Ameriku (11. rujna 2001.) nagovijestio početak promjena u sigurnosnoj i vojnoj slici svijeta.

 

• Današnji je svijet sve samo ne miran suživot različitih vjerskih i kulturnih zajednica.

• Svjedoci smo brojnih tenzija i kriza, pa i toga da na neke krize svijet jednostavno još nema odgovora.

 

• No, moderni svijet istovremeno je suočen s još nekoliko velikih izazova.

 

• To su: sigurnosni i vojni, gospodarski i financijski, energetski i klimatski, demografski i migracijski.

Sigurnosni i vojni izazovi

• Utrka u naoružanju i razoružanje – pojmovi koje inače povezujemo s drugim vremenima – onima kada su svjetske sile nakon pregovora u Beču i Rejkjaviku potpisale Završni akt u Helsinkiju, nažalost ni danas ne gube na važnosti.

 

• Naprotiv, opasnost od širenja oružja za masovno uništenje i dalje je jedna od najvažnijih tema svjetske politike.

• Svjedoci smo da se od kraja hladnoga rata do danas broj zemalja koje su u stanju izraditi i upotrijebiti nuklearno oružje nije smanjio nego povećao.

 

• Razvoj nuklearne tehnologije nailazi na pojačan interes upravo u onim državama koje nisu potpisnice međunarodnih ugovora i konvencija.

• A to povećava opasnost da tehnologiju kojom raspolažu, osim u civilne, koriste i u vojne svrhe.

 

• Iz svega navedenoga proizlazi i najveće zlo modernoga svijeta – terorizam.

• Pritom je još uvijek aktualna rasprava o zabrani uporabe kazetnog naoružanja i mina.

 

• A posljednjih mjeseci i dana s velikom pozornošću pratimo vijesti o postavljanju antiraketnih štitova (američkog i ruskog) u Europi.

• Sve to nameće potrebu jačanja postojećih međunarodnih mehanizama da bi se izbjegla ponovna utrka u naoružanju.

________________________________________________________________

Gospodarski i financijski izazovi

• Nadalje, aktualnu gospodarsku i financijsku krizu isto tako možemo smatrati nagovještajem nove paradigme u svjetskoj ekonomiji i financijskom poslovanju.

 

• U prilog tome ne ide samo podatak da potres na američkoj burzi danas u jednakoj mjeri pogađa burze u Europi i Aziji – zbog čega se upravo povela rasprava o potrebi reforme globalnog financijskog sustava, odnosno reviziji modela Bretton Woodsa koji je dominirao svjetskim tržištem kapitala od kraja Drugog svjetskog rata – nego i činjenica da je sve više novih sila koje traže svoje mjesto na svjetskoj pozornici.

• Rusija se uvjerljivo i odlučno već vratila na svjetsku pozornicu.

 

• A ako Kina nastavi rasti kao dosada njezino će gospodarstvo već 2050. biti dvostruko veće od američkog.

• Tu su i druge zemlje na pragu industrijskog razvoja poput Indije i Brazila.

 

• Možda je zanimljivo spomenuti da već danas 61 od 500 najvećih svjetskih poduzeća potječe iz jedne od zemalja na pragu industrijskoga razvoja.

________________________________________________________________

Energetska sigurnost i klimatske promjene

• U ovom kontekstu bih se htio posebno osvrnuti na energetsku sigurnost i opskrbu energentima kao i klimatske promjene.

 

• Posljednjih mjeseci upravo su ta pitanja vrlo aktualna.

• Ovisnost Europe i zemalja o kojima sam upravo govorio o uvozu energenata iz srednjeg istoka i Rusije dovela je do natjecanja za najpovoljnija prometna i strateška rješenja, pa tako danas postoje razni konkurentni projekti izgradnje naftovoda i plinovoda.

 

• Većina potencijalnih naftovoda i plinovoda trebala bi prolaziti kroz Jugoistočnu Europu, uključujući i Hrvatsku.

• Hrvatska je, kao i ostatak Europe, suočena s istim izazovima, ponajviše s kontinuiranim rastom energetske potražnje te ovisnošću o uvozu nafte i plina.

 

• Zemljopisni položaj Hrvatske na spoju Podunavlja, Jadrana i Jugoistočne Europe, otvara velike mogućnosti za razvoj suradnje s europskim prostorom i umrežavanje u svjetske, a posebice u jugoistočne i mediteranske te euroazijske energetske tokove.

• I zato je naš cilj energetskim projektima, koji su komplementarni Europskoj energetskoj strategiji, pridonijeti ukupnom jačanju energetske politike EU.

 

• Tim ciljem smo se rukovodili i pri izradi Strategije energetskog razvoja RH.

• Aktualna rasprava o smanjenju energetske ovisnosti potisnula je podjednako važno pitanje – ono o zaštiti od klimatskih promjena – u drugi plan.

 

• Još prije samo dvije godine kada je objavljeno tzv. Sternovo izvješće (Stern report) klimatske su promjene dominirale u svim političkim raspravama.

• Spomenuto izvješće podiglo je svijest o tome da očuvanje ugroženog okoliša zahtijeva solidarno rješenje i da je sprječavanje posljedica klimatskih promjena od presudnog značaja za sprječavanje novih prijetnji za mir i sigurnost u svijetu.

 

• A kad to kažem, onda prije svega mislim na to da su već danas u Africi, na Bliskom istoku, u Srednjoj Aziji ili južnom Kavkazu – posljedice klimatskih promjena potencijalno izvorište novih sukoba.

• Ponajprije zbog otežanog pristupa raspoloživim resursima (posebno vodi) i njihove sve teže pravedne raspodjele. 

 

• Zbog toga se traže novi modeli i mjere kojima će se osigurati bolja zaštita okoliša, a da se pritom ne dovede u pitanje održivi gospodarski razvoj.

• Mjere za zaštitu od klimatskih promjena, o kojima se upravo vode intenzivni pregovori, trebale bi globalno zatopljavanje ograničiti na 2 stupnja.

 

• Pretpostavka za to je smanjenje emisije stakleničkih plinova (za 20% do 2020. godine, odnosno čak 30% ukoliko se o tome postigne dogovor na međunarodnoj razini) i povećanje udjela obnovljivih izvora energije (na 20% ukupne potrošnje energije, a biogoriva na 10%).

• Dogovor o pridržavanju ovih mjera ovisit će, s jedne strane o mogućnostima pojedinih zemalja da ispune postavljene ciljeve, i očuvanju konkurentnosti njihovih tržišta s druge strane.

 

• Ukratko, radi se o vanjskopolitičkim izazovima koji zahtijevaju zajednički pristup i zajedničke odgovore i koji – to želim posebno naglasiti - zbog aktualne krize svjetskog financijskog tržišta nipošto ne bi smjeli dospjeti u drugi plan.

• Ističem to zato što se radi o pitanjima koja, uz velike troškove i ulaganja, otvaraju i velike mogućnosti za gospodarski rast i razvoj.

 

• Prema istraživanju koje je provela Međunarodna organizacija rada samo će investicije u sektor obnovljivih izvora energije u sljedećih 20-ak godina porasti na 630 milijardi dolara, a taj bi iznos prema procjenama stručnjaka generirao otvaranje barem 20 milijuna novih radnih mjesta.

• A kad je riječ o Hrvatskoj samo se korist od Paneuropskog naftovoda procjenjuje na iznos između 1,3 i 2,2 milijarde dolara.

 

• Riječ je, dakle, o područjima koja bi mogla pridonijeti znatnom jačanju Hrvatske i europske konkurentnosti.

• Jedan od izazova će svakako biti da se – unatoč strogim propisima o ograničavanju emisije stakleničkih plinova i dodatnih troškova koji time nastaju za industriju – spriječi premještanje proizvodnih kapaciteta u zemlje s manjom razinom ekološke zaštite.

 

• U tom će pogledu, od posebne važnosti, biti prihvaćanje ambicioznih ciljeva Europske unije na globalnoj razini.

• A za to će biti presudan ishod pregovora o tzv. post-kyotskom režimu.

 

________________________________________________________________

Demografski trendovi i migracije  

Dame i gospodo,

• Govoreći o globalnim izazovima, želio bih se osvrnuti i na još jedno važno pitanje – a to je međusobna povezanost aktualnih demografskih trendova i migracija.

 

• Rekao sam da neki globalni fenomeni – iako veliki izazovi – otvaraju šanse za rast i razvoj, no neki drugi predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvenom i gospodarskom razvitku.

• Starenje stanovništva i negativni demografski trendovi upravo su takva prijetnja.

 

• Njome su u podjednakoj mjeri pogođene Europska unija i Hrvatska.

• Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnom stanovništvu kontinuirano se smanjuje i već je danas izvjesno da će pad nataliteta i demografsko starenje bitno promijeniti stanje na europskom pa tako i hrvatskom tržištu rada.

 

• Mjere poput prilagodbe strukturnih politika, obrazovnog sustava i politike zapošljavanja s ciljem produljenja vijeka radno sposobnog stanovništva mogu kratkoročno ublažiti, ali dugoročno ne mogu spriječiti sve posljedice ovakvih demografskih pokazatelja.

• Pretpostavka je da će se već od 2035. godine europska populacija početi smanjivati.

 

• Slično je i s Hrvatskom, koja je već suočena s trendom kontinuiranog smanjenja broja stanovnika!

• Zbog toga se i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj očekuje rast migracijskih kretanja.  

 

• Izazovi koji iz toga proizlaze su višestruki: dok se s jedne strane nameće potreba za selektivnom imigracijom kako bi tržište rada moglo pratiti gospodarski rast i povećanje izravnih stranih ulaganja, drugi je prioritet sprječavanje „odljeva mozgova“ i nezakonitih migracija. 

• Nema sumnje, uz sva već spomenuta pitanja upravljanje migracijama i demografskim trendovima, bit će ključno za uspješno suočavanje s posljedicama globalizacije.

 

• No, tek ako svemu tome dodamo izazove kao što je rast cijena poljoprivrednih proizvoda koji dodatno otežava borbu protiv gladi, suzbijanje pandemija poput AIDS-a, povećanje jaza između bogatih i siromašnih ili samu činjenicu da se Europska unija, NATO i UN i sami nalaze u postupku prilagodbe novim svjetskim okolnostima – tek tada dobijamo ukupnu sliku posljedica globalizacije s kojima se upravo suočavamo.

• Uzimajući sve to u obzir s pouzdanošću možemo reći da će upravljanje učincima globalizacije biti okosnica političkoga djelovanja Washingtona, Moskve, Pekinga, Pariza, Londona i Berlina – na posljetku i Zagreba u 21. stoljeću.

 

• To znači da se već danas moramo pitati – što je to što pokreće svijet u kojem živimo i kako će taj svijet izgledati sutra?

• I koji će čimbenici utjecati na njegov daljnji razvoj?

 

• Dimenzije i brzinu promjena s kojima smo danas suočeni ponekad doista nije lako pratiti.

• Još ih je teže shvatiti i na njih pronaći prikladne odgovore.

 

• No, složit ćete se samnom da naš odgovor na trenutne prilike u svijetu ne može i ne smije biti izolacija.

• Već je danas i zemlja poput Hrvatske toliko „umrežena“ sa svojim susjedima, Europom i ostatkom svijeta da to nije i ne može biti naša opcija.

 

• Naprotiv, naš cilj mora biti da sa sposobnošću predviđanja i odlučnošću odgovaramo na izazove današnjice.

• A to znači da trebamo voditi odgovornu vanjsku politiku koja će našu državu i društvo, nakon integracije u euroatlantske strukture, uspješno uvesti u sljedeću fazu – fazu u kojoj ćemo djelovati kao saveznik i partner zemalja članica EU i NATO-a koji na taj način pokušava pronaći odgovore na izazove današnjice i sutrašnjice – i to kroz dijalog i suradnju. 

 

• Voditi odgovornu vanjsku politiku, dakle, znači voditi politiku koja će brinuti o nacionalnim interesima, ali i pridonositi zajedničkom rješavanju problema.

• Pritom će od presudne važnosti biti ne odgovarati na aktualne izazove starim načinima razmišljanja.

 

• Naš način razmišljanja, rada i odlučivanja moramo kontinuirano prilagođavati novim okolnostima.

 

• Jer globalizacija je i pitanje stava, filozofije, načela kojima ćemo rješavati probleme i zadaće koje su pred nama.

• Danas je jasno da je za suočavanje sa svim pitanjima, o kojima sam upravo govorio, nužan i novi pristup.

 

• Za Hrvatsku to znači da će, uz jačanje odnosa sa SAD-om i drugim velikim državama, nakon ulaska u EU i NATO, unutar tih integracija morati tražiti i neka nova partnerstva i savezništva kako bi zaštitila svoje nacionalne interese.

• A to će podrazumijevati i uspostavu nove, efikasnije strukture odlučivanja unutar naše države. 

 

• Sve je to veliki izazov za našu vanjsku politiku!

• No, iako je pred nama velik posao da bismo se uspješno uhvatili u koštac s promijenjenim okolnostima u svjetskoj politici, u pojedinim segmentima svojih vanjskopolitičkih aktivnosti Hrvatska je već napravila veliki iskorak.

 

• Osim što je u relativno kratkom roku od zemlje, u koju su bile upućivane mirovne misije, postala zemlja koja sudjeluje u mirovnim misijama diljem svijeta, Hrvatska kontinuirano jača svoje multilateralne aktivnosti – u Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju ili Svjetskoj trgovinskoj organizaciji – da spomenem samo neke.

• U svim tim organizacijama Hrvatska već pridonosi rješavanju aktualnih svjetskih pitanja i kriza.

 

• Naše iskustvo i ekspertizu, u suočavanju s posljedicama rata te preusmjeravanju zemlje na put mira, pomirbe i razvoja, već uspješno primjenjujemo u svim našim multilateralnim aktivnostima.

• Hrvatska je isto tako od zemlje koja je primala pomoć međunarodne zajednice u međuvremenu postala zemlja koja takvu pomoć pruža.  

 

• Temeljem naših iskustava s razvojnom pomoći međunarodnu zajednicu nastojimo senzibilizirati da ona mora biti u većoj mjeri usmjerena na stvarne potrebe ljudi.

• Upozoravamo na to da se, u okvirima postojeće razvojne pomoći, može i treba postići veća učinkovitost, ali da isto tako treba razmišljati o inovativnim izvorima financiranja.

Dame i gospodo,

• Uz iznalaženje djelotvornog i učinkovitog odgovora na sigurnosne izazove, cilj našeg vanjskopolitičkog djelovanja isto tako mora biti stvaranje pretpostavki koje će, što je moguće većem broju naših građana, omogućiti da koriste:

 

• prednosti i mogućnosti tehnoloških inovacija,
• komunikacijske revolucije
• pa i mogućnosti koje se otvaraju na novim rastućim tržištima.

• Ukratko, pretpostavke da naša zemlja i društvo što bolje koriste prednosti globalnoga razvoja.

 

• Stoga vanjska politika mora biti u izravnoj funkciji unutarnjeg razvoja naše zemlje i društva.

• To drugim riječima znači, da uz osiguranje mira, sigurnosti i stabilnosti, vanjska politika mora otvarati mogućnosti za održiv i stabilan gospodarski rast naše zemlje i na taj način izravno pridonositi rastu standarda i boljem životu svih naših građana.

 

• Zato smo značajan dio naše vanjskopolitičke aktivnosti već usmjerili na jaču promociju izvoznih mogućnosti naših poduzetnika i pružanje individualne podrške našim izvoznicima i investitorima u širenju njihova poslovanja i ostvarenju poslovnih interesa na stranim tržištima.

A to će, u pojedinim slučajevima, značiti i otvaranje diplomatskih predstavništava tamo gdje naši gospodarstvenici za to pokažu poseban interes.

Dame i gospodo,

• U uvjetima globalizacije za zemlju veličine i snage RH najbolje je rješenje upravo članstvo u EU i NATO-u.

 

• Članstvo u euroatlantskoj zajednici nije nam važno samo zbog opće poznate činjenice da Hrvatska oduvijek – povijesno, civilizacijski, kulturološki i vrijednosno – pripada zajednici zapadnih demokracija.

• Članstvo u EU i NATO-u pitanje je od kapitalnog značenja upravo zbog toga što Hrvatska dijeli iste one vrijednosti na kojima su te asocijacije utemeljene: to su sloboda, demokracija, pravna država, poštivanje prava čovjeka, jednakost, slobodno tržišno gospodarstvo…

 

• Zato naše opredjeljenje prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u smatramo logičnim nastavkom dosadašnjeg političkog, gospodarskog i društvenog razvoj naše zemlje.

• Za Hrvatsku je ulazak u euroatlantsku zajednicu ujedno i pitanje jasnog opredjeljenja prema boljem životu njezinih građana.

 

• Gospodarski rast, mir, sigurnost i stabilnost, pristup fondovima EU, smanjenje izdataka za obranu, mobilnost ljudi u procesu obrazovanja, bolje poslovne mogućnosti, rast stranih ulaganja, ravnoteža prava i obveza te sudjelovanje u postupku donošenju odluka – sve su to prednosti članstva koje u konačnici vode boljem životnom standardu naših građana.

________________________________________________________________

• Na dosadašnjem putu integracije naše zemlje u NATO i EU uspješno smo savladali mnoge prepreke, proveli brojne reforme i dostigli visoku razinu pripremljenosti za članstvo.

 

• Ipak, na završnici puta – osobito one za članstvo u EU – pred nama još je nekolicina izazova koje moramo savladati.

• Dobili smo okvir za završetak pregovora u iznimno teškim okolnostima – da spomenem samo tri elementa: 1. zamor od proširenja, 2. Lisabonski ugovor i 3. financijska kriza.

 

• Kao što Vam je poznato, problem uspostavljanja nove institucionalne arhitekture EU još je uvijek aktualan.

• Europska unija započela je raspravu o novom institucionalnom uređenju još prije prošlog proširenja, kako bi se osigurao nesmetani ulazak novih država članica i pritom održala učinkovitost njezina djelovanja.

 

• Potreba pronalaženja odgovarajućeg institucionalnog rješenja nije proizašla samo iz proširenja, nego i iz samog razvoja europske integracije, koja je godinama jačala i dobivala novu dimenziju.

• Proširenje Unije htjelo se popratiti i njezinim političkim „produbljivanjem".

 

• Zapravo možemo reći da je od tada ovo pitanje dominiralo u svim političkim raspravama vezanim za budućnost EU – od Konvencije o budućnosti Europe pa sve do Lisabonskog ugovora.

• Europska unija se novim institucionalnim rješenjima htjela prilagoditi i promjenama u međunarodnim odnosima u 21. stoljeću te osigurati svoje učinkovito djelovanje na "međunarodnoj pozornici".

 

• Lisabonskim ugovorom stvorene su pretpostavke za sve to.

• Kao što Vam je poznato, izazov ostaje dovršetak njegove ratifikacije – osobito nakon negativnoga referenduma o Lisabonskom ugovoru u Irskoj.

 

• Mi smo uvjereni da će Europska unija kao i toliko puta prije u svojoj povijesti pronaći adekvatno rješenje za izlaz iz situacije, u kojoj se našla nakon irskog referenduma, i da to neće biti prepreka našem ulasku u EU.

• Uz vijest o tome da se ratifikacija Lisabonskog ugovora nastavlja – (Češka ga namjerava ratificirati najkasnije u prvom tromjesečju 2009.  godine) – razlog za optimizam daje nam i činjenica da referendum u Irskoj nije bio izraz zadrške prema daljnjem proširenju EU, pa tako ni integraciji Hrvatske u EU.

 

• Naprotiv, prema istraživanju javnoga mnijenja u svih 27 članica EU, članstvo Hrvatske u EU podržava većina europskih građana.

• Razlog što raspletu situacije vezano uz Lisabonski ugovor pridajemo posebnu pažnju manje je dakle vezan uz eventualne reperkusije po članstvo naše zemlje u EU – jer postoje jasne naznake da Hrvatska u tom pogledu može biti dio rješenja.

 

• Ona u većoj mjeri proizlazi iz toga što će Hrvatska u okviru pristupnih pregovora dogovarati svoje sudjelovanje u radu europskih institucija (u sklopu poglavlja 34. "Institucije") i pritom treba izboriti status, koji će biti proporcionalan našoj objektivnoj snazi i mogućnostima.

• Ona proizlazi i iz toga što je Lisabonskim ugovorom među ostalim predviđena uspostava europske službe vanjskih poslova za koju se kao buduća članica već sada moramo početi pripremati.

 

• I na posljetku, naš interes za Lisabonski ugovor proizlazi iz toga što je on važan ne samo za Hrvatsku već i ostale kandidate i potencijale kandidate za članstvo, tj. države Procesa stabilizacije i pridruživanja.

• Kad je riječ o dovršetku unutarnjih reformi, u razdoblju koje je pred nama cilj nam je provesti i one najzahtjevnije reforme – a to su restrukturiranje brodogradnje, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te reforma pravosuđa i javne uprave.

 

• Riječ je o strateškim odlukama i reformama i priznajem da one nisu jednostavne.

• No, želim jasno istaknuti da bismo te odluke ionako donijeli u interesu nas samih.

 

• Na te nas odluke, dakle, ne tjera Bruxelles, već vlastiti izbor, potreba uključivanja u globalne tijekove o kojima sam upravo govorio, stvaranje povoljne poduzetničke i investicijske klime i društva utemeljenog na gospodarstvu znanja.

• Članstvo u EU stoga je samo dodatan „vjetar u leđa“ unutarnjim promjenama koje bismo ionako proveli.

 

• No, upravo se na prošloj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju pokazalo da za uspješan dovršetak naših pregovora u predviđenom roku ipak ne ovisi sve o nama nego i o rješavanju otvorenih pitanja sa zemljama članicama.

• Ovdje mislim na neriješena granična pitanja sa Slovenijom, koja nisu predmet naših pristupnih pregovora, ali ipak utječu na ukupnu dinamiku našeg pristupnog procesa. 

 

• Hrvatska je otvorena granična pitanja sa Slovenijom spremna rješavati u duhu dobrosusjedstva i pred međunarodnim pravosudnim tijelom, kako je to i inicirano Bledskim dogovorom premijera Sanadera i Janše.

• A ja ću ovdje još jednom ponoviti da Hrvatska svojim dokumentima u pregovorima ne prejudicira granicu na moru.

 

• Naprotiv, to smo pitanje povjerili dvama povjerenstvima: Mješovitom hrvatsko-slovenskom povjerenstvu za pripremu okvira o podnošenju spora oko razgraničenja RH i RS pred međunarodno tijelo i Mješovitom hrvatsko-slovenskom povjerenstvu za utvrđivanje neusuglašenih točaka na granici između RH i RS, čiji rad podržavamo.

• A kako su na prvim formalnim sastancima povjerenstava iznesena početna stajališta o rješavanju otvorenih graničnih pitanja, vjerujemo da će s novom vladom u Sloveniji biti moguće postići i konačan dogovor o tome kojem međunarodnom pravosudnom tijelu ih povjeriti na rješavanje.

 

• Još jednom ponavljam – radi se o bilateralnom pitanju koje ne može biti razlog za blokadu u pristupnim pregovorima.

• Priliku za jačanje naših odnosa s članicama EU i stvaranje pozitivnijeg ozračja koje bi moglo biti poticajno za rješavanje ovakvih ali i mnogih drugih pitanja vezanih uz Jadran otvara nam sudjelovanje u novoj strategiji EU za mediteranski prostor, tzv. Uniji za Mediteran.

 

• Kao članica Unije za Mediteran Hrvatska je uključena u pronalaženje odgovora na izazove mediteranskoga prostora kroz realizaciju važnih projekata – kao što je izgradnja pomorskih putova, zaštita morskog okoliša, učinkovitije korištenje obnovljivih izvora energije ili jačanje malog i srednjeg poduzetništva.

• Sudjelovanjem u Uniji za Mediteran dobijamo priliku da se jače profiliramo kao mediteranska zemlja, steknemo nove spoznaje i – kao što sam već istaknuo – uspostavimo nova partnerstva za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa.

 

Dame i gospodo,

• U dosadašnjem dijelu svog izlaganja govorio sam o tome koji su izazovi pred nama i u kojim područjima Hrvatska već usko surađuje s međunarodnom zajednicom.

 

• No, u jednom segmentu naše vanjske politike – onom koji se odnosi na naše susjedstvo – Hrvatska ima ulogu predvodnika i primjera.

• Tu međunarodna zajednica već niz godina usko surađuje s Hrvatskom kao pouzdanim i odgovornim partnerom.

 

• Naše iskustvo, znanje i savjeti našim su partnerima i saveznicima od velike pomoći ne samo u daljnjoj stabilizaciji, nego i očuvanju euroatlantske perspektive i napretku integracijskog procesa u svim zemljama Jugoistočne Europe.
• Hrvatska je na putu euroatlantske integracije najdalje odmakla. Ona je za ostale zemlje u regiji primjer da se odlučna reformska politika isplati i da je najbolji jamac za napredak na integracijskom putu.

• Države Jugoistočne Europe čine prostor koji je geografski okružen članicama EU.

 

• Politička nestabilnost u Jugoistočnoj Europi stoga znači nestabilnost za cijeli kontinent.

• A upravo je za trajan mir i stabilnost ovih prostora od najveće važnosti da cijela regija što prije postane dijelom euroatlantske zajednice.

 

• Dva su čimbenika za to od posebne važnosti: održanje perspektive članstva i jačanje suradnje s JIE na svim razinama.

• I zato naša iskustva prenosimo i dijelimo – u bilateralnoj suradnji s pojedinim državama regije i u suradnji s međunarodnom zajednicom.

 

• Na istoj toj osnovi nastojimo pronaći rješenje za otvorena bilateralna pitanja.

• Uz prijenos iskustava, Hrvatska, kao što sam rekao, nudi prijedloge i rješenja kako bi svojim susjedima pomogla da što prije savladaju zahtjevan put integracije u euroatlantske strukture koji je još pred njima. 

 

• Primjer za to značajan je doprinos Hrvatske u razvoju Procesa za suradnju u Jugoistočnoj Europi koji je preuzeo zadaće Pakta stabilnosti za JIE.

• Utemeljeno je Vijeće za regionalnu suradnju sa sjedištem u Sarajevu, a visoko rangirani hrvatski diplomat imenovan je njegovim glavnim tajnikom.

 

• Od presudne je važnosti bilo i naše zalaganje za proširenje CEFTA-e na sve zemlje JIE (neovisno o tome jesu li prije toga ispunile uvjet članstva u WTO-u).

• Nedavno smo isto tako suinicirali pozivanje Bosne i Hercegovina i Crne Gore u članstvo u Američko-jadranskoj povelji.

 

• Činimo to zato što smo unatoč napretku koji je ostvaren u regiji svjedoci da je  Makedonija zbog prijepora o imenu s Grčkom doživjela zastoj na svom integracijskom putu, da je priznanje neovisnoga Kosova novi sigurnosni izazov za Jugoistočnu Europu, a razlog za zabrinutost nesumnjivo nam daje i aktualno stanje u Bosni i Hercegovini.

• Zbog toga u našim kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice uporno ukazujemo na potrebu vraćanja pozornosti na BiH.

 

• Činimo to jer je iz svega o čemu sam prije govorio evidentno da je interes međunarodne zajednice danas u većoj mjeri usmjeren na druge regije i dijelove svijeta.

• U tim okolnostima se ponekad ispušta iz vida da upravo u našem susjedstvu još uvijek ima neriješenih pitanja koja zahtijevaju pažnju i pomoć međunarodne zajednice.

 

• Kad je riječ o BiH među predstavnicima triju konstitutivnih naroda nema konsenzusa o budućnosti te zemlje.

• 13 godina nakon što je potpisan Daytonski sporazum postalo je jasno da je on zaustavio rat, ali da on u svojoj sadašnjoj formi nije dovoljna osnova za daljnji razvoj i funkcioniranje BiH. 

 

• Stoga podržavamo sva rješenja do kojih će se doći dogovorom sva tri konstitutivna naroda.

• Stav Hrvatske je jasan i nedvosmislen: podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH, podržavamo konstitutivnost i jednakopravnost sva tri naroda, podržavamo ona rješenja koja će osigurati da institucije BiH efikasno funkcioniraju kao i rješenja koja će osigurati europsku budućnost BiH.

 

• Posebnu pažnju, dakako, posvećujemo zaštiti prava Hrvata u BiH što je ne samo naša ustavna obveza nego i obveza koja proizlazi iz Daytonskoga sporazuma.

• Isto vrijedi i za zaštitu prava Hrvata u ostalim zemljama JIE.

 

• S jednakom pozornošću s kojom, dakle, pratimo stanje u BiH, pristupamo i našim odnosima s ostalim državama u regiji.

• Svjesni smo da su naši odnosi sa Srbijom od posebne važnosti za stabilnost Jugoistočne Europe.  

 

• Pozdravljamo i podržavamo europsko opredjeljenje nove Vlade i činjenicu da je s potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju učinjen prvi važan korak prema europskoj budućnosti Srbije.  

• S novom Vladom želimo raditi na razvoju naših odnosa i produbljivanju dijaloga o otvorenim pitanjima.

 

• I očekujemo da teška nacionalna trauma gubitka Kosova novu Vladu Srbije ubuduće neće sprječavati u tome da zauzme konstruktivan stav u odnosima s Hrvatskom.

• Zato nam je teško shvatljivo i neprihvatljivo svako izvrtanje povijesnih činjenica i optuživanje Hrvatske.

 

• Gledamo u budućnost, ali jako dobro znamo tko je bio agresor, od kuda je krenuo rat.

• Ako želi naprijed, Srbija se mora suočiti s naslijeđem Miloševića režima.

 

• To je jedini ispravan put i bitna sastavnica svake pomirbe i zdravog temelja za razvijanje dobrosusjedskih odnosa.

• Kad je riječ o Kosovu Hrvatska će nastaviti s doprinosom njegovoj stabilizaciji te poduprijeti i pomoći njegov gospodarski razvoj i put integracije u EU.

 

• Važna poveznica između Zagreba i Prištine bit će naše Veleposlanstvo koje tamo upravo otvaramo.  

• Hrvatska njeguje dobre i prijateljske odnose i s ostalim zemljama Jugoistočne Europe – Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom.

 

• Odnosi sa spomenutim državama takvi su da u njima ili nema otvorenih pitanja ili se ona koja su još otvorena rješavaju na konstruktivan način.

• Svjesni smo isto tako da je za napredak cijele regije na integracijskom putu uz pomoć u ispunjavanju kriterija za članstvo i jačanje regionalne suradnje u podjednakoj mjeri važno promicati gospodarsku suradnju.   

 

• Hrvatska i u tom pogledu nastoji dati maksimalan doprinos sa svoje strane.

• Sve većom prisutnošću naših poduzetnika u regiji i tako što Hrvatska mnogim međunarodnim tvrtkama već danas otvara vrata prema tržištima Jugoistočne Europe.

 

• Moje je čvrsto uvjerenje da jačanje gospodarske suradnje može biti od velike pomoći ne samo za daljnji razvoj i napredak regije na integracijskom putu nego i u prevladavanju teškoga bremena prošlosti na ovim prostorima.

• Europska unija koja je stasala na krhotinama Drugoga svjetskog rata upravo je za to najbolji primjer.

 

• A kad sam već spomenuo Drugi svjetski rat, ne bih želio propustiti spomenuti da upravo danas, 11. studenoga u 11.00 sati svijet obilježava kraj Prvoga svjetskoga rata.

• Znamo da se početak obaju ratova svjetskih razmjera povezuje s prostorom koji nas okružuje.

 

• I zato se doista nadamo da će 2009. godina – uz godinu dovršetka naših pristupnih pregovora s EU i ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a – biti i godina Jugoistočne Europe, godina u kojoj će se ubrzati put JIE prema članstvu u EU, kao što je to nedavno i najavio povjerenik za proširenje EU Olli Rehn.

• To je naš interes. Jer samo trajna stabilnost i prosperitet regije jamči i trajnu stabilnost i prosperitet RH.

 

I zaključno,

• Hrvatska je ušla u vrlo dinamično, važno razdoblje u kojem su naši primarni vanjsko-politički ciljevi – dovršetak pristupnih pregovora s EU, ulazak u članstvo NATO-a, djelovanje u Vijeću sigurnosti, te nastavak brojnih aktivnosti na regionalnom i multilateralnom polju.

 

• Ali i daljnja prilagodba globalnim izazovima.

• Za ostvarenje tih ciljeva, ma koliko se oni činili izazovnima i zahtjevnima, Hrvatska ima dovoljno odlučnosti, snage i znanja.

 

Zahvaljujem na pozornosti!