Nema zahtjeva za odgodu primjene zaštićenog pojasa

S Hidom Biščevićem, državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova, razgovarali smo nakon njegova povratka iz Pule gdje je s talijanskim kolegom Robertom Antonioneom i slovenskim Andrejem Logarom pokušao približiti suprotstavljena stajališta o ekološko-ribolovnim pitanjima na Jadranu.

-Je li u Puli postignut napredak u odnosu na prethodne razgovore u Trstu i Portorožu, i ako jest, u čemu se on ogleda?
=Napredak je postignut toliko što je o tom iznimno važnom i osjetljivom pitanju nastavljen potpuno otvoren dijalog i u duhu uzajamna povjerenja. U diplomaciji je, u takvim okolnostima, važno otkloniti zamku blokade ili prekida dijaloga. Napredak je i u samoj prigodi da prenesem svojim kolegama tri temeljna hrvatska stava glede njihove zabrinutosti u vezi sa zaštićenim pojasom. Prvo, odluka Sabora motivirana je ozbiljnom i objektivnom zabrinutošću za zaštitu ribolovnog fonda u dijelovima Jadrana koji su bili bez ikakva nadzora i otvoreni za nekontrolirani ili ilegalni izlov, te ugrožavali vitalne interese ne samo hrvatskog ribarstva nego i gospodarstva u cjelini. Drugo, odluka je posve na crti temeljnog stava Europske komisije o širenju nacionalne jurisdikcije kao podlozi za kvalitetniju zaštitu mora i biološkog fonda, dakako, uz suradnju i usklađivanje interesa sa zainteresiranim zemljama, u ovom slučaju s Italijom i Slovenijom, ali i s drugima. I treće, puna jamstva s hrvatske strane da modaliteti primjene odluka Sabora neće ugroziti objektivne interese naših susjeda. Na tim premisama je vođen razgovor i na tim će se premisama nastaviti.

-Kako će Hrvatska odgovoriti na signale iz EK koja traži odgodu primjene zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) kao najbolje rješenje. Je li na koncu moguć takav ishod?
=Dopustite prvo da kažem kako je diplomatski rad, uz ostalo, u nas nerijetko otežan i zbog "signala" koji prije završavaju u medijima negoli se o njima povede ozbiljan interni diplomatski razgovor. No, to je dakako mjera odgovornosti medija i nije na meni da je procjenjujem. Međutim, Hrvatska je u stalnom diplomatskom kontaktu s Europskom komisijom, osobito u ovim važnim danima uoči očekivanog mišljenja EK, pa je jedna od tema i ZERP. No, uvjeravam vas, nema zahtjeva za odgodu primjene ZERP-a.

-Što je hrvatska strana konkretno predložila u Puli i na kakvu je reakciju naišao taj prijedlog kod slovenske i talijanske strane?
=Naš konkretan prijedlog moguće je sažeti na jednostavno načelo: zajednička politika u zaštiti Jadrana. Moji kolege govore o zajedničkoj zoni u sjevernom Jadranu. Ne ulazeći u motive takve inicijative, smatrali smo korisnijim razmotriti spremnost na utvrđivanje zajedničke politike i uspostavu regionalne suradnje. Prvo, priroda mora i sredine o kojoj govorimo sama po sebi nameće regionalnu suradnju. Iz toga pak proizlazi i logika zajedničke politike. Dogovor o zajedničkoj politici jamčio bi jednake standarde u zaštiti ribolovnog fonda, u ekologiji, u primjeni zakonodavstva, u organizaciji tržišta, pa ako hoćete, kako smo predložili u Puli, i u širim gospodarskim aktivnostima - upravljanju lukama, uređenju priobalja, sprječavanju incidenata i zagađenja, industrijskim zonama, itd. U krajnjoj analizi, bez zajedničke politike teško je vidjeti što znače i što pretpostavljaju zajedničke zone.

-Utječe li i na koji način hrvatski stav o zaštiti i ribolovu na Jadranu u obliku proglašenog ZERP-a na ishod avisa EK koji je u završnoj fazi?
=Izravno ne. Međutim, u politici uvijek postoji posredna povezanost ili barem mogućnost posredna povezivanja. No, važno je naglasiti da smo i u Puli od naših talijanskih i slovenskih prijatelja ponovno dobili punu potporu što bržem ulasku Hrvatske u punopravno članstvo EU-a, pri čemu je avis prvi korak.

-Je li u Puli bilo razgovora i o obeštećenju esula i, ako jest, što je zaključeno?
=Ne, sve su tri strane suglasne oko jednog načela. Odnose s Italijom nećemo opterećivati hrvatsko-slovenskim pitanjima, niti Sloveniju nekim pitanjima iz naših odnosa s Italijom.