Državni tajnik dr. sc. Davor Božinović sudjelovao je u Vilniusu na konferenciji kojom se obilježava deseta obljetnica osnivanja Vilniuske skupine

Tom prigodom održao je uvodni govor zajedno s ministrom vanjskih poslova Litve Audroniusom Ažubalisom, ministrom vanjskih poslova Gruzije Grigolom Vashadzeom i ministricom obrane Litve Rasom Juknevičiene

Konferencija, koju organizira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Litve, ima za cilj razmotriti suvremene sigurnosne izazove u Europi, osvrnuti se na tekuće trendove transatlantske suradnje te ponuditi smjernice budućega djelovanja.

Državni tajnik Božinović održao je govor na temu nastavka politike proširenja NATO-a. Osvrnuo se na pojedine aspekte proširenja Saveza tijekom hladnoga rata, a posebnu pozornost je posvetio trima proširenjima NATO-a tijekom posljednja dva desetljeća na istočnu Europu te jugoistok kontinenta.

Zakoračivši u sedmo desetljeće svoga postojanja NATO se nastavlja potvrđivati kao političko-vojni savez koji ispunjava smisao svoga postojanja, a to je obrana teritorija svojih članica i osiguranje trajne stabilnosti u Europi, naglasio je državni tajnik Božinović. Dodao je kako je upravo proširenje NATO-a odigralo presudnu ulogu u tom smislu, djelujući kao politički katalizator prilagodbe Saveza na nepredvidljive okolnosti međunarodnih odnosa. Stoga je od imperativne važnosti da NATO i dalje nastaviti posvećivati osobitu pažnju politici „otvorenih vrata“, zaključio je.

Želja je Republike Hrvatske da NATO svoju politiku otvorenih vrata nastavi, prije svega, prema prostoru jugoistočne Europe, naglasio je državni tajnik Božinović, istaknuvši da će se Hrvatska, kao članica Saveza, za to nastaviti snažno zalagati. Politička i sigurnosna konsolidacija toga prostora još uvijek nije u potpunosti dovršena, te je u tu svrhu ulazak Crne Gore i Bosne i Hercegovine u Akcijski plan za članstvo u NATO-u osobito značajan. Vilniuska skupina je politička inicijativa koja je 2000. godine okupila zemlje središnje i istočne Europe koje su težile članstvu u NATO-u, a u cilju političke suradnje, razmjene iskustava te zajedničkog lobiranja za članstvo u Savezu. Članice su joj bile Albanija, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Latvija, Litva, Makedonija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

Priopćenja