Upozorenja
Slovenija
18.12.2023.
- PREPORUČUJE SE OPREZ I DETALJNIJE INFORMIRANJE PRIJE PUTA
Hrvatska je članica schengenskog prostora od 1. siječnja 2023. godine i od tada na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije nema graničnih kontrola. Međutim, prijelaz granice i dalje je dopušten samo s važećim putnim ispravama.
Važne napomene
Vlada Republike Slovenije je 14. prosinca 2023. donijela novu Odluku o uvođenju privremene ponovne kontrole na unutarnjim granicama Republike Slovenije s Republikom Hrvatskom i Republikom Mađarskom (Uradni list RS št. 127/2023).
Privremena mjera kontrole uvodi se 22. prosinca 2023. a trajat će do 22. lipnja 2024. godine.
Vlada Republike Slovenije je 21. listopada 2023. uvela privremenu mjeru kontrole na granici s Republikom Hrvatskom i Republikom Mađarskom, koja je na snazi do 21. prosinca 2023. godine, s mogućnošću produženja.
Putnici su sada prilikom prelaska granice dužni na traženje policijskog službenika pokazati važeću putnu ispravu i pridržavati se uputa policijskih službenika koji obavljaju kontrolu.
Također trebaju voditi računa o pravilima prelaska granice na pojedinim graničnim prijelazima i izmijenjenom režimu prometa.
Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom uspostavljeno je 12 graničnih prijelaza za međunarodni cestovni putnički i teretni promet na kojima će se sustavno provoditi kontrola:
Sečovlje (Sicciole) – kontrolna točka,
Dragonja (Dragogna),
Sočerga,
Starod,
Jelšane,
Petrina,
Metlika,
Obrežje,
Dobovec,
Gruškovje,
Zavrč i
Petišovci
Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom uspostavljeno je sedam graničnih prijelaza za međunarodni željeznički promet:
Rakitovec,
Ilirska Bistrica,
Metlika,
Dobova,
Rogatec,
Središče ob Dravi i
Lendava.
Za prelazak unutarnje kopnene granice s Hrvatskom samo za osobe koje imaju pravo na slobodno kretanje prema pravu Europske unije, uspostavljeno je 12 graničnih prijelaza za međunarodni cestovni putnički i teretni promet na kojima će se povremeno provoditi kontrola:
Podgorje,
Babno polje,
Vinica,
Slovenska vas,
Rigonce,
Orešje,
Bistrica ob Sotli,
Imeno,
Rogatec,
Ormož,
Središče ob Dravi i
Gibina.
Prijelaz granice dopušten je samo s važećim putnim ispravama. Više informacija možete pronaći na stranicama slovenske policije: https://www.policija.si/delovna-podrocja/nadzor-drzavne-meje/mejni-prehodi-in-schengenska-ureditev-v-sloveniji/mejni-prehodi-na-zunanji-schengenski-meji
Aktualne informacije o stanju na slovenskim cestama, te o pomoći i zaštiti zbog poplava, možete pronaći na stranici slovenskog prometnog kluba https://promet.si/ i na web -stranici slovenske Uprave za zaštitu i spašavanje/ Ureda za civilnu zaštitu i pomoć pri katastrofama https://www.sos112.si/
Informacije o stanju planinskih staza, objavljuje Planinska zveza Slovenije na poveznici: https://www.pzs.si/novice.php?pid=16496&fbclid=IwAR1k8wZgayW1HS-AE9uAlUG1wr16t1Bl3dvwpw-Zc5e59iM5UaiJEbUPzLw.
Upozoravamo da je u Republici Sloveniji na snazi Zakon o prekršajima -Zakona o prekrških (Uradni list RS, broj 3/2007., ZP-1) koji ovlašćuje policiju ili ovlaštenu službenu osobu (uglavnom iz agencije „DARS“ koja je ovlaštena za kontrolu naplate cestarine), da radi osiguranja izvršenja prekršajne kazne u slučaju počinjenja prekršaja na području Republike Slovenije, izreknu mjeru privremenog oduzimanja dokumenata, prijevoznog sredstva ili druge pokretnine koje prekršitelj posjeduje (neovisno da li je on vlasnik ili nije). Ovlaštene osobe su dužne o tome odmah odnosno najkasnije u roku od 3 sata, prekršitelju uručiti pisanu odluku s obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku. Pravni lijek ne zadržava izvršenje odluke. Privremeno oduzimanje može trajati najduže 6 mjeseci, a ukoliko u međuvremenu prekršajna kazna nije podmirena, može se odlukom produžiti za još najduže 6 mjeseci, nakon čega se dokumenti vraćaju u matičnu državu počinitelja, a kazna se naplaćuje prisilno, putem ovršnog tijela u inozemstvu. Ukoliko je oduzeta pokretna imovina, a počinitelj prekršaja nije podmirio svoju novčanu kaznu do konačnosti odluke o oduzimanju, prekršajna kazna se podmiruje iz oduzete imovine.
NADLEŽNI DKP RH:
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Sloveniji
Telefon: +386 1 200 44 01, konz. +386 1 200 44 08
Fax: +386 1 425 81 06
Adresa:
Gruberjevo nabrežje 6
1000 Ljubljana
SLOVENIJA
Email: vrhslo@mvep.hr
Odluka o putovanju u inozemstvo u području je osobne odgovornosti svakog pojedinca. Preporuke za putovanja kao i upozorenja pri putovanjima u inozemstvo objavljena na javnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske savjetodavne su naravi. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ne snosi odgovornost za eventualnu štetu koja nastane hrvatskim državljanima prilikom putovanja u inozemstvo. Zbog učestalih promjena okolnosti kao i uvjeta ulaska ili boravka u drugim državama preporučuje se, prije putovanja, kontaktirati veleposlanstvo odnosno konzularni ured države odredišta.
SAVJETI ZA SIGURNIJE PUTOVANJE:
- Provjeriti kakvo je sigurnosno stanje u zemlji u koju putujete (stranice ministarstva).
- Provjerite je li potrebna viza za državu u koju putujete i koji je postupak izdavanja. Hrvatski državljani koji privremeno ili stalno borave i rade izvan Republike Hrvatske, vize za treće zemlje mogu ishoditi u nadležnim veleposlanstvima trećih zemalja za koju traže vizu prema mjestu privremenog ili stalnog boravka u inozemstvu. Prije podnošenja zahtjeva za vizu, nužno je prikupiti obavijesti o samom postupku podnošenja zahtjeva za vizu, s ciljem osiguravanja visokog stupanja vjerojatnosti izdavanja vize od strane nadležnog tijela treće zemlje za koju se traži viza.
- Provjeriti valjanost putovnice (u pojedine države hrvatski državljani mogu putovati s valjanom osobnom iskaznicom, međutim pojedine države zahtijevaju da putovnica vrijedi još 3 - 6 mjeseci nakon ulaska. Preporučujemo da fotokopirate putovnicu / osobnu iskaznicu. Fotokopija će olakšati i ubrzati izradu putnog lista u slučaju gubitka ili krađe putovnice.
- Provjerite koje je hrvatsko veleposlanstvo nadležno za državu u koju putujete (ispišite adresu i brojeve telefona).
- Provjerite informacije o sigurnosti zračnog prometa na https://ec.europa.eu/transport/modes/air/safety/air-ban_en i http://www.iata.org/whatwedo/safety/pages/index.aspx
- Prikupite obavijesti o uvjetima zdravstvenog osiguranja tijekom boravka u inozemstvu na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO, www.hzzo.hr).
- Zdravstveni rizici i cijepljenje - napominjemo kako informacije vezane uz koronavirus COVID možete pratiti i na web stranici https://civilna-zastita.gov.hr/
kao i na društvenim mrežama https://twitter.com/RavnateljstvoCZ
i https://www.facebook.com/Ravnateljstvo-civilne-za%C5%A1tite-MUP-RH-112341947028373/
- preporučujemo da se zbog bolesti uzrokovane virusom COVID 19, ptičje gripe, virusa gripe A (H1N1), SARS-a, ebole, malarije, virusnog meningitisa te ostalih sličnih bolesti prije putovanja detaljnije informirate na web stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, www.who.int), a na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/) informirajte se o mogućnostima cijepljenja prije odlaska u inozemstvo. - Provjerite koje su valute sredstvo plaćanja u pojedinim zemljama, je li moguće plaćanje kreditnom karticom te koliki vam je minimalni iznos novca potreban za boravak.
- O putovanju obavijestite rođake i prijatelje, a korisno je ostaviti i kontakte osobe (član obitelji, prijatelj,..) u Hrvatskoj kojoj se možemo obratiti u slučaju potrebe. U slučaju da putujete u daleke države i sigurnosno rizična područja, možete dostaviti i plan puta na: konzularni.poslovi@mvep.hr kako bi Vas djelatnici Veleposlanstva mogli kontaktirati u slučaju potrebe, preporučujemo da navedete:
- Ime i prezime, broj mobitela ili telefona na kojem ćete biti dostupni tijekom boravka u inozemstvu.
- Informaciju putujete li preko turističke agencije, u vlastitoj organizaciji ili na neki treći način.
- Mjesto i vrijeme boravka.
- Hotel ili neki drugi smještaj u kojem ćete boraviti.
- Neku drugu informaciju za koju smatrate da bi mogla biti od koristi našim djelatnicima u slučaju potrebe pružanja konzularne pomoći.
- Poštujte zakone i običaje zemlje u koju putujete, a prilikom boravka u islamskim državama poštujte lokalne običaje odijevanja i ponašanja. Napominjemo kako su u pojedinim državama na snazi zakoni koji predviđaju dugogodišnju kaznu zatvora i smrtnu kaznu za posjedovanje narkotika i drugih zabranjenih supstancija.
- Pazite na sebe i vodite računa o vlastitoj sigurnosti.
KORISNO JE ZNATI:
Hrvatski državljani, osim s valjanom putovnicom, mogu ulaziti i s valjanom osobnom iskaznicom (izdanom nakon 1. siječnja 2003.) u sve države članice Europske unije, Europskoga gospodarskoga prostora i Švicarsku te u Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Moldovu i Srbiju.
Za putovanja u ostale države potrebno je imati valjanu putovnicu te provjeriti je li za ulazak u određenu državu potrebna i viza (detaljne informacije možete pronaći u izborniku na vrhu stranice ili se možete obratiti na vize@mvep.hr).
OPĆE NAPOMENE:
Opasnost od terorizma je globalna. Dosadašnji teroristički napadi bili su izvedeni na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi (zračne luke i željezničke postaje, turistička središta, vjerska okupljališta, tržnice…) i u njima je bilo mnogo civilnih žrtava. Savjetujemo da prije putovanja potražite informacije o trenutnoj situaciji u zemlji u koju putujete iz svih dostupnih izvora.
O svim sumnjivim pojavama (prtljaga bez nadzora na kolodvoru, u zračnoj luci, sumnjivo ponašanje i sl.) obavijestite policiju.
EVIDENCIJA PRELASKA DRŽAVNE GRANICE DRUGE DRŽAVE:
Prilikom ulaska na područje druge države, može postojati obveza evidentiranja ulaska od strane nadležnih tijela za obavljanje granične kontrole – u putnu ispravu unosi se ulazni štambilj, s naznakom graničnoga prijelaza i datuma ulaska. Propuštanje evidentiranja ulaska može za posljedicu imati visoke novčane kazne i zabrane ulaska na područje pojedine države.
POSEBNA PREPORUKA:
Hrvatskim državljanima koji planiraju putovanje na područje Kariba, Južne, Srednje i Sjeverne Amerike te na ostale kontinente, ukazujemo na porast zabilježenih slučajeva virusa Zika. Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, Zika virus je zabilježen dosada u više od šezdeset zemalja i područja na nekoliko kontinenata, a zabilježeni su i slučajevi lokalnog prijenosa na Floridi (na području Miami-Dade i Broward), SAD. Virus Zika prenosi komarac iz obitelji Aedes, a važno je napomenuti da se virus Zika ne prenosi zrakom (kašljanje, kihanje i sl.) ili uobičajenim kontaktima (rukovanje, zagrljaj, poljubac, zajedničkim predmetima i sl.). U većini slučajeva, 60 do 80%, osobe zaražene Zika virusom nemaju nikakve simptome bolesti. Samo manji broj zaraženih ima nespecifične simptome i to najčešće: povišenu temperaturu, osip, bolove u mišićima i zglobovima, konjunktivitis (upala sluznice oka – „crvene oči“) i glavobolju. Bolest obično traje 2 do 7 dana i u pravilu prolazi spontano bez težih komplikacija i smrtnih ishoda. Liječenje je simptomatsko i sastoji se od nadoknade tekućine, te primjene lijekova za sniženje temperature, smanjenje bolova, odnosno ublažavanje svrbeža koji prati osip. Znanstveno je dokazana povezanost Zika virusne bolesti tijekom prvog i drugog trimestra trudnoće s povećanim rizikom neželjenih ishoda trudnoća poput pojave malformacija središnjeg živčanog sustava novorođenčadi (kao što su mikrocefalije), spontanih pobačaja ili prijevremenih porođaja kod žena koje su tijekom trudnoće bile zaražene virusom Zika. Virusnu infekciju Zika treba smatrati rizikom tijekom cijelog razdoblja trudnoće. Prije odluke i odlaska u rizična područja, preporučuju se prethodne konzultacije s liječnikom te pravovremeno i sveobuhvatno informiranje, naročito ako se radi o trudnicama ili ženama koje planiraju skoru trudnoću i osobama s težim kroničnim bolestima (kao npr. poremećaj imunološkog sustava i dr.). Trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću preporučuje se odgoda puta, ako on nije nužan. Ako odgoda puta nije moguća, važno je tijekom cijelog boravka, strogo provoditi mjere osobne zaštite od uboda komaraca: upotrebljavati repelente, nositi odjeću dugih rukava i nogavica, boraviti u klimatiziranim prostorima ili koristiti zaštitne mreže. Komarci koji prenose virus Zika aktivni su cijeli dan, a naročito od izlaska do zalaska sunca. Hrvatskim državljanima koji borave u navedenim područjima preporučuje se pridržavanje pojačanih mjera opreza i primjena mjera zaštite od uboda komaraca. Za više informacija o virusu Zika i prevenciji, preporučujemo konzultirati Hrvatski zavod za javno zdravstvo (http://www.hzjz.hr/novosti/infekcija-virusom-zika/).