- Objavljeno: 27.02.2022.
Sutra sjednica Vlade o pomoći napadnutoj Ukrajini. Svojom podrškom Hrvatska je na pravoj strani povijesti i humanosti
"U Vladi su jučer i danas održani sastanci u povodu brutalne agresije Rusije na Ukrajinu koja ima ozbiljne posljedice ne samo za Ukrajinu, nego i za temelje međunarodnog poretka, na flagrantno kršenje međunarodnog prava, na ugrožavanje stabilnosti i sigurnosti puno šire od same Ukrajine, i moramo, kao i sve ostale zemlje, donositi odluke kako bismo se usprotivili ovakvom ponašanju, koje ničim izazvano krši sve temelje sigurnosnoga poretka u Europi i svijetu", rekao je Plenković i za sutra najavio izvanrednu sjednicu Vlade.
"Pripremili smo paket mjera i informaciju o onome o čemu brojni resori rade ovih dana. Razgovarao sam s našom veleposlanicom u Ukrajini Anicom Djamić, a prema podatcima kojima raspolažu ona i naša konzularna služba pri MVEP, u Ukrajini je još između 35 i 50 hrvatskih državljana. Dio ljudi koji su radili u misiji EU te u misiji OESS-a su u procesu evakuacije ili su već vraćeni u Hrvatsku, a veleposlanica je i dalje tamo. U kontaktu je sa svima njima, a Veleposlanstvo će im biti na usluzi ukoliko žele napustiti ukrajinski teritorij", izvijestio je Plenković.
Osnovat ćemo međuresornu radnu skupine za prihvat izbjeglica. Opskrba plinom kućanstava i gospodarstva nije ugrožena, ali će nad temom bdjeti krizni tim
Najavio je da je Vlada u procesu donošenja odluke o osnivanju međuresorne radne skupine koja će se odnositi na prihvat izbjeglica.
"Jučer i danas su u Hrvatsku stigli određeni ukrajinski državljani, a mi ćemo im ponuditi naša iskustva. Proces će koordinirati MUP, Stožer civilne zaštite, a uključeni će biti svi resori koji u tom procesu trebaju sudjelovati. Pomoći ćemo da se prihvati određeni broj ukrajinskih izbjeglica u Hrvatsku. Donijet ćemo i zaključak o osnivanju ekspertne radne skupine na razini Ministarstva zdravstva radi zdravstvene zaštite ljudi koji će doći".
Plenković je najavio i da će Vlada, s obzirom na moguće reperkusije rata u Ukrajini na energetsku situaciju sutra ažurirati odluku koja se odnosi na krizni tim, koji je ključan za plan intervencije u mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom RH i spremnost za eventualne izazove.
"U ovom trenutku nije ugrožena opskrba plinom ni kućanstava ni gospodarstva, ali želimo poduzeti sve mjere kako bi jedan krizni tim bdio nad ovom temom koja je posebno važna."
Vlada donijela političku odluku o zabrani letova ruskim kompanijama u našem zračnom prostoru
"Vlada je već danas donijela političku odluku o zabrani letova u našem zračnom prostoru ruskim kompanijama. Popodne će o tomu biti rasprava na sastanku ministara europskih i vanjskih poslova na kojoj će sudjelovati ministar Grlić Radman. Mi ćemo sutra na Vladi donijeti zaključak na tu temu", rekao je Plenković.
Najavio je i odluku o stalnoj skupini za primjenu i praćenje međunarodnih mjera ograničenja, dakle restriktivnih mjera koje će se također ovom temom baviti na dnevnoj razini.
Kazao je i da će se donijeti određene odluke o potpori Ukrajini, koja je žrtva agresije, a odnosit će se na obrambenu suradnju, prije svega na zaštitnu opremu, ali i određenu drugu opremu.
Podsjetio je da su ministri financija EU raspravljali o isključivanju Rusije iz sustava SWIFT, međunarodnoga sustava platnog prometa te izrazio uvjerenje da će se postići konsenzus na razini EU.
"Sutrašnja sjednica Vlade ima karakter izravno vezan za napore koje radimo kao Hrvatska, ali kroz sudjelovanje u svemu onome što radi EU kako bismo pomogli Ukrajini i svojim potezima upozorili na neprihvatljivost agresije na Ukrajinu koju je provela Rusija u zadnjih nekoliko dana."
Plenković je izrazio solidarnost s Ukrajinom i žaljenje za svim žrtvama te osudio agresiju.
Na pitanje kakvoga smisla ima isključivanje iz SWIFT-a ako će Rusiju ostaviti u sustavu bar jedna banka, odgovorio je kako se o tom još uvijek raspravlja te da će odluke biti donesene tako da o njima postoji konsenzus.
"Takve odluke imaju velike reperkusije i zato još uvijek traju rasprave" rekao je Plenković dodavši da se radi o političkim odlukama.
Hrvatska u prosincu potpisala bilateralnu deklaraciju o potpori europskoj perspektivi Ukrajine. Odluke trebamo donositi mudro i pomagati Ukrajini u europskoj perspektivi
Odgovarajući na upit kakav je stav Vlade na pitanje kandidature Ukrajine u članstvo EU podsjetio je kako je Hrvatska još ranije, u prosincu, potpisala bilateralnu deklaraciju o potpori europskoj perspektivi Ukrajine i akcijski plan.
"Naša politika prema Ukrajini je uvijek bila politika dobrih, kvalitetnih i prijateljskih odnosa između Hrvatske i Ukrajine te poštivanje njezine cjelovitosti. Iskustvo koje je Hrvatska imala u mirnoj reintegraciji Hrvatskoga Podunavlja po nama je bio jedini model koji je mogao biti uspješan. Mislim da odluke trebamo donositi mudro i pomagati Ukrajini u europskom procesu koji je važan. No po bilo kojoj logici ne može doći do grupnih odluka koje bi to omogućile preko noći."
Na pitanje hoće li Hrvatska slati oružje u Ukrajinu odgovorio je kako se radi i na tom segmentu jer je Ukrajina zatražila potporu svih država članica pa se te odluke donose. "MORH je pripremio jedan prijedlog oko kojeg ćemo se usuglasiti, a o tom ćemo obavijestiti predsjednika Republike", rekao je Plenković.
Upitan zašto Hrvatska već ranije nije donijela odluku o zatvaranju zračnoga prostora ruskim zrakoplovima rekao je kako su sve odluke u okvirima i u sklopu procedura jer će doći do zajedničke odluke EU. "Odluke će stupiti na snagu već sutra, a mi ćemo donijeti provedbene odluke na sjednici Vlade."
Na pitanje koliko je ozbiljna Putinova odluka da u stupanj visoke pripravnosti stavi nuklearne snage i kakav će biti odgovor EU premijer je odgovorio kako smatra da je eskalacija agresije na Ukrajinu neprihvatljiva, ničim izazvana, te da nije postojao niti jedan indicij da bi Ukrajina ugrožavala Rusiju ili pak poduzimala neke aktivnosti na području dviju pobunjeničkih regija, koje je Rusija u međuvremenu i formalno priznala.
"Vidimo samo vrlo hladnu i sračunatu agresiju na ukrajinski teritorij. Sve što ide u smjeru daljnje eskalacije i napetosti nije dobro".
Svaki odlazak u Ukrajinu u ovim okolnostima je akt pojedinaca koji tamo idu na osobnu odgovornost
Na pitanje podupire li odlazak dragovoljaca u Ukrajinu i trebaju li se bojati kaznenoga povratka nakon povratka u Hrvatsku, Plenković je odgovorio kako o tome nema detaljnih informacija. "Svaki odlazak u Ukrajinu u ovim okolnostima je akt pojedinaca i tamo idu na osobnu odgovornost", rekao je.
Odgovarajući na pitanje koja je gornja granica za broj izbjeglica koje možemo primiti, premijer je odgovorio kako je u Hrvatsku ušlo 65 ljudi.
"Imamo kategorije prognanika i izbjeglica. Izbjeglice su oni s područja Ukrajine koja su pod nadzorom ukrajinske vlasti, a prognanici su s područja koja su bila okupirana ili su novookupirana. Broj njih će rasti, a mi ćemo vidjeti kako možemo pomoći ljudima koji će doći u Hrvatsku, voditi politiku potpore, a nitko ne može znati koliki će biti konačni broj. Radi se na prihvatnim centrima, Motel Plitvice, Osijek, u Varaždinu. Mnogi su subjekti u Hrvatskoj iskazali svoju spremnost da prihvate izbjeglice i pomognu, a jedna velika gesta solidarnosti dolazi iz privatnog pa i iz hotelijerskog miljea".
Premijer je upitan i kakvi su diplomatski odnosi Hrvatske i Rusije, na što je odgovorio kako je situacija, ne samo s nama, nego sa svima, radikalno promijenjena zahvaljujući potezima Rusije.
"Sve što bi se pokušalo kvalificirati pokušajima našim, ali i najvećih EU članica, da bi se moglo razgovarati s ruskom stranom, očito nisu urodili plodom. Odnosi u ovom trenutku, najblaže govoreći, nisu dobri", zaključio je Plenković.
"Mi smo zauzeli lojalne i solidarne pozicije u okviru EU i NATO-a. Hrvatska je tu na pravoj strani povijesti, na pravoj strani vrijednosti, na pravoj strani međunarodnoga prava, na pravoj strani humanosti" rekao je Plenković dodavši da je vrlo važno u ovom trenutku da takva poruka prevlada i u hrvatskoj javnosti jer nisu svi baš bili tako razgovjetni i jasni.
"Dok smo mi cijelo vrijeme bili u pravu, neki drugi su bili u krivu."
Odgovarajući na pitanje zašto u EU nema radikalnijih sankcija kad su u pitanju nafta i plin prema Rusiji, podsjetio je kako u Hrvatskoj 40 godina traje rasprava treba li Hrvatskoj ili ne terminal za ukapljeni plin na Krku.
Zamislimo današnju situaciju da nemamo LNG terminal u Omišlju na Krku
"Naša je Vlada prva osigurala dio sredstava iz fondova EU, a ostalih 50 posto smo donijeli vlastitim sredstvima i našim političkim odabirom. Zamislimo ovakvu situaciju danas, a da Hrvatska nije napravila iskorake i da nema LNG terminal u Omišlju na Krku. Praktički bismo u cijelosti bili ovisni o samo jednom putu dobave plina. Treba razumjeti glasove onih koji su se snažno protivili investiciji i LNG terminalu na Krku i našoj Vladi koja se ponijela odgovorno, koja je na taj način napravila diverzfikaciju opskrbe plinom i omogućila Hrvatskoj da sa 2,6 milijarda kubika kapaciteta LNG terminala osiguramo dovoljno plina i za ukupne potrebe plina hrvatskih kućanstava i ukupne potrebe hrvatskoga gospodarstva."
Na pitanje razmišlja li se o protjerivanju ruskih diplomata iz Hrvatske i povlačenju hrvatskih diplomata iz Rusije, Plenković je odgovorio kako nam je važnija odluka da veleposlanica Djanić ostane u Kijevu dokle god može i dokle ima hrvatskih državljana u Ukrajini, da je tamo na pomoći te da imamo neposrednu informaciju iz prve ruke.
Što se tiče diplomatskih predstavništava u Moskvi, dobro je i odatle imati vlastitu informaciju
"Što se tiče diplomatskih predstavništava u Moskvi, dobro je imati i odatle informaciju. Ukoliko procijenimo da je situacija toliko eskalirala možemo ići i prema tim potezima. U politici i diplomaciji najvažnije je imati mogućnost dijaloga. Ti ljudi služe zato da imamo komunikaciju i da imamo svoje vlastite informacije, a ne one iz druge ruke. Velika je razlika nemati svog čovjeka i svoj izvor informacija, svoju analizu, pouzdanost onoga koji vam šalje poruke o tomu što se stvarno zbiva", odgovorio je Plenković.
Na upit je li Hrvatska sudjelovala u vojnim obukama u Ukrajini, Plenković je odgovorio kako s Ukrajinom imamo suradnju, ali ne tog tipa.
"I ranije smo iz Ukrajine prihvaćali ranjenike, koji su dolazili u Hrvatsku na rehabilitaciju, prihvaćali smo ukrajinsku djecu. To ćemo činiti i dalje. Jedna široka suradnja i solidarnost između ukrajinskoga i hrvatskog naroda je više nego jasna. Ovo je vrijeme kad kao narod moramo jasno artikulirati svoje stavove, čvrsto stati iza njih biti na pravoj strani morala, prava i povijesti.
Glede održavanje Sjednice vijeća za nacionalnu sigurnost kazao je da se čeka odgovor predsjednika s kojim se čuo u četvrtak i petak.
"Poslao sam mu pismeni dopis da sazovemo sjednicu Vijeća, za sada još nije odgovorio. Što se mene tiče, sutra ujutro ne možemo zbog sjednice Vlade. Naći ćemo se kada bude pravna pretpostavka za to, dakle kad skupa pošaljemo dopis ostalim članovima", zaključio je premijer.