Održan Britansko-hrvatski trgovinski i investicijski forum (HINA)

Prvi Britansko-hrvatski trgovinski i investicijski forum na kojem se Hrvatska predstavilja kao destinacija za ulaganje u cijeli niz projekata iz raznih područja, od energetike do infrastrukture...

Prvi Britansko-hrvatski trgovinski i investicijski forum na kojem se Hrvatska predstavilja kao destinacija za ulaganje u cijeli niz projekata iz raznih područja, od energetike do infrastrukture, održan je danas u Londonu i na njemu su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović te ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić.

Hrvatska ne želi samo poboljšati investicijsku klimu, već nam je cilj znatno veći - Hrvatsku trajno učiniti zemljom koja je zaista poticajna za ulaganja, istaknuo je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić na otvaranju prvog Britansko-hrvatskog trgovinskog i investicijskog foruma u Londonu.

Forum je okupio 200-tinjak sudionika, predstavnika financijskih i investicijskih institucija, kojima je Grčić, uz ostalo, predstavio zakonodavne promjene na području olakšavanja i poticanja investicija te je pritom istaknuo kako su u Vladi svjesni da je potrebno uložiti i dodatni trud da se stranim tvrtkama olakša poslovanje u Hrvatskoj.

 "Moja ključna poruka vama danas glasi: budite sigurni da je poduzimanje tih koraka hrvatskoj Vladi najviši prioritet", istaknuo je Grčić.

 Britanski ministar trgovine i ulaganja Stephan Green tom je pak prilikom kazao da je s obzirom na zemljopisni položaj, prepoznat potencijal Hrvatske kao logistička polazišna točka i čvorište za širu regiju.

 Green je, među ostalim, istaknuo hrvatski IT sektor, koji je, kako kaže, postao prepoznatljiv i privlačan ne samo na domaćem, već i na britanskom tržištu, a izrazio je i zadovoljstvo činjenicom da su neke hrvatske start-up kompanije uspješno pokrenule poslovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ovo je jedinstveni trenutak za Hrvatsku, s obzirom na nedavan ulazak u Europsku uniju, koji pruža priliku da Hrvatsku kao brend predstavi široj investicijskoj zajednici, zbog čega je važno da hrvatska Vlada nastavi svoj posao u povećanju konkurentnosti zemlje, rekao je Green.

Dodao je i da su mnoge britanske tvrtke zainteresirane za razvoj veza s Hrvatskom, a posebice na području istraživanja plina i nafte u Jadranu, telekomunikacije i trgovinskih usluga.

Prigode za ulaganja i važnost Hrvatske za veze s okolnom regijom istaknuli su i predsjednik Udruženja za tržišta u razvoju Atam Sandhu te potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj Andraš Simor.

Tijekom foruma ministri gospodarstva te pomorstva, prometa i infrastrukture Ivan Vrdoljak i Siniša Hajdaš Dončić okupljenima predstavljaju 15-tak konkretnih projekata, uz poseban naglasak na infrastrukturne, energetske i turističke projekte, ali i industrijske sektore, poput metalske i kemijske industrije, proizvodnje namještaja, strojeva i opreme, električne opreme i dr.

Najvrijedniji među njima je projekt monetizacije autocesta, odnosno davanja u koncesiju više od 1.000 kilometara autocesta pod upravljanjem Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, za što zainteresirani ulagači ponude mogu predati do sredine studenog ove godine.

Također, britanskim se ulagačima predstavlja i LNG terminal na Krku, investicija procijenjena na oko 750 milijuna eura, za koju je tender za investitore najavljen do kraja ove godine, kako bi u 2014. započela izgradnja.

Za iduću je godinu planiran i početak izgradnje 450 milijuna eura vrijednog projekta Termoelektrane-toplane (TE-TO) Osijek, a okupljenima je prezentiran i tijek privatizacije kutinske Petrokemije.

Među ponuđenim infrastrukturnim projektima su i investicije u dvije zračne, četiri morske i jednu riječnu luku. Riječ je o planiranim ulaganjima u cargo i skladišne kapacitete te putničku zgradu Zračne luke Osijek te približno 16 milijuna eura vrijednu rekonstrukciju i proširenje putničke zgrade te stajanke Aerodroma Rijeka.

Investitorima se predstavlja i projekt kontejerskog terminala "Zagreb" u Luci Rijeka, u koji je planirano ulaganje od 60-tak milijuna eura, potom projekti obnove ili izgradnje novih putničkih, skladišnih ili prometnih kapaciteta u lukama Dubrovnik, Zadar i Ploče, kao i projekt izgradnje nove luke u Vukovaru (tzv. Istočna luka Vukovar).

Iz turističkog sektora posebno su izdvojeni projekt Pineta, u sklopu projekta Brijuni Rivijera, te turistički kompleks Kupari, kao i mogućnosti ulaganja u turističke kompanije u pretežnom državnom vlasništvu, krčki Imperial te Hotele Makarska i Maestral.

Hrvatska je strana predstavila i poduzete korake na poboljšanju investicijske i poslovne klime u zemlji, s naglaskom na zakonodavni okvir.

Priopćenja