Operacijom Maslenica hrvatska država pokazala je da ima snagu osloboditi svoj teritorij

  • Slika
  • Slika
  • Slika

Žrtva hrvatskih branitelja trajno će se pamtiti, ne samo u Zadru i Zadarskoj županiji, nego u cijelom hrvatskom narodu, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanosti obilježavanja 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica. Bila je to prva oslobodilačka akcija hrvatskih vojnih i policijskih snaga, nakon koje su ponovno prometno povezani sjever i jug Hrvatske. Maslenica je po mnogočemu bila prekretnica i jedna od najodlučnijih bitaka Domovinskog rata.

Vojno-redarstvena operacija Maslenica, koju su rano ujutro 22. siječnja 1993. pokrenule Hrvatska vojska i policija, uspješno je završila u 72 sata i ponovno su spojeni sjever i jug zemlje, a neprijatelj je u njoj doživio prvi veći poraz. 

"Značaj ove operacije, kako je u uvodu kazao general Gotovina, značio je transformaciju cijeloga tijeka Domovinskog rata i obrane. Hrvatska je država kroz svoje oružane snage tada pokazala da ima snagu i sposobnost oslobađati svoj teritorij", dodao je premijer.
Istaknuo je da je operacija Maslenica bila uvertira za ono što je slijedilo u Bljesku, Oluji, Maestralu i u konačnici zaokružilo naš teritorijalni integritet i suverenitet mirnom reintegracijom hrvatskog
Podunavlja.

"Prisjećamo se svih 127 poginulih hrvatskih branitelja. Njihova žrtva trajno će se pamtiti u cijelom hrvatskom narodu, a hrvatska država pokazala je da ima snagu osloboditi svoj teritorij", rekao je premijer.

Devedesete godine odredile su smjer razvoja Hrvatske i hrvatskog društva

Poručio je da za sve ono što danas ostvarujemo zahvalnost dugujemo hrvatskim braniteljima koji su, pod vodstvom predsjednika Tuđmana i uz veliku podršku cijeloga hrvatskoga naroda osigurali slobodu cijelog državnog teritorija.

"Kada pogledamo u kontinuitetu zadnjih trideset godina, te devedesete godine bile su zasigurno neponovljive, nezaboravne, jedinstvene, one koje su odredile smjer razvoja  Hrvatske i hrvatskoga društva", kazao je Plenković.

Osvrnuo se na istinsku i bitnu pozornost koju hrvatska Vlada daje Hrvatskoj vojski, policiji i hrvatskim braniteljima koji su temelj hrvatske države te obećao da će i nadalje voditi računa o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, čuvajući njihova prava, jačajući ih i čineći život njihovih obitelji dostojanstvenima.

Predsjednik Vlade naglasio je da istodobno snažimo hrvatsku policiju i Hrvatsku vojsku, njihove sposobnosti, uvježbanost i interoperabilnost sa saveznicima i njihov doprinos sigurnosti zemlje ili pak doprinosa miru u svijetu i Europi.

Istaknuo je važnu odrednici hrvatske politike i činjenicu da hrvatska Vlada, u izrazito promijenjenim okolnostima, izdvaja  najviše sredstava za obranu, modernizira Hrvatsku vojsku, daje doprinos tranziciji hrvatskoga naoružanja na zapadno, najmodernije naoružanje koje nam jamči sposobnost kopnene vojske, Hrvatskog zrakoplovstva i Ratne mornarice.

Važna je solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom

Poručio je da ne možemo ostati ravnodušni na okolnosti kada na europskom tlu bijesni najveći rat od 2. svjetskog rata, na brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu, prijateljsku zemlju koja nas je među prvima priznala i pomogla nam u Domovinskom ratu, a sada proživljava velika ratna razaranju, uz ogromne žrtve.

"Posljedice te invazije, agresije Rusije na Ukrajinu osjećaju svi, globalno. Osjećamo to u energetskoj i prehrambenoj krizi, u inflatornim pritiscima , u načinu našega života", rekao je Plenković.

Usporedio je vremena iz devedesetih godina kada je Hrvatska bila žrtva i kada se branila od velikosrpske politike Miloševićevog režima, bez ovakve potpore i solidarnosti kakvu Ukrajina ima danas.

"I tim više je obrana Hrvatske, Domovinski rat, obrana i oslobađanje teritorija, nevjerojatan podvig, podvig koji se ne može usporediti s ovakvom silnom potporom i solidarnošću kakvu međunarodna zajednica, s punim pravom daje Ukrajini", naglasio je premijer.

Istaknuo je važnost solidarnosti s Ukrajinom jer Hrvatska sa svojim iskustvom može i treba govoriti  i zauzimati vrlo jasan i principijelan i konzistentan stav.

"To će hrvatska Vlada činiti i vjerujem da velika većina hrvatskoga naroda dijeli takav stav i tu politiku", naglasio je .

Još jednom je naglasio hrabrost hrvatskog čovjeka, hrvatskog vojnika, policajca i branitelja, kazavši da ćemo "Maslenicu, Oluju,  Bljesak i sve druge ključne trenutke Domovinskog rata valorizirati, cijeniti , poštovati te ugraditi u naš obrazovni sustav i voditi računa da mlade generacije budu svjesne da današnju slobodu i ovakav osnaženi međunarodni položaj , a time zasigurno i ekonomski,
socijalni standard hrvatskih ljudi , prije svega dugujemo onima koji su za slobodu Hrvatske i za budućnost Hrvatske dali sve", zaključio je premijer Plenković.

Hrvatska vanjska politika ukorijenjena u vrijednosti koje dijelimo s partnerima i saveznicima

Odgovarajući na novinarska pitanja, predsjednik Vlade kazao je da brojni susreti s europskim i svjetskim državnicima i gospodarstvenicima, imaju za cilj unapređivanje i poboljšanje odnosa i zastupanje principijelne i konzistentne hrvatske vanjske politike koja je, kada je riječ o Vladi, čvrsto ukorijenjena u vrijednosti koje dijelimo s našim partnerima u EU, s našim saveznicima u NATO-u, gdje nemamo nikakvih dilema oko toga da je Rusija agresor i da je njena invazija na Ukrajinu teško kršenje međunarodnoga prva.

"I gdje smo kao država i kao Vlada iskazali ogromnu solidarnost i potporu s Ukrajinom, njenim vodstvom i s ukrajinskim narodom u situaciji u kojoj se nalazi", naglasio je.

Osvrnuo se na nedavne izjave predsjednika Milanovića, kazavši da su njegovi stavovi pogrešni, krivi i loši, kao i stavovi 54 zastupnika koji su glasali protiv vojne pomoći Ukrajini.

To govori, kazao je Plenković, kada ga novinari pitaju jer je jako važno da naši partneri u međunarodnoj zajednici i uopće međunarodna javnost bude svjesna da imamo te dvije Hrvatske.

"Jednu koja je  vrlo principijelna i jasna i drugu koja očito ima neke rezerve. Jesu li one istinska u smislu nekakvih rezervi prema Ukrajini ili simpatija prema Rusiji, što se nadam da nije, Ili su pak vođene samo nekakvom kratkovidnom i mrziteljskom politikom prema Vladi i prema HDZ-u, to će naši građani, siguran sam, dobro vidjeti i kad dođu izbori znat će odlučiti kome dati povjerenje, a
kome ne" poručio je.

Vodit ćemo računa o očuvanju socijalne kohezije i izbjegavanju socijalne frakture
 
Upitao o neopravdanim poskupljenjima nakon uvođenja eura, premijer je kazao da su oni gospodarski subjekti koji su iskoristili prelazak s hrvatske kune na euro da bi nepotrebno i neprimjereno, na štetu građana i potrošača , dizali cijene, bez ikakvog rasta inputa, pozvani da te cijene vrate.

Podsjetio je na činjenicu da je Vlada prošle, zahtjevne i teške, 2022. godine, velikim paketom mjera vrijednih 3,6 milijardi eura pomogla građanima i gospodarstvu regulirajući cijenu struje, plina i naftnih derivata.

"Imamo znatno jeftinije naftne derivate nego što bi ih imali da nema intervencije Vlade, smanjivali smo stope PDV-a i na različite druge načine pomogli smo baš svim ciljnim skupinama kojima treba" istaknuo je Plenković, dodavši da zato u kontekstu kad se država svojom intervenističkom politikom pokazala na visini zadatka nije dobro da dio aktera na neki način muti vodu u trenutku kada postajemo dio eurozone, dio Schengena, kada je politika koju smo mi vodili zadnjih šest godina dovela Hrvatsku u krug onih zemalja koje su praktički najrazvijenije , u NATO-u, EU, eurozoni i u Schengenu.

Kazao je da se slično događalo i u drugim zemljama u trenutku prelaska na zajedničku valutu te apelirao na sve da se to malo smiri, pozvavši na odgovornost i

"Mi ćemo voditi računa da, unatoč izglednom gospodarskom usporavanju u 2023., očuvamo socijalnu koheziju, izbjegnemo socijalnu frakturu, da budemo tu i za građane i za gospodarstvo, a da naši građani nemaju štetu od neodgovornog dizanja cijena", obećao je.

Pohvalio je aktivnost potrošačkih udruga, podsjetivši na vladine mogućnosti u slučaju da se neki gospodarski subjekt ponaša na štetu građana.  "Kao što je Vlada imala arsenal za pomoć građanima i gospodarstvu u krizi, tako i ovdje može odlučiti i o ukidanju subvencija za pojedine subjekte koji to rade, to je naša arbitrarna stvar kome to želimo činiti, a isto tako ima i druge aktivnosti koje poduzima", poručio je premijer.

Zaključio je na kraju kako vjeruje da su svi svjesni gdje je to hrvatsko društvo, država, gospodarstvo, i hrvatski građani sada. "Ne možemo biti bolje međunarodno pozicionirani nego jesmo i to zahtjeva adekvatno ponašanje svih", kazao je predsjednik Vlade.  
 
Uz predsjednika Vlade obilježavanju je nazočio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar obrane Mario Banožić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.

Priopćenja