Sir i vrhnje ostaju

S VIadimirom Drobnjakom, glavnim hrvatskim pregovaračem, razgovarali smo o dvojbama koje muče domaću javnost vezano uz početak pregovora Hrvatske za članstvo u EU: kad će konkretno početi, na koji će se način odvijati, i što uopće, pregovori znače za našu zemlju. - Našoj javnosti još nije jasno što nam je omogućilo početak pregovora s EU: naklonost Austrije, pritisak na Carlu del Ponte ili nešto treće. Je li postojala neka zakulisna igra? = Stvar je vrlo jednostavna: ključ svega bila je ocjena glavne haške tužiteljice da Hrvatska u potpunosti surađuje s Tribunalom u Haagu. Riječi quotpuna suradnjaquot bile su ključ koji je otvorio sva vrata. A te dvije riječi nisu došle slučajno: one su rezultat dosljedne i pune provedbe akcijskog plana i ukupne djelatnosti hrvatske Vlade proteklih mjeseci. To su rekli vodeći europski diplomati, među njima i Jack Straw, koji je u britanskom parlamentu jasno rekao da Hrvatska ispunjava akcijski plan i da joj je puna provedba tog plana otvorila vrata početka pregovora s EU. Naravno, moram reći da je uz punu suradnju važan bio i proces lobiranja, razgovora s mnogima, u čemu je premijer Sanader odigrao jednu sjajnu ulogu na čelu velikog pregovaračkog i lobističkog hrvatskog mehanizma. Identitet ostaje - Što quotslučaj Gotovinaquot znači u budućim odnosima Hrvatske i EU? = Obveza pune suradnje Hrvatske s Haagom i dalje ostaje na stolu i nema ni najmanje sumnje da će EU i Europska komisija s najvećom pažnjom i dalje motriti kako provodimo akcijski plan i činimo li doista sve u njegovoj provedbi.Dok god budemo činili sve u provedbi akcijskog plana, a predsjednik Vlade je vrlo jasno re.kao da ćemo i dalje činiti sve što možemo, mislim da nikakvih problema sa svim time neće biti. Mi ne smijemo prestati misliti na naše obveze, ali se moramo okrenuti prema budućnosti. U tom smislu, mislim da hrvatska javnost treba početi malo drukčije promatrati proces koji se otvorio i koji nas čeka. Pitali ste što je pred nama? Pred nama su godine transformiranja Hrvatske tako da postane sukladna zemljama članicama EU. - Što je s našim specifičnostima i našim identitetom? = Mi zadržavamo i naš identitet i naše specifičnosti. - Znači, zadržavamo quotsir i vrhnjequot? = Identitet je identitet.Grčka će dogodine proslaviti 20 godina članstva u EU. Pitam vas - je lli Grčka danas manje Grčka nego prije 20 godina? Da li je Španjolska manje Španjolska? Da li su Irci manje Irci? Naprotiv, članstvom u EU dio svog suvereniteta predaje toj velikoj obitelji čiji dio postajete, ali istodobno dodatno jačate svoj identitet unutar nje.Vaša osobnost ostaje nepromijenjena. Svaka od zemalja članica EU zadržala je svoj specifičan identitet, i svaka zemlja koja preuzima predsjedanje Unijom tijekom predsjedanja dodatno potencira svoj identitet - kroz logo predsjedništva, pa do najmanjih detalja. Hrvatski sabor je usvojio rezoluciju o strateškim odrednicama za pregovore. Naše se obveze znaju: moramo njegovati i očuvati naš nacionalni identitet, čuvati i paziti državne i nacionalne interese to je strategijski cilj.Ali, unutar toga moramo prilagođavati Hrvatsku Europskoj uniji, i zapravo, pretvarati Hrvatsku u državu Europske unije. To je proces koji traje. I kulenari u timu - O čemu se zapravo pregovara? = Pregovara se o prijelaznim razdobljima za primjenu pravne stečevine Unije.A ono o čemu se ne pregovara je pravna stečevina Unije - 80 tisuća stranica zakona koji su na stolu prema principu quotuzmi ili ostaviquot. O njima se ne pregovara. Pregovara se o razdoblja za primjenu tih zakona. Najveći dio pravne stečevine moći ćemo primijeniti odmah, ali za dio će nam trebati prijelazno razdoblje. Kako bismo to mogli učiniti, cijela naša državna i lokalna uprava, naše gospodarstvo, poljoprivreda , svako na svoj način se treba prilagoditi činjenici da je EU takav kakav je.Sto puta ste čuli anegdote o tome da quotEU propisuje koliko mora biti zakrivljena banana, koliki moraju biti kavezi za kokoši quot i slično... - To nisu anegdote.To su standardi kakvi stoljećima postoje i kod nas za mnoge stvari - primjerice, svećenici su u XVIII. stoljeću postavili standard za psa hrvatskog ovčara... = I za tornjaka…Međutim, standardi koje postavlja EU su standardi usmjereni za zaštitu potrošača. Nama je cilj da naš potrošač u Valpovu bude jednako zaštićen kao potrošač u Parizu, Grazu ili bilo gdje u EU. Riječ je o stvaranju okvira unutar kojeg se može postići veća kvaliteta života. Međutim, tu postoji strategija koju ljudi moraju znati: EU postaje veliki čimbenik ne samo u Europi nego i u svijetu. Naš je nacionalni cilj da sjedimo za stolom za kojim se donose odluke o EU. Nije naš cilj samo sudjelovati na zajedničkom tržištu. Bitno je pitanje da ravnopravno sjedimo za stolom za kojim se donose odluke o dalekosežnim pita- njima ne samo od europskog nego i od globalnog značaja. - Kako će izgledati pregovarački timovi, jer već postoje mišljenja da su preglomazni? = U onih 80 tisuća stranica pravne stečevine koju moramo prihvatiti svaka druga stranica odnosi se na poljoprivredu.Gotovo 50 posto pravne stečevine EU je regulativa iz područja poljoprivrede i ona je najsloženiji segment pre- govora. U krajnjoj liniji, gotovo 50 posto godišnjeg proračuna EU odlazi na potpore i subvencije u poljoprivredi. Zbog toga i u našem pregovaračkom timu najveći broj stručnjaka je za to područje. Od 35 poglavlja, poljoprivreda se odnosi na dva, odnosno na tri poglavlja ako računamo i ribarstvo, koje se u EU tretira kao posebno poglavlje. Glavna pregovaračica za poljoprivredu je Ružica Gelo koja je dobar poznavatelj Beuxellesa, ljudi s druge strane.Ona je, kad smo pregovarali o sporazumu o pridruživanju, bila na mnogim važnim sastancima i o njenoj stručnosti imam vrlo visoko mišljenje. Ona je vrlo sposobna, odlučna i hrabra žena u koju treba imati puno povjerenje. Mi smo uz 35 poglavlja dobili « plan pregovora, pa smo poglavlja podijeli u tematski vezane skupine. Na taj način smo dobiti 13 skupina poglavlja. Svako poglavlje ima svog voditelja i tim od 10 do 50-60 ljudi ovisno o težini. I naravno, tu sam i ja kao glavni pregovarač i voditelj cijelog projekta. Kada smo odlučivali koliko ljudi uzeti u svaki projekt, namjerno smo se odlučili da idemo na veliki broj ljudi i to zbog tri razloga: prvi je da proces mora biti transparentan,a što je više ljudi, proces je transparentniji.Drugi razlog je da svatko od nas kroz proces uči o EU, jer cilj je da što veći broj ljudi shvati o čemu je riječ. I treće, da se preko velikog broja ljudi znanja o EU prenesu u sve segmente društva. Mi smo, primjerice, u pregovarački tim uzeli i predstavnika proizvođača kulena i to iz dva razloga: prvo zato što ćemo se boriti da kulen bude zaštićen kao autohtoni hrvatski proizvod. Drugo, mi želimo da netko iz Udruge proizvođača kulena sjedne za pregovarački stol i da poslije prenese svoja znanja ostalim proizvođačima. Rezultati već iduće godine - Netko bi postavio pitanje i jesu li svi pregovarači - vješti pregovarači? = Nije riječ o tome tko je mudriji i tko će koga nadmudriti. Riječ je tome da pregovarač bude čovjek koji dobro poznaje struku i stanje u segmentu o kojem pregovara. Primjerice, čovjek koji se bavi šećerom, da zna sve o šećeru - od zakonodavnog okvira do tehnologije proizvodnje. On ne mora apsolutno ništa znati ništa o drugim segmentima pregovora - o kukuruzu ili otocima. Riječ je o tome da moramo imati što veći broj uskostručnih ljudi. Neka svatko od njih educira dvojicu ili trojicu ljudi iz svoje okoline. i već smo utrostručili broj ljudi koji poznaju taj segment. Naravno da će se u nekim segmentima trebati i nadmudrivati, ali cijeli se proces svodi na učenje, uspoređivanje dokumenata... Mora se odgovarati na konkretna pitanja, vrlo stručno i vrlo detaljno. Prema tome, nama u pregovorima ne trebaju prepredeni, već nam trebaju precizni, metodični, i odgovorni ljudi, koji će svaku rečenicu tri puta provjeriti prije nego što je napišu. - Kad ćemo vidjeti prve rezultate pregovora? = Mislim da je realno očekivati da ćemo do sredine iduće godine zatvoriti između pet i deset poglavlja. Najteža poglavlja su ona vezana uz poljoprivredu, a također su osjetljiva poglavlja o slobodnom kretanju kapitala koja uključuju i pitanja nekretnina izrazito su osjetljiva, poglavlje koje se odnosi na ekologiju nije toliko pravno osjetljivo koliko su osjetljiva tranzicijska razdoblja, jer je provedba pravne stečevine toga poglavlja izrazito skupa, pitanje državnih potpora uvijek je zbog veličine naših brodogradilišta osjetljivo, ali mislim da kad jednom krenemo, javnost će sve više prepoznavati da se Hrvatska mijenja kroz proces. Mi smo se počeli mijenjati u rano jutro 4. listopada 2005. godine, što su pokazale i reakcije naših građana. Slavonije i Baranja u Bruxellesu -Branimir Glavaš planira otvaranje ureda Slavonije i Baranje u Bruxellessu, jer tamo Istra već ima takav ured. Što jedan takav ured uopće predstavlja? =U Bruxellesu velike europske regije poput Bavarske, Katalonije, Baden-Wurtenberga i ostalih imaju svoja predstavništva. Kakav će Hrvatska imati regionalni ustroj, pitanje je u koje ja ne ulazim. U budućnosti treba računati na to da će Hrvatska u Bruxellesu biti prisutna i preko Obrtničke komore koja je također otvorila svoje predstavništvo u EU, i preko turističkog ureda i preko mnogo toga. Regionalna politika u Bruxellesu je strahovito razvijena, ali ne u autonomaškom kontekstu nego u kontekstu jedne dodatne dimenzije razvoja države.