- Objavljeno: 24.02.2022.
Najoštrije osuđujemo ničim izazvanu rusku agresiju na Ukrajinu i pozivamo Rusiju da odmah prestane s vojnim napadom
Premijer Andrej Plenković danas je, uime Vlade, najoštrije osudio ničim izazvanu rusku agresiju na Ukrajinu i pozvao Rusiju da odmah prestane s vojnim napadom. Izrazivši punu solidarnost s Ukrajinom, istaknuo je hrvatsku spremnost da humanitarno i tehnički pomogne Ukrajini te mogućnost da prihvati ukrajinske izbjeglice. Najavio je da će Hrvatska večeras na izvanrednom sastanu Europskoga vijeća podržati paket sankcija Europske unije protiv Rusije.
Na početku današnje, 103. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na rusku agresiju na Ukrajinu.
"Ono što smo se nadali da se neće i ne može dogoditi u Europi 21. stoljeća jutros se nažalost počelo događati.
Rusija je započela svoju ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju Ukrajine raketiranjem brojnih ciljeva na čitavom ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo.
Riječ je o najvećem vojnom pohodu na tlu Europe još od Drugog svjetskog rata i najozbiljnijem udaru na sigurnost cijele Europe.
Ovim brutalnim i masovnim napadom, Rusija je pogazila i Povelju Ujedinjenih naroda kao i Helsinški završni akt i Europsku sigurnosnu povelju, na kojima počiva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
Hrvatska Vlada izražava punu solidarnost s Ukrajinom
Time je udarila i u same temelje svjetskog poretka koji se zasniva na miru, stabilnosti i poštovanju suvereniteta i neovisnosti nacija i država.
Cijela situacija je isključiva odgovornost Rusije koju pozivamo da odmah prestane s vojnom agresijom i povuče svoje vojne snage iz Ukrajine.
Hrvatska, kao jedina članica NATO-a i Europske unije koja je i sama prije tri desetljeća bila žrtva brutalne vojne agresije Miloševićevog režima, najbolje zna što to znači i najbolje razumije Ukrajinu, kojoj hrvatska Vlada još jednom izražava svoju punu solidarnost.
Ukrajina je u prosincu 1991. bila prva članica Ujedinjenih naroda koja priznala neovisnost Hrvatske, i svi jako dobro znamo koliko nam je to tada značilo.
Sada, kada je Ukrajina žrtva agresije, na Hrvatskoj je da bude na pravoj strani, na strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava.
Snažan paket novih sankcija EU protiv Rusije
Hrvatska bi pogazila sva svoja načela kada danas ne bi stala uz bok ukrajinskom narodu koji se pokazao kao veliki prijatelj hrvatskog naroda.
U ovoj izvanrednoj situaciji, spremni smo humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, o tome ćemo danas donijeti i odluku na Vladi, te smo spremni prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice, ako za to bude potrebe. U tome Hrvatska ima, nažalost, velikoga iskustva iz vremena Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini.
Ujedno, večeras će, kao što javnost zna, biti održano izvanredno zasjedanje Europskoga vijeća. Ja ću popodne, nakon ove sjednice Vlade, otići u Bruxelles i tamo se očekuje da ćemo zajedno usvojiti snažan paket novih sankcija Europske unije protiv Rusije, kao odgovor na ovu agresiju koja se događa jutros.
Istodobno, nadamo se da ovakav brutalan napad ne podržavaju i mnogi u Rusiji jer ovo je napad na ukrajinski narod, koji će izazvati mnoge nedužne žrtve, za što nema opravdanja.
Otvorena agresija protiv Ukrajine i najveća vojna operacije na našem kontinentu u posljednjih tri četvrt stoljeća dramatično je već promijenila međunarodne odnose i sliku svijeta kakvog smo ga dosad poznavali.
Stoga je u ovoj situaciji od presudne važnosti da u Hrvatskoj zadržimo jedinstvo i političku stabilnost, a da na razini Europske unije i NATO-a učvrstimo jedinstvo i našu zajedničku odlučnost.
Vlada će nastaviti s mjerama ublažavanja rasta cijena energenata koje su od jutros u globalnom porastu
Za očekivati je da će ova agresija imati snažne posljedice, ne samo na sigurnosnu situaciju u Europi i svijetu, već kao što vidimo od jutros i na globalnu cijenu energenata.
Naime, od jutros cijena brenta nafte skočila je za šest posto, cijena plina MWH skočio je za 30 posto.
To znači da će Vlada, kao što je učinila i najavila već prošloga tjedna, nastaviti sa svojim mjerama ublažavanja udara na standard kućanstava i na poduzeća.
Danas je jasnije nego ikada koliko je za Hrvatsku važna diversifikacija opskrbe plinom, kako bismo očuvali našu energetsku neovisnost. I stoga se odluka naše prve Vlade o tome da investiramo u LNG terminal na Krku pokazuje od strateške važnosti.
Ujedno, postavlja se i pitanje ulaganja u naše obrambene sposobnosti, u Hrvatsku vojsku. Stoga ćemo nastaviti ulagati u sposobnosti Hrvatske vojske.
Recentni primjeri su i potpisivanje ugovora o nabavci 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, nabavi borbenih vozila pješaštva Bradley od Sjedinjenih Američkih Država, ali i daljnje ulaganje u sigurnost Hrvatske.
Pratimo reakcije svih međunarodnih organizacija, naša veleposlanica zasad ostaje u Kijevu
Ujedno, želim kazati da smo tijekom jutra imali prvo sastanak Užeg kabineta, konzultirali se sa svim resorima. Održao sam komunikaciju i sa guvernerom Hrvatske narodne banke, sa čelnikom Sigurnosno obavještajnoga sustava, potpredsjednik Medved, koji je zadužen za nacionalnu sigurnost, također je aktivan. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo energetike, Ministarstvo financija – svi su maksimalno angažirani kako bi održali stabilnost svih segmenata i sastavnica funkcioniranja u ovakvim okolnostima.
Ujedno, čuo sam se i s našim veleposlanicima u Ukrajini , u Ruskoj Federaciji, pri Europskoj uniji, pri NATO-u i pri Ujedinjenim narodima te smo u stalnom kontaktu sa svima njima kako bismo pratili i reakcije svih međunarodnih organizacija.
Naša veleposlanica ostaje do daljnjega u Kijevu, to je naša politička odluka, a ona će, i cijelo Veleposlanstvo, brinuti o tome da se hrvatski državljani, koji to žele, povuku iz Ukrajine u ovakvim okolnostima.
Premijer Plenković obavijestio predsjednika Milanovića o stavovima Vlade i predložio sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost
Nazvao sam i predsjednika Milanovića, obavijestio ga o stavovima Vlade. Njih možemo sažeti još jednom u pet točaka: prvo je najoštrija osuda ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu i na njen suverenitet, te poziv Rusiji da odmah prestane s vojnim napadom.
Također, puna solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom, podržavanje paketa sankcija na sastanku Europske unije večeras te spremnost Hrvatske da humanitarno i tehničko pomogne Ukrajini i mogućnost da prihvati ukrajinske izbjeglice.
Ujedno sam izrazio i spremnost Vlade i moju osobno da se, s obzirom na ove okolnosti, održi i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Što se mene tiče taj sastanak može biti već sutra.
U svakom slučaju, hrvatska Vlada i sve nadležne službe učinit će sve da Hrvatska funkcionira normalno, a da u političkim i daljnjim nastupima vrlo jasno govorimo o onome što se počelo događati jutros od ranih sati s ovom nezapamćenom, neviđenom i neopravdanom agresijom Rusije na Ukrajinu", poručio je predsjednik Vlade.
Priopćenja
Na početku današnje, 103. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na rusku agresiju na Ukrajinu.
"Ono što smo se nadali da se neće i ne može dogoditi u Europi 21. stoljeća jutros se nažalost počelo događati.
Rusija je započela svoju ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju Ukrajine raketiranjem brojnih ciljeva na čitavom ukrajinskom teritoriju, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo.
Riječ je o najvećem vojnom pohodu na tlu Europe još od Drugog svjetskog rata i najozbiljnijem udaru na sigurnost cijele Europe.
Ovim brutalnim i masovnim napadom, Rusija je pogazila i Povelju Ujedinjenih naroda kao i Helsinški završni akt i Europsku sigurnosnu povelju, na kojima počiva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
Hrvatska Vlada izražava punu solidarnost s Ukrajinom
Time je udarila i u same temelje svjetskog poretka koji se zasniva na miru, stabilnosti i poštovanju suvereniteta i neovisnosti nacija i država.
Cijela situacija je isključiva odgovornost Rusije koju pozivamo da odmah prestane s vojnom agresijom i povuče svoje vojne snage iz Ukrajine.
Hrvatska, kao jedina članica NATO-a i Europske unije koja je i sama prije tri desetljeća bila žrtva brutalne vojne agresije Miloševićevog režima, najbolje zna što to znači i najbolje razumije Ukrajinu, kojoj hrvatska Vlada još jednom izražava svoju punu solidarnost.
Ukrajina je u prosincu 1991. bila prva članica Ujedinjenih naroda koja priznala neovisnost Hrvatske, i svi jako dobro znamo koliko nam je to tada značilo.
Sada, kada je Ukrajina žrtva agresije, na Hrvatskoj je da bude na pravoj strani, na strani mira, slobode, demokracije, solidarnosti i međunarodnog prava.
Snažan paket novih sankcija EU protiv Rusije
Hrvatska bi pogazila sva svoja načela kada danas ne bi stala uz bok ukrajinskom narodu koji se pokazao kao veliki prijatelj hrvatskog naroda.
U ovoj izvanrednoj situaciji, spremni smo humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, o tome ćemo danas donijeti i odluku na Vladi, te smo spremni prihvatiti i moguće ukrajinske izbjeglice, ako za to bude potrebe. U tome Hrvatska ima, nažalost, velikoga iskustva iz vremena Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini.
Ujedno, večeras će, kao što javnost zna, biti održano izvanredno zasjedanje Europskoga vijeća. Ja ću popodne, nakon ove sjednice Vlade, otići u Bruxelles i tamo se očekuje da ćemo zajedno usvojiti snažan paket novih sankcija Europske unije protiv Rusije, kao odgovor na ovu agresiju koja se događa jutros.
Istodobno, nadamo se da ovakav brutalan napad ne podržavaju i mnogi u Rusiji jer ovo je napad na ukrajinski narod, koji će izazvati mnoge nedužne žrtve, za što nema opravdanja.
Otvorena agresija protiv Ukrajine i najveća vojna operacije na našem kontinentu u posljednjih tri četvrt stoljeća dramatično je već promijenila međunarodne odnose i sliku svijeta kakvog smo ga dosad poznavali.
Stoga je u ovoj situaciji od presudne važnosti da u Hrvatskoj zadržimo jedinstvo i političku stabilnost, a da na razini Europske unije i NATO-a učvrstimo jedinstvo i našu zajedničku odlučnost.
Vlada će nastaviti s mjerama ublažavanja rasta cijena energenata koje su od jutros u globalnom porastu
Za očekivati je da će ova agresija imati snažne posljedice, ne samo na sigurnosnu situaciju u Europi i svijetu, već kao što vidimo od jutros i na globalnu cijenu energenata.
Naime, od jutros cijena brenta nafte skočila je za šest posto, cijena plina MWH skočio je za 30 posto.
To znači da će Vlada, kao što je učinila i najavila već prošloga tjedna, nastaviti sa svojim mjerama ublažavanja udara na standard kućanstava i na poduzeća.
Danas je jasnije nego ikada koliko je za Hrvatsku važna diversifikacija opskrbe plinom, kako bismo očuvali našu energetsku neovisnost. I stoga se odluka naše prve Vlade o tome da investiramo u LNG terminal na Krku pokazuje od strateške važnosti.
Ujedno, postavlja se i pitanje ulaganja u naše obrambene sposobnosti, u Hrvatsku vojsku. Stoga ćemo nastaviti ulagati u sposobnosti Hrvatske vojske.
Recentni primjeri su i potpisivanje ugovora o nabavci 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, nabavi borbenih vozila pješaštva Bradley od Sjedinjenih Američkih Država, ali i daljnje ulaganje u sigurnost Hrvatske.
Pratimo reakcije svih međunarodnih organizacija, naša veleposlanica zasad ostaje u Kijevu
Ujedno, želim kazati da smo tijekom jutra imali prvo sastanak Užeg kabineta, konzultirali se sa svim resorima. Održao sam komunikaciju i sa guvernerom Hrvatske narodne banke, sa čelnikom Sigurnosno obavještajnoga sustava, potpredsjednik Medved, koji je zadužen za nacionalnu sigurnost, također je aktivan. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo energetike, Ministarstvo financija – svi su maksimalno angažirani kako bi održali stabilnost svih segmenata i sastavnica funkcioniranja u ovakvim okolnostima.
Ujedno, čuo sam se i s našim veleposlanicima u Ukrajini , u Ruskoj Federaciji, pri Europskoj uniji, pri NATO-u i pri Ujedinjenim narodima te smo u stalnom kontaktu sa svima njima kako bismo pratili i reakcije svih međunarodnih organizacija.
Naša veleposlanica ostaje do daljnjega u Kijevu, to je naša politička odluka, a ona će, i cijelo Veleposlanstvo, brinuti o tome da se hrvatski državljani, koji to žele, povuku iz Ukrajine u ovakvim okolnostima.
Premijer Plenković obavijestio predsjednika Milanovića o stavovima Vlade i predložio sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost
Nazvao sam i predsjednika Milanovića, obavijestio ga o stavovima Vlade. Njih možemo sažeti još jednom u pet točaka: prvo je najoštrija osuda ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu i na njen suverenitet, te poziv Rusiji da odmah prestane s vojnim napadom.
Također, puna solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom, podržavanje paketa sankcija na sastanku Europske unije večeras te spremnost Hrvatske da humanitarno i tehničko pomogne Ukrajini i mogućnost da prihvati ukrajinske izbjeglice.
Ujedno sam izrazio i spremnost Vlade i moju osobno da se, s obzirom na ove okolnosti, održi i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Što se mene tiče taj sastanak može biti već sutra.
U svakom slučaju, hrvatska Vlada i sve nadležne službe učinit će sve da Hrvatska funkcionira normalno, a da u političkim i daljnjim nastupima vrlo jasno govorimo o onome što se počelo događati jutros od ranih sati s ovom nezapamćenom, neviđenom i neopravdanom agresijom Rusije na Ukrajinu", poručio je predsjednik Vlade.