Dolazak u Hrvatsku najavio mi je i predstavnik palestinskog naroda

S Miomirom Žužulom, ministrom vanjskih poslova Republke Hrvatske, razgovarali smo o proteklih sto dana Vlade, i o planovima za idućih sto dana.

Što ste Vi, kao ministar vanjskih poslova, napravili za Hrvatsku u ovih prvih 100 dana Vlade?
- Mislim da je učinjen golemi napredak, pogotovo kad se uzme u obzir kakve su bile prognoze što će se događati ako HDZ dođe na vlast. Da podsjetim, pričalo se da "HDZ vodi državu u izolaciju", "da će pokvariti odnose sa svijetom", da će nam, ako HDZ dođe na vlast, oko Hrvatske staviti sanitarni kordon. Pokazalo se upravo suprotno: ubrzali smo proces primanja u Europsku uniju, što ne može osporiti ni jedan analitičar.

Taj je smjer uspostavila bivša vlada.
- Smjer je isti, međutim, dinamika zbivanja je potpuno različita. To je prva stvar. Drugo, kada je riječ o NATO-u, na početku ove godine Hrvatska nije ni slovila kao ozbiljni kandidat. Spominjala se kao mogući kandidat "jednog dana". Mi smo to doveli u realne okvire u kojima rezolucija američkog Kongresa govori da bi do 2007. godine Hrvatska trebala postati punopravna članica NATO-a. Treća stvar koju svakako treba spomenuti je ta da smo kroz intenzivnu diplomatsku aktivnost - i ovoga ministarstva, i premijera i Predsjednika države, a i mene osobno, učvrstili kontakte s bitnim državama u Europi i izvan nje. Znači, naše aktivnosti su dominatno išle u ta tri smjera i u tom pogledu možemo biti zadovoljni. Ne želim se žaliti, ali mi se čini da refleksija toga u Hrvatskoj nije uvijek takva. Ja sam se sastao gotovo sa svim europskim ministrima vanjskih poslova i s nekoliko ministara izvan Europe, u različitim prigodama. Dao sam više od 200 izjava u inozemstvu i 50 različitih intervjua u svijetu, a mnogo toga su napravili i ostali, jer ovo ministarstvo ne funkcionira po jednom čovjeku, nego kao cjelina, pa jednako tako možemo govoriti i o aktivnostima državnih tajnika i pomoćnika ministra.

Vodimo balansiranu politiku

Izazvali ste veliko nezadovoljstvo javnosti svojim izjavama u Izraelu. Hoće li nas zbog Vas početi mrziti u arapskom svijetu?
- Interpretacije onoga što sam činio ili ne dobile su dimenziju koja je neprimjerena sadržaju. Najprije, moji odnosi s arapskim svijetom su posve dobri, a mogu reći da mi je dolazak najavio i predstavnik palestinskog naroda, ali ne u negativnom, nego u pozitivnom kontekstu. Imam dogovoreno putovanje u Egipat, i naravno, odražavamo komunikacije. Nije bilo nikakvih reakcija arapskog i islamskog svijeta, niti je bilo potrebe za reakcijama. Više sam puta ponovio što sam rekao u Izraelu, a meni je osobno žao što je stavljanjem težišta na marginalna pitanja zanemarena činjenica da smo imali najuspješniji službeni posjet Izraelu od osnutka hrvatske države, da je naš cilj učvršćivanje dobrih odnosa s državom Izrael, i da to ne znači miješanje u njihovu politiku niti u njihove odnose sa susjedima. Vodimo balansiranu politiku, i tako ćemo i nastaviti. Zaboravlja se da to nije bio samo moj posjet - bilo je nas troje ministara i svi smo se vratili s dojmom da smo dobro odradili posao. Uostalom, Izrael je najavio otvaranje veleposlanstva u Hrvatskoj, a to je, budimo realni, bilo nešto što je ranije spadalo u sferu nemogućeg. Ja sam, dakle, zadovoljan onim što smo postigli.

Drugi gaf koji Vam se stavlja na teret je intervju koji ste dali BBC-ju, a u kojem "niste bili na visini"?
- Kada je riječ o tom često spominjanom intervjuu BBC-ju, budimo i tu otvoreni: do sada nitko nije dobio priliku pojaviti se na nečemu takvome. Znao sam na što idem, međutim, nisam osoba koja se skriva od bilo čega.

Kad ste preživjeli gostovanje u "Noćnoj mori Željka Malnara" - ničega se više ne trebate bojati.
- Zapravo, i tako se može reći. Što se BBC-ja tiče, znao sam kakva će biti pitanja. Međutim, što god odgovorio, opet bih bio izložen kritikama. Ni danas ne bih odgovorio drukčije. Uostalom, procjena moga intervjua drastično se razlikuje u inozemstvu od one u Hrvatskoj. Mislim da je BBC bio u jednoj stvari korektan, korektniji nego domaći mediji: dvadeset puta je kao uvod tom intervjuu na BBC-ju emitiran jedan isječak iz moga razgovora za koji držim da predstavlja srž - to je rečenica: "Konkretno pitanje je: Je li Hrvatska spremna ispuniti svoje međunarodne obveze? Na to konkretno pitanje imam kratak, jasan i vrlo konkretan odgovor: DA." Tu rečenicu je BBC ponovio dvadeset puta i mislim da je to bila srž intervjua. Hrvatska televizija je nije objavila ni jednom. Možda nije ni trebala, ali stvorena je potpuno drukčija slika.

Svojim radom sam dokazao da sam prohrvatski

O Vama se govori da ste "američki čovjek", odnosno da Hrvatsku vučete u zagrljaj Amerike, a na štetu Europe.
- To je apsurdna teza koja je prisutna od početka. I koja me neće pokolebati, jer je interes Hrvatske imati dobre i partnerske odnose sa SAD-om. Činjenica da imam mnogo poznanstava u Americi može samo pomoći ostvarenju toga interesa. Međutim, imam mnogo poznanstava i u Europi. Kako se nitko ne pita kako to da se ministar jedne male države, koji je tek došao na mjesto ministra, u tjedan dana uspio sresti s pet europskih ministara? Znači, da i oni imaju takav odnos prema meni. Ja sam u jednome danu razgovarao s 12 ministara vanjskih poslova iz Europe. Imam privatne brojeve desetak europskih ministara koje mogu nazvati u svako doba. Kako to da oni ne smatraju da sam proamerički? Osim toga, u dobrim odnosima sam i s Rusijom - išao sam i u Rusiju, a nakon izbora sam se čuo i s njihovim ministarstvom. Da skratimo: ja sam svojim životom i svojim radom dokazao da sam prohrvatski. E, sad, ima onih kojima to smeta. Mi vodimo izbalansiranu politiku, politiku koja ima viziju gdje Hrvatska želi ići i kako tamo stići. Ja sam igrač tima Ive Sanadera, nastojimo se maksimalno koordinirati s Predsjednikom Republike i svaki ozbiljni analitičar nam mora priznati da imamo viziju hrvatske vanjske politike, da imamo viziju hrvatske budućnosti i da u skladu s tom vizijom efikasno djelujemo.

Što ćete raditi idućih sto dana?
- Idućih 100 dana očekuju nas bitni događaji. Naša pažnja usmjerena je na EU i onaj famozni avis, kao i odluke Vijeća Europe u lipnju, paralelno nastavljamo aktivnosti oko ulaska Hrvatske u NATO - pred summit u Istanbulu i nakon toga, nadam se da ćemo u idućih 100 dana završiti jednu fazu rada u vanjskoj politici. Paralelno s time, pokušavamo napraviti diplomaciju efikasnijom - to će, naravno, trajati dulje od 100 dana, ali očekujemo da ćemo jedan ciklus završiti u idućih 100 dana.

Pojačanja u Bruxellesu

U kojim svjetskim i europskim centrima trebate "pojačanje" u diplomaciji?
- Najveća i najvažnija pojačanja moramo napraviti u Bruxellesu i to u misiji pri EU i NATO-u. To ćemo napraviti unutar kadrovskih i financijskih okvira koje imamo. Razvoj hrvatske diplomacije išao je tako da smo išli u dosta veliku ekstenziju. To nije okrivljivanje nikoga, ali naprosto imamo previše diplomatskih mjesta za našu objektivnu situaciju - i financijsku i kadrovsku. Međutim, vrlo je nepopularno u međunarodnim odnosima zatvarati diplomatska mjesta, jer riskirate pogoršanje odnosa, a to nam nije cilj. Stoga nećemo zatvarati diplomatska mjesta, ali ćemo intenzivirati ona koja su bitna. U ovom slučaju to su ove dvije misije u Bruxellesu. U ovome trenutku države koje slično kao mi tek ulaze u EU i NATO, ili su tek ušle, imaju desetak puta više zaposlenih u tim misijama nego što ih imamo mi.

Je li točno da se predsjednik Mesić neće suglasiti s nekim razrješenjima i imenovanjima?
- To je očito potencirani imaginarni sukob. I jutros sam razgovarao s predsjednikom Mesićem i naravno da ćemo nastaviti komunikaciju. Ustavnim odredbama predodređeni smo da radimo zajedno i mi to maksimalno nastojimo provesti. Ni jedno imenovanje, ni jedan prijedlog nije iz ovog ministarstva otišao bez dogovora s Predsjednikom, ali kad novine počnu pisati kako će se Predsjednik involvirati u određivanje konzula i drugih diplomatskih predstavnika naprosto je smiješno. Gdje bismo došli kad bi do toga nivoa odlučivao Predsjednik ili premijer? Postoje državne institucije, postoje pravila igre i unutar tih pravila u kojima i ovo ministarstvo i ja aspolutno uvažavamo ulogu i funkciju Predsjednika države.

Težak put Hrvatske

Sudeći prema onome što se kod nas govori i piše, samo je “slučaj Gotovina” taj koji će nas zakočiti na putu k europskim integracijama. Je li doista tako?
- Sve ono što se percipira kao problem ili što se kreira kao problem u odnosu prema Hrvatskoj može postati prepreka. Slučaj Gotovina sada je najvidljiviji i zbog toga se on postavlja. Ali, svaki drugi slučaj mogao je to postati – bilo iz Haaškoga suda, bilo iz drugih političkih kriterija. To je ukupna slika u kojoj Hrvatska prolazi teži put nego neke druge države. Uostalom, mi smo i 1990. godine prolazili teži put kad smo tražili priznanje, prolazili smo teži put kad smo tražili primanje u UN, kad smo ulazili u Vijeće Europe. Međutim, ni ja, a ni ova vlada, nismo ljudi koji se jadaju, mi smo naprosto oni koji prihvaćaju situaciju onakvu kakva je i bore se. Sve ove institucije koje sam prije spomenuo bile su teže nego ova, i uvjeren sam da ćemo i ovu uspješno okončati.