Optimizam temeljimo na dosada provedenim reformama

Hrvatska je na prošlotjednoj međuvladinoj konferenciji zatvorila samo jedno poglavlje u pregovorima s Europskom unijom, a nije otvorila niti jedno. Plan Vlade, na koji se često zadnjih mjeseci pozivala, otvaranje je svih poglavlja do kraja ove godine, što znači da bi se u prosincu trebalo otvoriti čak 12 poglavlja. Bez obzira na okolnosti koje ne izgledaju da idu na ruku željama Vlade, Davor Božinović, novi državni tajnik za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, kaže da je Vlada i dalje optimistična da će se ostvariti cilj otvaranja gotovo svih poglavlja do kraja ove godine, »a u tome imamo i puno potporu francuskog predsjedništva«.
-Hoće li biti neuspjeh ako ne otvorimo sva poglavlja ove godine kao što je Vlada najavljivala?
=Za ovaj posao je potrebno dvoje. Hrvatska čini sve i na najboljem je putu da sa svoje strane bude spremna za ispunjenje tog cilja.
-Optimizam vlada i u pogledu završetka pregovora do jeseni sljedeće godine?
=Da nismo optimisti, ne bi radili ovaj posao. Ali naš optimizam temeljimo na dosad provedenim reformama koje će, vjerujemo, biti prepoznate i u najnovijem Izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u pristupnim pregovorima s EU-om.
-Mislite da je to ostvarivo čak i u situaciji u kojoj se sad nalazimo?
=Apsolutno. Ne bi bilo prvi puta u proširenju EU-a da se stvari ubrzaju. U hrvatskom slučaju dinamika jest zahtjevna, ali mi smo na to spremni.
Zajamčena kvaliteta
-Zašto bi stanovniku Hrvatske bilo bitno da završimo pregovore u jesen 2009. godine?
=Poznata je dvojba brzina ili kvaliteta pregovora. No, mislim da je kvaliteta zajamčena činjenicom da EU poziva zemlju da postane članica, a pogotovo novim modelom mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja koji se primjenjuje na Hrvatsku. Kvaliteta je zajamčena ukoliko su sva mjerila ispunjena. Ukoliko ih prije ispunimo, to ne dovodi u pitanje kvalitetu. Hrvatska tako može prije postati članica EU-a, a to je u najdubljem interesu ove države i njezinih građana.
-Što bi se ikome moglo promijeniti ako završimo pregovore u siječnju 2010. godine a ne u listopadu 2009. godine?
=Tri mjeseca u nekom povijesnom smislu ne znače puno, međutim, mislim da je svakom građaninu u interesu da čim prije počne živjeti puninu onoga što znači život u zemlji koja je članica EU-a. Članica EU-a je u svakom slučaju država koja je sređenija i ima jasnu regulativu, transparentno zakonodavstvo, pravila igre u svim segmentima života. To je u interesu svima. Tri mjeseca ne mora značiti puno, ali bolje je tri mjeseca prije, nego tri mjeseca kasnije.
-Znači, da nemamo namjeru postati članica ne bismo imali pravila igre, ni transparentno zakonodavstvo, ne bi bili sređenija država?
=Ne možete funkcionirati u Europi na način koji bi bio zadovoljavajući za standard građana ukoliko ste nekakav otok koji je sa svih strana okružen drugačijim pravilima. Činjenica da se integriramo sa zemljama koje su etablirane demokracije, koje su nam bile uzor ne samo u posljednjih deset, 20 godina, nego i ranije, daje nam jamstvo za budućnost koja, ne samo u Europi, nego i u svijetu, nije sasvim izvjesna. Pitanje članstva u EU je pitanje sigurnosti, ne samo fizičke, nego i pravne i poslovne sigurnosti, i perspektive koju tim učlanjenjem otvaramo, i ovoj generaciji građana Hrvatske, a još i više generacijama koje dolaze.
Maksimalni napori
-Bez EU-a to nije moguće osigurati?
=Postoje alternative, ali u Europi još nitko nije izmislio bolju alternativu. Pretpostavljam da bi i Nijemci, i Francuzi, i Austrijanci izmislili bolju alternativu kad bi ona postojala.
-Nije li opasno za javnu potporu koncentrirati se na datum – jesen 2009. godine?
=Nismo robovi datumima, ali i vi sebi postavljate određene rokove, rokove imaju studenti na fakultetima, rok je sastavni dio svakog procesa. Stoga ne vidim ništa loše u postavljanju rokova.
-Hoće li problem organiziranog kriminala usporiti naše pregovore?
=Neće jer ulažemo maksimalne napore da se taj problem i sva ostala pitanja riješe na način koji će prije svega zadovoljiti interese hrvatskih građana, a samim time i očekivanja EU-a. U tijeku su ozbiljne reforme unutar tog sektora koje Hrvatska čini zbog sebe. Optimist sam jer radimo nešto što je u našem nacionalnom interesu, a on je komplementaran s očekivanjima EU-a.
-Jesmo li po pitanju organiziranog kriminala i korupcije gori od Bugarske 2005. godine, prije njezina ulaska u EU?
=Ne bih uspoređivao svoju zemlju s bilo kojom drugom zemljom. Uvjeren sam da su svi procesi koji se u ovom trenutku provode, reforme, akcijski planovi i personalna rješenja na tragu našeg optimizma da ćemo biti u stanju dokazati predanost i stručnost u nošenju s tim izazovima, a to je ono što treba nama i ono što želi vidjeti EU.
Vremenski okvir
-Hoćemo li biti bolji od Bugarske koja i danas, kao članica, trpi kritike EU-a zbog neučinkovite borbe protiv ta dva problema?
=Naš je interes da budemo bolji zbog samih sebe, da budemo dostojna članica i da izbjegnemo situaciju da nam se kao članici prigovara zbog tih problema.
-Očekujete li da ćemo za nekoliko dana dobiti datum završetka pregovora?
=Optimistični smo i smatramo da će Hrvatska dobiti vremenski okvir za reforme. I predsjednik Europske komisije Barroso postavio je 2009. godinu kao cilj završetka pregovora s Hrvatskom. Vjerujem da će ta želja naći svoj odraz i u dokumentu kojeg očekujemo.
-Hoće li taj datum biti uvjetovan?
=Od nas će se sigurno tražiti da nastavimo s reformama u svim područjima. No, to ne doživljavamo kao uvjet, nego nešto što smo i sebi samima postavili kao zadaću. Tako da ne bih govorio o nekom posebnom uvjetovanju.
-Bi li nedobivanje tog datuma bio neuspjeh ove Vlade?
=Potpuno sam uvjeren da su reforme jedino stvarno mjerilo uspjeha i neuspjeha. Reforme se provode i provodit će se, i po reformama ćemo sami sebe ocijeniti, a tako će učiniti i Europska komisija.
Slovenske prepreke
-Je li najnovija slovenska blokada pet poglavlja u pregovorima potez dobrog susjeda?
=Nadam se, a to je i u korijenima europskog integriranja i filozofije solidarnosti unutar EU-a, da će sve blokade koje nisu utemeljene biti otklonjene...
-Slovenska blokada je neodrživa i nije utemeljena na konkretnim zahtjevima?
=Slovenija je u tranziciji sa stare na novu vladu. Uvjeren sam da će nova vlada iskoristiti ovaj trenutak da Hrvatska i Slovenija budu ono što jesu, da razvijaju odnose solidarnosti i suradnje, kako danas, tako i sutra kao partneri unutar EU-a i NATO-a.
-Jeste li od zemlje koja nam je toliko blizu i s kojom imamo zajedničku prošlost očekivali takvo ponašanje kad se radi o našim pregovorima, o ostvarivanju cilja koji je nama nacionalni prioritet?
=Treba na stvari gledati pozitivno. Mislim da je i političkoj eliti u Sloveniji potpuno jasno da je i u njihovom interesu da Hrvatska što prije postane članica EU-a. Pitanja koja postoje između nas se trebaju rješavati na način koji ne bi trebao imati utjecaja na pristup Hrvatske EU. Pretpostavljamo da sljedeća međuvladina konferencija u prosincu može označiti novi početak, odnos jačeg savezništva i partnerstva dviju zemalja u europskom kontekstu.