Projekti prijenosa znanja
Tijekom procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatske institucije i njeni stručnjaci stekli su bogato iskustvo u području usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, provedbi reformskih i strukturnih mjera s ciljem dostizanja EU standarda te jačanja ljudskih kapaciteta za što učinkovitije sudjelovanje u obavljanju EU poslova. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH pridaje posebnu pažnju očuvanju stečenog znanja i iskustva iz procesa pregovora o pristupanju RH EU te potiče i promiče aktivnosti prijenosa znanja i iskustva zainteresiranim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU te ostalim partnerskim državama. Prijenos znanja vrši se putem tehničke pomoći i Twinning instrumenta.
Tehnička pomoć
Koordinacijom aktivnosti te sustavnim usmjeravanjem i provedbom projekata prijenosa znanja razvija se snažna i kontinuirana suradnja s partnerskim državama na njihovom putu približavanja Europskoj uniji. U tom kontekstu uspostavljena je suradnja s 11 zemalja korisnica pomoći - Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Gruzijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom, Moldovom, Srbijom, Ukrajinom, Tunisom i Turskom - kroz više od 1.400 obrazovnih aktivnosti u kojima je sudjelovalo preko 13.000 sudionika.
U provedbi aktivnosti sudjelovalo je više od 300 hrvatskih stručnjaka iz državne i javne uprave, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Kroz seminare, radionice, predavanja, okrugle stolove, studijske posjete, savjetovanja, konferencije i forume prenose se znanja i iskustva stečena u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Programi edukacija pažljivo su prilagođeni specifičnim potrebama svake zemlje korisnice, uzimajući u obzir njihov stupanj integracije u EU. Ciljne skupine obuhvaćaju službenike na nacionalnoj i lokalnoj razini, predstavnike civilnog društva, medije te širu javnost.
Ujedno je ostvareno partnerstvo s više od 30 međunarodnih institucija iz područja javne uprave, međunarodnih organizacija i zaklada, akademskog sektora i civilnog društva. Time se omogućuje djelovanje kao pouzdana poveznica između partnera iz država članica i država korisnica pomoći, osobito u provedbi projekata vezanih uz europske integracije, jačanje nacionalnih kapaciteta za EU poslove te provedbu Twinning projekata.
Twinning
Prijenos znanja dodatno se ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje hrvatskih institucija u provedbi projekata u okviru Twinning instrumenta Europske unije. Riječ je o ključnom mehanizmu institucionalne suradnje između javnih uprava država članica EU i država korisnica, usmjerenom na jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta.
Twinning je namijenjen državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU, kao i državama obuhvaćenima Europskom politikom susjedstva. Od svog pokretanja 1998. godine, osnovni cilj ovog instrumenta jest pružiti potporu u usvajanju, primjeni i provedbi pravne stečevine Europske unije (acquis communautaire), čime se doprinosi razvoju učinkovitih, profesionalnih i modernih javnih uprava.
Kao jedan od temeljnih instrumenata u procesu proširenja, Twinning se temelji na bliskoj i strukturiranoj suradnji između države članice i države korisnice. Projekti su jasno definirani, usmjereni na konkretne rezultate te se provode kao zajednički pothvati partnera, uz jasno preuzete odgovornosti i mjerljive ciljeve.
Služba za prijenos znanja ima ključnu koordinacijsku ulogu u ovom procesu. Kao Nacionalna kontakt točka za Twinning, pruža podršku hrvatskim institucijama u svim fazama projektnog ciklusa - od identifikacije i pripreme projektnih prijedloga, preko povezivanja s partnerima, do praćenja provedbe projekata.
Hrvatska u Twinning instrumentu
Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, hrvatske institucije i stručnjaci ravnopravno s ostalim državama članicama EU prenose svoja znanja i iskustva iz primjene i provedbe pravne stečevine EU putem Twinning instrumenta Europske komisije.
Od 2014. hrvatske su institucije izabrane za provedbu sveukupno 53 Twinning projekata (od kojih 44 u zemljama JIE) u 11 država korisnica (18 Sjeverna Makedonija, 13 Crna Gora, 6 BiH, 4 Srbija, 2 Kosovo, 2 Gruzija, 2 Moldova, 2 Jordan te 1 Albanija, 1 Zambija, 1 Turska, 1 Armenija). Uspješnost hrvatskih institucija u provedbi Twinning projekata potvrđuju i podaci Europske komisije, koja Hrvatsku kontinuirano prepoznaje kao jednu od najaktivnijih država članica EU. Posebno se ističe njezina vodeća uloga u provedbi projekata u zemljama jugoistočne Europe, čime značajno doprinosi jačanju administrativnih kapaciteta i procesu europskih integracija u regiji.
Trenutno Republika Hrvatska sudjeluje u provedbi sedam Twinning projekata, pri čemu u četiri projekta ima vodeću ulogu, dok u tri sudjeluje kao mlađi partner u konzorciju s drugim državama članicama Europske unije. Ovakav angažman dodatno potvrđuje aktivnu i prepoznatu ulogu Hrvatske u provedbi Twinning instrumenta te jačanju međunarodne institucionalne suradnje. Područja Twinninga u kojima sudjeluju hrvatske institucije obuhvaćaju sve ključne sektore EU pravnog okvira, uključujući financije, poljoprivredu, pravosuđe, unutarnje poslove i kibernetiku, tržišta kapitala, zdravstvo, obrazovanje i znanost, EU fondove, katastar i zemljišne knjige, javnu upravu, civilno društvo, promet.
Područja u kojima RH sudjeluje kroz Twinning instrument

Od 2014. Hrvatska je izabrana za provedbu 53 twinning projekta u sljedećim zemljama:

Područja koja obuhvaćaju projekti koji su trenutno u provedbi:
Uspješnost nominacije Twinning projekata od strane hrvatskih institucija očituje se u broju odabranih projekata. Od 2018. godine odabrani smo za provedbu 32 projekata, a samo u deset natječaja nismo bili izabrani. Također, sve smo uspješniji u ulozi vodećih partnera, što potkrepljuje statistika Europske komisije koja ističe Hrvatsku kao najaktivniju zemlju članicu EU koja u vodećoj ulozi provodi projekte u zemljama JIE.

Uloga vodećeg partnera obuhvaća cjelovito upravljanje složenim i administrativno zahtjevnim projektima te podrazumijeva sposobnost koordinacije aktivnosti i stručnjaka, kako iz vlastitih institucija tako i iz partnerskih institucija država članica EU. Također uključuje izradu narativnih i financijskih izvještaja te upravljanje proračunskim sredstvima i troškovima.
Projekti u kojima hrvatske institucije sudjeluju kao vodeći partner provode se u različitim područjima od značaja za EU pravnu stečevinu, poput upravljanja prostornim podacima, revizije i kontrole javnih sredstava, javnih financija, poljoprivrede, carinskog sustava te zdravstvenih politika.
Osim postizanja vanjskopolitičkih ciljeva RH, praksa je pokazala kako uključenost državnih i javnih službenika u provedbi Twinning projekata pozitivno utječe na organizacijsku kulturu državnih institucija. Zaposlenicima se pruža prilika rada i usavršavanja u drugačijem, netradicionalnom radnom okruženju koje podrazumijeva promjene u organizaciji rada, proširenje definicije radnih zadataka, veću odgovornost i aktivno sudjelovanje u poslovima upravljanja projektom te promicanje veće suradnje i timskog rada, što u konačnici pozitivno utječe na sveukupnu modernizaciju državne uprave RH.
Tehnička pomoć
Koordinacijom aktivnosti te sustavnim usmjeravanjem i provedbom projekata prijenosa znanja razvija se snažna i kontinuirana suradnja s partnerskim državama na njihovom putu približavanja Europskoj uniji. U tom kontekstu uspostavljena je suradnja s 11 zemalja korisnica pomoći - Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Gruzijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom, Moldovom, Srbijom, Ukrajinom, Tunisom i Turskom - kroz više od 1.400 obrazovnih aktivnosti u kojima je sudjelovalo preko 13.000 sudionika.
U provedbi aktivnosti sudjelovalo je više od 300 hrvatskih stručnjaka iz državne i javne uprave, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Kroz seminare, radionice, predavanja, okrugle stolove, studijske posjete, savjetovanja, konferencije i forume prenose se znanja i iskustva stečena u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Programi edukacija pažljivo su prilagođeni specifičnim potrebama svake zemlje korisnice, uzimajući u obzir njihov stupanj integracije u EU. Ciljne skupine obuhvaćaju službenike na nacionalnoj i lokalnoj razini, predstavnike civilnog društva, medije te širu javnost.
Ujedno je ostvareno partnerstvo s više od 30 međunarodnih institucija iz područja javne uprave, međunarodnih organizacija i zaklada, akademskog sektora i civilnog društva. Time se omogućuje djelovanje kao pouzdana poveznica između partnera iz država članica i država korisnica pomoći, osobito u provedbi projekata vezanih uz europske integracije, jačanje nacionalnih kapaciteta za EU poslove te provedbu Twinning projekata.
Twinning
Prijenos znanja dodatno se ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje hrvatskih institucija u provedbi projekata u okviru Twinning instrumenta Europske unije. Riječ je o ključnom mehanizmu institucionalne suradnje između javnih uprava država članica EU i država korisnica, usmjerenom na jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta.
Twinning je namijenjen državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU, kao i državama obuhvaćenima Europskom politikom susjedstva. Od svog pokretanja 1998. godine, osnovni cilj ovog instrumenta jest pružiti potporu u usvajanju, primjeni i provedbi pravne stečevine Europske unije (acquis communautaire), čime se doprinosi razvoju učinkovitih, profesionalnih i modernih javnih uprava.
Kao jedan od temeljnih instrumenata u procesu proširenja, Twinning se temelji na bliskoj i strukturiranoj suradnji između države članice i države korisnice. Projekti su jasno definirani, usmjereni na konkretne rezultate te se provode kao zajednički pothvati partnera, uz jasno preuzete odgovornosti i mjerljive ciljeve.
Služba za prijenos znanja ima ključnu koordinacijsku ulogu u ovom procesu. Kao Nacionalna kontakt točka za Twinning, pruža podršku hrvatskim institucijama u svim fazama projektnog ciklusa - od identifikacije i pripreme projektnih prijedloga, preko povezivanja s partnerima, do praćenja provedbe projekata.
Hrvatska u Twinning instrumentu
Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, hrvatske institucije i stručnjaci ravnopravno s ostalim državama članicama EU prenose svoja znanja i iskustva iz primjene i provedbe pravne stečevine EU putem Twinning instrumenta Europske komisije.
Od 2014. hrvatske su institucije izabrane za provedbu sveukupno 53 Twinning projekata (od kojih 44 u zemljama JIE) u 11 država korisnica (18 Sjeverna Makedonija, 13 Crna Gora, 6 BiH, 4 Srbija, 2 Kosovo, 2 Gruzija, 2 Moldova, 2 Jordan te 1 Albanija, 1 Zambija, 1 Turska, 1 Armenija). Uspješnost hrvatskih institucija u provedbi Twinning projekata potvrđuju i podaci Europske komisije, koja Hrvatsku kontinuirano prepoznaje kao jednu od najaktivnijih država članica EU. Posebno se ističe njezina vodeća uloga u provedbi projekata u zemljama jugoistočne Europe, čime značajno doprinosi jačanju administrativnih kapaciteta i procesu europskih integracija u regiji.
Trenutno Republika Hrvatska sudjeluje u provedbi sedam Twinning projekata, pri čemu u četiri projekta ima vodeću ulogu, dok u tri sudjeluje kao mlađi partner u konzorciju s drugim državama članicama Europske unije. Ovakav angažman dodatno potvrđuje aktivnu i prepoznatu ulogu Hrvatske u provedbi Twinning instrumenta te jačanju međunarodne institucionalne suradnje. Područja Twinninga u kojima sudjeluju hrvatske institucije obuhvaćaju sve ključne sektore EU pravnog okvira, uključujući financije, poljoprivredu, pravosuđe, unutarnje poslove i kibernetiku, tržišta kapitala, zdravstvo, obrazovanje i znanost, EU fondove, katastar i zemljišne knjige, javnu upravu, civilno društvo, promet.
Područja u kojima RH sudjeluje kroz Twinning instrument

Od 2014. Hrvatska je izabrana za provedbu 53 twinning projekta u sljedećim zemljama:

Područja koja obuhvaćaju projekti koji su trenutno u provedbi:
- Proračunsko planiranje, izvršenje i unutarnja kontrola, te podrška inspekcijskim službama za prijevoz putnika i robe (Sjeverna Makedonija)
- Jačanje fitosanitarnog sustava (Sjeverna Makedonija)
- Podrška regulaciji financijskih usluga (Crna Gora)
- Jačanje administrativnog okvira sustava zemljišnih knjiga i katastra (Jordan)
- Unaprjeđenje i jačanje administrativnih kapaciteta Revizorskog tijela za provedbu revizije programa IPARD III, uz istodobnu pripremu za buduće poslove certificiranja u okviru fondova EAGF i EAFRD (Crna Gora)
- Unaprjeđenje sustavnih mehanizama za praćenje propisivanja i potrošnje lijekova u zdravstvenom sustavu (Crna Gora)
- Pružanje potpore provedbi univerzalne zdravstvene zaštite, s ciljem osiguravanja dostupne, kvalitetne i sveobuhvatne zdravstvene skrbi za sve građane (Armenija)

Uspješnost nominacije Twinning projekata od strane hrvatskih institucija očituje se u broju odabranih projekata. Od 2018. godine odabrani smo za provedbu 32 projekata, a samo u deset natječaja nismo bili izabrani. Također, sve smo uspješniji u ulozi vodećih partnera, što potkrepljuje statistika Europske komisije koja ističe Hrvatsku kao najaktivniju zemlju članicu EU koja u vodećoj ulozi provodi projekte u zemljama JIE.

Uloga vodećeg partnera obuhvaća cjelovito upravljanje složenim i administrativno zahtjevnim projektima te podrazumijeva sposobnost koordinacije aktivnosti i stručnjaka, kako iz vlastitih institucija tako i iz partnerskih institucija država članica EU. Također uključuje izradu narativnih i financijskih izvještaja te upravljanje proračunskim sredstvima i troškovima.
Projekti u kojima hrvatske institucije sudjeluju kao vodeći partner provode se u različitim područjima od značaja za EU pravnu stečevinu, poput upravljanja prostornim podacima, revizije i kontrole javnih sredstava, javnih financija, poljoprivrede, carinskog sustava te zdravstvenih politika.
Osim postizanja vanjskopolitičkih ciljeva RH, praksa je pokazala kako uključenost državnih i javnih službenika u provedbi Twinning projekata pozitivno utječe na organizacijsku kulturu državnih institucija. Zaposlenicima se pruža prilika rada i usavršavanja u drugačijem, netradicionalnom radnom okruženju koje podrazumijeva promjene u organizaciji rada, proširenje definicije radnih zadataka, veću odgovornost i aktivno sudjelovanje u poslovima upravljanja projektom te promicanje veće suradnje i timskog rada, što u konačnici pozitivno utječe na sveukupnu modernizaciju državne uprave RH.
