U EU živjet ćemo odlično, bit će novca za sve

Ulazak Hrvatske u EU strateški je cilj već godinama. Premijer Ivica Račan službeno je otvorio taj proces, premijer Ivo Sanader omogućio je da se zahukta, a premijerka Jadranka Kosor trebala bi ga zaključiti. O tome što ulazak u EU donosi Hrvatima i treba li se vlast bojati njihova euroskepticizma, ali i o borbi protiv korupcije i kolektivnoj odgovornosti HDZ-a razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem.
-Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda podigao je prašinu izjavom da bi Hrvatska u EU mogla ući tek 2014. Udaljava li se EU od Hrvatske?
=Naravno da ne. Njegova je najvažnija poruka da će pregovori završiti u lipnju. Nakon toga slijedi pristanak Europskog parlamenta, potpisivanje sporazuma i referendum u Hrvatskoj. Sve će se to zbiti u ovoj godini. Potom počinje proces ratifikacije, a Swoboda kaže da, ako taj proces bude trajao oko godinu dana, ulazak može biti 2012. ili 2013., a ako bude problema, može se odužiti na 2014. Budući da ne vidim nikakve probleme koji bi se mogli pojaviti, očekujem da se sve odvija po planu.
Purda i Šeks nemaju veze s pregovorima
-Još je pet mjeseci do kraja pregovora. No, ostale su najteže teme: pravosuđe, brodogradnja, poljoprivreda. Je li realno da se sve odradi do kraja lipnja?
=Jest, jer je već puno napravljeno. Od sedam poglavlja samo se o pet još pregovara, a dva su formalnost. U 28 poglavlja potpuno smo usklađeni s EU-om.
-No, pojavilo se nekoliko potencijalnih problema. Može li se dogoditi da netko iz EU-a dovede u pitanje našu vjerodostojnost zato što smo rekli da je vukovarski branitelj Tihomir Purda nevin ili zato što se ne otvara istraga protiv Vladimira Šeksa, kojega pritišće Amnesty International?
=To nema veze s pregovorima, jer postoje jasni kriteriji za zatvaranje pojedinih poglavlja. Bitno je da Hrvatska u svim slučajevima pokazuje da je zemlja u kojoj se poštuje pravo. Ta su dva slučaja neugodna, ne zbog ulaska u EU, nego zbog drugih razloga, i na to hrvatske institucije moraju naći odgovore. U stvarima zbog kojih Amnesty International proziva potpredsjednika Sabora Šeksa ne vidim nikakve činjenice, nego samo konstrukcije. Više mi se čini da se radi o jednoj vrsti političkog pritiska.
-S koje strane dolazi i s kojim motivima?
=Motivi mogu biti različiti. No moramo biti svjesni da smo daleko odmaknuli u pregovorima. Možda netko želi nešto testirati, moda želi Hrvatskoj u ovom trenutku podmetnuti tako što bi nas se prokazalo kao zemlju u kojoj ne vladaju zakoni, nego se politički arbitrira... No, najvažnije je da institucije zemlje funkcioniraju, da se poštuju pravo i zakoni.
-Ako ne završimo pregovore u lipnju, bi li trebalo ići na izbore? Predsjednik Josipović kaže da bi u tom slučaju Vlada trebala preispitati svoju poziciju.
= Ako Vlada treba biti odgovorna za eventualni nezavršetak pregovora, nadam se da će predsjednik biti jednako principijelan kad pregovori budu završeni i javno reći da je Vlada zaslužna za to.
Većina građana nije euroskeptična
-Bojite li se hrvatskog euroskepticizma?
=Čvrsto sam uvjeren da će se velika većina građana pozitivno izjasniti.
-Ali zbog čega? Ljudi se čine slabo informiranima.
=To je samo djelomično točno. Pitanje je što bi se dogodilo da Hrvatska ne uđe u EU i što danas znači ostati izvan tih snažnih integracija. Globalizacija donosi nove trendove, izazove i opasnosti. Za svaku je zemlju sigurnije biti dio snažne integracije koja ima mehanizme zaštite i rješavanja kriza. Ostanak izvan EU ne bi značio da bismo živjeli na ovoj razini. Život bi nam bio lošiji.
-Što će ulazak u EU značiti prosječnom hrvatskom seljaku?
=Svi koji su sposobni i konkurentni bit će dobitnici. Oni koji danas žive osrednje ili loše, neće živjeti lošije kad budemo u EU. Naprotiv, što gospodarstvo uklopljeno u EU bude snažnije, to će biti više novca za mirovine, socijalna davanja... Velika većina ljudi živjet će bolje, a oni koji su konkurentni vući će Hrvatsku naprijed.
Premijerka je puna takta i mudrosti
-Neki će se škverovi morati ugasiti. Koliko će ljudi ostati bez posla?
=Brodogradilišta u Hrvatskoj nisu konkurentna ni dobro organizirana. Ona bi morala proći bolan proces restrukturiranja i da ne ulazimo u EU. Država više nema novca za subvencije kakve je davala nekad. Milijarde kuna otišle su na slabu konkurentnost. No, većina brodogradilišta će preživjeti i bit će konkurentna.
-Hoće li Hrvatsku preplaviti jeftini radnici iz nekih članica EU koje su siromašnije od nas?
=Nemamo naznaka da bi se to moglo dogoditi, jer su još uvijek atraktivnije zemlje višeg standarda i mogućnosti.
-Koliko borba protiv korupcije utječe na međunarodni ugled Hrvatske?
=U prvom redu se gleda kako funkcionira država. Sve što se događa podiže nam vjerodostojnost. Pohvaljuju se napori koje Hrvatska poduzima. Posebno se ističe uloga Vlade i premijerke Jadranke Kosor.
-Boje li se strani investitori ulagati novac u zemlju u kojoj je takva korupcija, bez obzira, dakle, na borbu protiv nje?
=Investitorima je jasno da je to korak prema ozdravljenju države.
-Kako Vam je bilo biti ministar vanjskih poslova u vrijeme premijera Sanadera, a kako Vam je sad s premijerkom Kosor?
=S premijerkom iznimno dobro surađujem. Ona je s puno takta, mudrosti i hrabrosti pristupila rješavanju problema granice sa Slovenijom, što je godinu dana stajalo na mrtvoj točki. S bivšim je premijerom bilo različitih faza, ali nikad se nisam osjećao kao marioneta. Sanader je bio znatno manje posvećen vanjskoj politici nego što se činilo. Imao je iskustvo, izgradio je dobre veze u Europskoj pučkoj stranci i s drugim premijerima, no u vrijeme kad sam ja bio ministar, nije pokazivao veliki interes za vanjsku politiku. Bilo je to vrijeme slovenske blokade. Pregovore sam tada vodio sam.
-Jesu li Vas pogađali komentari da Vas je Sanader izmislio, a Vi ste mu okrenuli leđa?
=Ni ja ni itko od suradnika u HDZ-u nije njemu okrenuo leđa, nego je on okrenuo leđa nama. Štoviše, nekoliko dana prije nego što je dao ostavku, dao sam intervju u kojemu sam rekao da bi on bio odličan predsjednik države. Očito je da nisu postojali ni povjerenje ni odnosi kakvi su promatračima izgledali. Što se tiče toga tko je koga izmislio, od 1994. do 2000. radio sam u MVP-u, neko vrijeme i u kabinetu Ive Sanadera. Godine 2000. odlazim iz MVP-a u privatno poduzetništvo. Dvije godine poslije dolazim Sanaderu s idejom da se u HDZ-u osnuje odbor za malo i srednje poduzetništvo, što on prihvaća. U 2003. dolazim na čelo HDZ-a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i stranku podižem na noge. Postajemo najjača stranka na tom području, pobjeđujemo na izborima. Imao sam, dakle, rezultate u politici. Koliko je Sanader pomogao meni, toliko sam i ja pomogao njemu kao predsjedniku HDZ-a svojim rezultatima.
Krivnju treba individualizirati
-Antikorupcijske istrage bacaju loše svjetlo na HDZ. U oporbi drže da bi bilo najbolje da se HDZ raspadne. Kako gledate na te ocjene, na priče o crnim fondovima, plaćanje pjevača da ne pjevaju...?
=Neka istrage pokažu tko je što činio posljednjih godina i neka se tako završi ta stranica u povijesti HDZ-a. Naša predsjednica kaže da krivnju treba individualizirati i da ne smije biti nedodirljivih. Ne može, dakle, HDZ, koji ima 220.000 članova, biti kriv za nedjela koja su činili pojedinci za svoje interese. HDZ je imao snage obračunati se s time u svojim redovima. Kad je Sanader odlučio otići, trebalo je imati snage to preživjeti i nastaviti raditi. Sjećam se 3. siječnja 2010., kad Sanader pokušava preuzeti HDZ udarom. U istom danu bio je izbačen i mi nastavljamo dalje jednako snažni. Događaju se i korupcijske afere, i HDZ ide dalje. Nije to lako. Treba unutar sebe imati snage da se s time obračuna i nastavi dalje jači.
-Mislite da će vas birači nagraditi za tu odlučnost?
=Vjerujem da će to biti honorirano na izborima.
Nemamo ni BDP ni naftu
-Ako izvan EU-a mogu biti jedna Švicarska ili Norveška, zašto ne može Hrvatska sa svojom lijepom obalom, svojim prirodnim bogatstvima...?
=Da imamo BDP kao Švicarska ili izvore nafte kao Norveška, da smo geografski pozicionirani kao te dvije zemlje, onda bih možda i ja, koji snažno zagovaram EU, rekao zašto ne, možda nam EU i ne treba. No, iako je nečlanica, Norveška je potpuno usklađena s EU-om, čak i više nego neke članice. Ona uplaćuje novac u EU fondove jer iz njih izvlači benefite. Švicarska je jako povezana s EU-om. Pogledajte tko je u Europi izvan EU-a. Želimo li biti u tom društvu?
Nisam znao za BMW-e!
-Svi u vodstvu HDZ-a tvrdili ste i tvrdite da niste znali baš ništa o mutnim poslovima bivšeg premijera. Kako je to moguće?
=Na Predsjedništvu stranke razgovaralo se o političkim temama i odlukama. Ne znam koliko će mi ljudi vjerovati, ali ja, na primjer, nisam imao pojma o ona dva BMW-a. Sad se vidi da su postojale paralelne strukture zapovijedanja i ljudi koji su se bavili točno određenim stvarima, koje nisu imale veze s politikom i strankom. Kroz stranku su zadovoljavali financijske apetite pojedinaca. Uz politiku su na gramziv način nastojali uzeti što više za sebe.
Kritičari premijerke su nekorektni i neobjektivni
-Kako to da Mladen Bajić godinama nije radio na takvim slučajevima korupcije, a sad radi. Je li ključan bio odlazak Ive Sanadera?
=Prema riječima glavnog državnog odvjetnika, prije nije imao zakonski okvir koji je omogućavao ovakve istrage. No, naravno, važna je i politička atmosfera koju je dala Jadranka Kosor s dolaskom na čelo HDZ-a i Vlade. Bez toga ništa se ne bi dogodilo. Kritičari gđe. Kosor vrlo su neobjektivni i nekorektni kad joj oduzimaju zasluge koje ona objektivno ima. No kritičarima iz SDP-a mogu samo poručiti neka i oni nađu snage da počiste u svom dvorištu.