„Strah od poplave Hrvata neutemeljen je“

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić govori o pristupu svoje zemlje EU-u, gospodarskom uspjehu i raspirivanju odbojnosti prema radnicima migrantima u Europi

-Hrvatska je tek šest mjeseci članica EU-a. što se za Hrvate konkretno promijenilo od pristupa? = Promjena koju Hrvati najviše osjećaju jest to što više nema carine. To je veoma važno za tako malenu zemlju u kojoj najbliža granica nikad nije daleko. Ni do nestanka granica neće proći dugo. Mnogi Hrvati takav razvoj događaja smatraju prirodnim. Ali ljudima moje generacije i možda one iza nje to nikad ne bi palo na pamet. Tko je neposredno doživio rat taj zna cijeniti demokraciju i mir.
- Ali čini se da je većinu Hrvata prošla želja za EU-om. Manje od 40 posto je za. = Teško ćete u Hrvatskoj naći nekog tko misli da Hrvatskoj nije mjesto u EU-u. A rezultati anketa o EU-u ne odražavaju uvijek ono što ljudi zaista misle o Europi. Često se radi i o opomeni aktualnoj vladi ili o razočaranju time što je pristupni proces tako dugo trajao. A na referendumu je 66 posto glasača glasovalo za pristup EU-u.
-Tek ste postali član EU-a, a Europska komisija već pokreće postupak prekomjernog deficita protiv Hrvatske. Još uvijek ste sretni što ste u klubu? = U svakom slučaju! Pritisak iz Bruxellesa može pomoći ostvarenju ciljeva. Smanjenje deficita odgovara i nama. Zato smo uveli niz mjera. Ne radi se samo o rezovima, mi želimo poboljšati i investicijsku klimu u Hrvatskoj. Europska komisija potvrdila nam je u prosincu prvi uspjeh: Hrvatska se nalazi među pet zemalja EU-a koje su poboljšale gospodarsku klimu. To učvršćuje naš reformski kurs koji je usmjeren između ostalog i protiv nezakonite gradnje i protiv birokratskih prepreka kod dobivanja građevinskih dozvola.
-Namjere su dobre, ali Vašu će zemlju ocjenjivati prema rezultatima. Kancelarka Angela Merkel u vrijeme pristupa Hrvatske jasno je rekla da spremnost za reforme ne smije popustiti. Konkretno je spomenula borbu protiv korupcije i pravnu sigurnost. S pravom? = Naše reforme tek su prvi koraci, to je vladi u Zagrebu jasno. Ali negdje se mora početi. Hrvatska još uvijek izgrađuje svoje državne institucije. Napori u borbi protiv korupcije i za veću pravnu sigurnost su proces. Uvijek se treba boriti protiv korupcije, tko prestane, taj zaostaje.
-Je li pristup eurozoni za Hrvatsku trenutačno prioritet? = Pristup euru za Hrvatsku je poželjan ndash i zato što potvrđuje da je zemlja ispunila kriterije iz Maastrichta. Ali s obzirom na krizu u eurozoni s tim su, naravno, povezani i rizici. Sigurno nećemo pokušati ušuljati se u monetarnu uniju a da za to nismo gospodarski spremni. Tek kad budemo dovoljno konkurentni, načinit ćemo taj korak. To će vjerojatno trajati još najmanje pet godina.
-Druge dvije velike teme su Schengen i sloboda kretanja radne snage. Mislite li da je nepošteno da Njemačka zatvara svoje tržište rada Hrvatima? = Taj korak nema konkretno veze s Hrvatskom, prije svjedoči o oprezu Njemačke s proširenjem EU-a općenito. Hrvata ima samo 4,3 milijuna, njih se njemačko tržište rada ne mora bojati. Strah od iznenadne poplave Hrvata u svakom je slučaju neutemeljen ndash mi smo i prije mogli dolazili bez vize. Osobito u Njemačkoj postoji duga tradicija hrvatskih gastarbajtera, većina ih je dobro integrirana.
-Nisu svi u EU-u ovih dana uvjereni u blagodati slobode kretanja radnika. Rumunje i Bugare općenito se sumnjiči kao socijalne turiste. Je li to nagovještaj izborne kanje za Europski parlament? = Raspirivanje odbojnosti prema EU-ovim radnim migrantima izdaja je temeljnih europskih načela. Vidimo nažalost da desničarske stranke dobivaju na europskim izborima uz pomoć kanja neprijateljski raspoloženih prema strancima. Mene zabrinjava to što političari iz sredine sada preuzimaju takve parole kako bi spriječili odlazak birača prema desnici. Europa bez slobodnog protoka ljudi i roba nije Europa.
-A sljedeći kandidati za pristup već kucaju na vrata, među njima i susjeda Hrvatske Srbija. Bi li proces trebalo staviti na led u korist konsolidacije unije? = Proces proširenja po mom je mišljenju jedan od najuspješnijih instrumenata europske politike. Perspektiva pristupa dala je bivšim komunističkim zemljama cilj i pokazala smjer, a bez toga bi promjene bile prošle mnogo manje mirno. Kod proširenja treba, međutim, razlikovati dvije skupine. Primitak balkanskih zemalja smatram više konsolidacijom nego proširenjem. Tako se, ako hoćete, zatvara krug i primaju zemlje koje su već bile okružene državama EU-a. Osim toga postoji i pravo proširenje, kao što bi recimo bio primitak Turske i Ukrajine. Takav bi korak promijenio karakter unije i zato ga se neće načiniti ni nepromišljeno ni brzo.
-što misli Hrvatska o pristupu Turske EU-u? = Mi smo načelno otvoreni prema pristupu Turske, jer to s europskog gledišta u svakom slučaju ima prednosti. Pristupni proces znači da kandidat prihvaća određena načela i načine postupanja ndash i da ih se zatim i drži. Bude li Bruxelles ignorirao Tursku, postoji opasnost da će se turska politika radikalizirati. Ali mislim da Turska mora donijeti načelnu odluku: Vodi li put u EU ndash ili ne.