U zadnjih nekoliko tjedana napravili smo ogroman korak u približavanju NATO-u

Hrvatski ministar vanjskih poslova u stalnom je vanjskopolitičkom angažmanu lobiranja u ključnim europskim sjedištima. Ovoga je tjedna posjetio tri grada – Dublin, London i Berlin. Razgovori s dužnosnicima britanske vlade poklopili su se vremenski s izvješćem glavne tužiteljice Haaškoga suda Carlom del Ponte Europskoj uniji i predstavnicima NATO-a, pa je bilo logično da će najviše vremena u razgovorima biti potrošeno na pitanje suradnje Hrvatske s Haaškim sudom. S hrvatskim šefom diplomacije razgovarali smo u zrakoplovu, na putu za Berlin, nakon njegovih razgovora s irskim ministrom vanjskih poslova Brianom Cowenom, britanskim ministrom obrane Jeoffom Hoonom i ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom.

-Očigledno je da je ključna točka vaše ovotjedne turneje bio posjet Londonu. Razgovarali ste s najvišim dužnosnicima britanske vlade. Što je po vašem mišljenju najvažnije izdvojiti iz tih razgovora ? =S dužnosnicima britanske vlade imali smo različite razgovore, ti su razgovori bili usmjereni prema različitim sadržajima i donekle različito intonirani. Međutim, ukupno gledajući, mislim da se može istaknuti dobra informiranost britanske vlade o onome što se događa u Hrvatskoj i u regiji, i izrazita zainteresiranost Velike Britanije za ta događanja. Mogla se osjetiti i jasna i snažna sklonost Velike Britanije prema procesu proširenja Europske unije općenito, kao i jaka podrška uključivanju Hrvatske u to proširivanje, i to dosta skoro. Uz to, u svim razgovorima koje sam vodio, isticala se potreba da Hrvatska ispuni potrebne političke kriterije.

-Tijekom puta često ste spominjali da bi Hrvatska trebala imati ulogu mosta u regiji. Kako su to prihvaćali vaši sugovornici? =Mislim da je to prihvaćeno jako dobro. Stekao sam dojam da je takva zamisao prihvaćena u drugim državama ali i u Bruxellesu. Naša je zamisao da predstavimo Hrvatsku kao svojevrsni model i pokretača regije. Ta pozicija proizišla je iz objektivnih činjenica stanja u regiji. Hrvatska vlada, sa svojom jasnom i odlučnom vizijom razvoja Hrvatske, i premijer s jasnim i artikuliranjem te vizije, pokazuju da uistinu možemo biti model i predvodnik te regije.

-Mnogi se još uvijek boje takve uloge Hrvatske u regiji. =Mislim da se takvom strategijom u isto vrijeme i najbolje odgovara na jednu, ne jako zastupljenu ali ipak donekle prisu, prema kojoj bi Hrvatsku ipak trebalo zadržati zajedno s ostatkom regije i tek onda jednoga dana razmatrati je li cijela regija spremna za ulazak u Europsku uniju i NATO.

Najteže je dokazati da nešto “nije”

-Nema sumnje da ste najviše vremena proveli razgovarajući o suradnji s Haaškim sudom i o slučaju Gotovina. Što će hrvatske vlasti učiniti sada, kada je rečeno da je za uspjeh potreban konkretan potez? To ste, uostalom, i sami spomenuli nakon razgovora s britanskim ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom. =Ni u jednom razgovoru nismo negirali spremnost hrvatske vlade na suradnju s Haaškim sudom. No, inzistirali smo da se suradnja procjenjuje kroz sveukupne odnose Hrvatske i Haaga, a ne izoliranjem nekog pojedinog slučaja. Izoliranjem nekoga pojedinog slučaja uvijek se može naći neka problematična situacija ili slučaj. Mi smo istaknuli sve pozitivno učinjeno dosad kao i našu spremnost da nastavimo suradnju. Vjerujem da smo postigli razumijevanje kada se radi o ukupnom ispunjavanju kriterija i o ukupnoj suradnji.

-Carla del Ponte ipak je naglasila važnost stalne komunikacije Hrvatske i Tužiteljstva u vezi s prikupljanjem informacija o mjestu gdje se skriva optuženi haaški bjegunac Gotovina, odnosno s dokazivanjem da se on ne nalazi u Hrvatskoj i ukazivanjem na to gdje bi on mogao biti. Kako ćete, kao Vlada, odgovoriti na taj zahtjev? =Nama je u interesu stalna razmjena informacija, jer najgora nam je situacija kad netko govori da je general Gotovina u Hrvatskoj, a ne navodi nikakve argumente tome u prilog. Na taj način možemo se naći u situaciji beskonačnog dokazivanja. Inače, u životu je najteže dokazati da nešto nije. Ako netko zna gdje je general Gotovina, neka izađe s dokazima za to. S naše smo strane istaknuli, a to je s britanske strane dobro prihvaćeno, ono što je izjavio potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.

-Jeste li još uvijek optimist i očekujete li da će već ovoga proljeća Europska komisija dati pozitivno mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za punopravno članstvo u Europskoj uniji? =Vjerujem da ćemo u ožujku ili travnju uistinu dobiti pozitivno mišljenje Europske komisije. Već smo dobili neka uvjeravanja, a i razgovori u Londonu nisu nas obeshrabrili. Nakon toga imamo još dva ili tri mjeseca kad moramo dokazati da radimo na ispunjavanju političkih kriterija, pa vjerujem da bi u lipnju odgovor Europskoga vijeća mogao biti afirmativan.

-Rasprava u NATO-u pokazala je da je i SAD-u izuzetno stalo do suradnje Hrvatske s Haaškim sudom. Jesu li razgovori s američkim ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom išli u tom smjeru? =Oni nisu išli u tom smjeru, no u razgovorima u Washingtonu i s ministrom Powellom i drugim dužnosnicima američke administracije i ministrom Rumsfeldom to je pitanje spomenuto, no to nije bila dominirajuća tema razgovora. Nama je, međutim, potpuno jasno da je suradnja s Haaškim sudom condicio sine qua non ispunjavanja kriterija, odnosno približavanja Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u. To ne mijenja našu ocjenu da smo u zadnjih nekoliko tjedana napravili ogroman korak u približavanju NATO-u, prvo posjetom ministra Rumsfelda Zagrebu, a onda i izrazito dobrim i prijateljskim razgovorima s britanskim ministrom obrane Hoonom.

Od NATO-a se čeka jasna poruka

-Čini se da ste našli dobru formulu za jačanje misije u Afganistanu – slanje timova za obnovu, što su od Hrvatske očekivali i SAD i Velika Britanija... =Riječ je o modelu o kojemu smo razgovarali i u Velikoj Britaniji. Mislim da je riječ o dobrom modelu koji je Hrvatskoj prihvatljiv, koji neće izazvati nikakve negativne reakcije javnosti ili bilo kojih političkih snaga. Vlada se još nije odlučila, ali uskoro ćemo pripremiti nacrt toga modela.

-Što Hrvatska može očekivati od summita NATO-a u lipnju, u Istanbulu? =Summit NATO-a nije predvidio raspravu o mogućim novim članovima, čak ni referiranje o mogućim članovima. Summit bi eventualno mogao spomenuti da, kad je riječ o širenju NATO-a, postoji i dalje politika otvorenih vrata za one države koje su iskazale želju za kandidaturom. Jasno govoreći, to je nama premalo. Mi tražimo više. Nije realno očekivati da ćemo dobiti pozivnicu, jer to, opet velim, nije predviđeno, ali mislim da možemo dobiti jasnu poruku kojom će se iskazati približavanje Hrvatske NATO-u i koja će nam onda otvoriti perspektivu uključenja. Očekujemo da to ne bude samo opće određenje, nego i jasno određenje o tome kako i kada.

Bitno je tko može bolje provoditi politiku

-Kod kuće ste pokrenuli i reorganizaciju Ministarstva vanjskih poslova. Mislite li da ćete uspjeti organizirati diplomaciju na profesionalnim temeljima? =Uvjeren sam da je to nužno napraviti. Mi moramo podići efikasnost hrvatske diplomacije jer jedino tako možemo postići vanjskopolitičke ciljeve koji su vrlo ambiciozni. Nismo napravili neku revolucionarnu rekonstrukciju Ministarstva, već ga činimo funkcionalnijim nego što je to trenutno. Za efikasnost je važnije podići radnu disciplinu Ministarstva vanjskih poslova i hrvatske diplomacije. Izuzetno sam zadovoljan svojim suradnicima. Vjerujem da imamo dobar tim koji može na pravi način predstavljati Hrvatsku u inozemstvu.

-Što onda nije dobro? =Većim sam dijelom nezadovoljan stanjem u diplomaciji, u diplomatsko-konzularnoj mreži u inozemstvu. Mislim da nema dovoljno radnoga elana i ambicije da se ciljevi ostvare. Vjerujem da će hrvatski diplomati i svi službenici u hrvatskoj ambasadi naprosto pratiti primjer vodstva države i Vlade i Ministarstva vanjskih poslova.

-Što to znači? =Od svojih suradnika tražim da rade s punom vjerom u uspjeh ali i punim radnim angažmanom. Moj je stav da, ako oni vide da ja popuštam, imaju i oni pravo popustiti. No, ja neću popustiti. Tražim da se angažman prenese i na sve druge dijelove Ministarstva. Nadam se da ćemo u pozitivnoj atmosferi uspjeti ostvariti ciljeve.

Došlo je vrijeme jače profesionalizacije hrvatske diplomacije

-Jeste li već odlučili o imenima ljudi koji će predstavljati Hrvatsku na ključnim mjestima u svijetu? =Ne bi bilo u redu, niti mogu govoriti o imenima. Mogu samo reći da ćemo na svako mjesto pokušati poslati onoga tko može odgovoriti poslu i zahtjevima toga mjesta. Mislim da je došlo vrijeme jače profesionalizacije hrvatske diplomacije – kroz radnu disciplinu ali i kroz primjenu pravila struke. Imenovanje veleposlanika bit će vođeno odgovorom na pitanje tko u određenoj državi u ovome trenutku može na najbolji način provoditi politiku Vlade i države.