S referendumom ne žurimo. Ne strahujemo od pada popularnosti EU zbog bolnih rezova

Vesna Pusić jedanaesta je hrvatska ministrica vanjskih poslova i druga žena na čelu toga ministarstva koje zapošljava 1230 ljudi, diplomatskog i ostalog osoblja. Iako joj se iz prostranog ministarskog ureda pogled pruža na jedan od najljepših zagrebačkih parkova, Zrinjevac,u prvim danima mandata nema vremena uživati u njemu. Prionula je, kaže, na posao jer je vremena malo, a obaveza koje ne trpe odlaganje - puno. Kad je prošloga petka u večernjim satima preuzimala dužnost od svoga prethodnika Gordana Jandrokovića,istaknula je da će u njezinu ministarskom mandatu hrvatska vanjska politika biti fokusirana na tri prioriteta: Europsku Uniju, novo pozicioniranje Hrvatske u regiji i učvršćenje odnosa sa SAD-om.

Pitanje referenduma
• Prvi posao koji vas čeka je referendum za EU. U kanji ste najavljivali da će biti održan sredinom veljače 2012., a na prošlotjednoj sjednici Sabora odlučili ste da će biti 22. siječnja. Zašto je skraćen rok za njegovo održavanje?
- Više je važnih razloga. Jedan je od njih da 27 članica Europske Unije imaju što više vremena za ratifikaciju Ugovora o pristupanju Hrvatske. Drugi je što se na referendumu neće odlučivati o detaljima Ugovora o pristupanju Hrvatske EU nego o temeljnom pitanju - treba li Hrvatska politički biti dio EU. Prema mome mišljenju, ključni razlog za raspisivanje referenduma u siječnju je hrvatski proračun. Naš je veliki interes da ga donesemo već do kraja veljače, jer se s tim proračunom možemo prezentirati pred međunarodnim financijskim institucijama koje nam određuju kreditni rejting i uvjete i cijenu novca koji posuđujemo. Ne možemo raditi projekciju proračuna, a da ne znamo imamo li u njoj za 2013. potencijalno pola milijarde eura iz fondova EU za koje moramo osigurati sredstva da bismo ih mogli pratiti te imamo li 180 milijuna eura koji su predviđeni za tih šest mjeseci. Hoćemo li to imati ovisi o ishodu referenduma.

• Što mislite o tvrdnji da ste požurili s referendumom o EU jer se pribojavate da će podrška ulasku u Uniju splasnuti nakon rezova koji slijede ili nakon mogućeg pada kreditnog rejtinga Hrvatske?
- Novi proračun ne može biti gotov do sredine veljače pa ni njegove efekte do tada građani ne bi osjetili. Pad kreditnoga rejtinga Hrvatska mora spriječiti, a jedan od načina da to učini jest da što prije donese dobar proračun. Efekti od bolnih rezova, ako ih bude, mogli bi se osjetiti tek za tri do četiri mjeseca, a mogućnost da se referendum o ulasku u Uniju odgodi na tako dugi rok nikada nije bila opcija. Dakle, tvrdnje koje navodite ne stoje.

• Rekli ste da će jedan od ciljeva vašega mandata biti i nova uloga Hrvatske u regiji. Što to znači?
- Naša 'niša' u europskoj vanjskoj politici je naša lokacija. Ako računamo na realan utjecaj u europskoj vanjskoj politici, moramo imati vodeću ulogu u stabiliziranju regije i njezinoj europskoj integraciji. Hrvatska je demonstrirala činjenicu da je integracija zemalja iz ove regije u EU moguća. Nadalje, iskustvo koje je Hrvatska stekla u pristupnim progovorima vrlo je specifično. U pristupnom procesu imali smo dva paralelna procesa: prilagodbu pravnim stečevinama EU i istodobno izgradnju države. Upravo je to naše iskustvo za zemlje u regiji najupotrebljivije, i to zato što smo u proces pristupnih pregovora s EU ušli iz vrlo slične pozicije iz koje one ulaze danas. Problemi s kojima smo se suočavali slični su s onima s kojima se one danas suočavaju.
Stabilnost u regiji interes je svih članica Unije, ali za nas to nije samo načelno, već i egzistencijalno pitanje jer naša vlastita stabilnost ovisi o stabilnosti u regiji. Dakle, u tom pogledu možemo susjedima pružiti puno: trening, učenje,prenošenje iskustva... Činjenica je da jezik kojim govorimo u regiji razumije 20 milijuna ljudi, a mi od toga nismo napravili nikakvu korist. Ne treba zaboraviti da se barem pola američkog i britanskoga utjecaja temeljilo se na činjenici jezika.

Dvije mogućnosti
• Hrvatska sa susjedima još ima niz otvorenih pitanja koja su posljedica raspada bivše zajedničke države i rata. Najavili ste mogućnost međusobnog povlačenja hrvatske i srpske tužbe za genocid pod uvjetom da države neriješena pitanja iz njih reguliraju sporazumom. Brine li vas HDZ-ovo protivljenje povlačenju tužbe?
- Ne. Mi smo dobili jak i jednoznačan mandat na izborima i naša je zadaća da taj mandat ispunimo. Naša se vanjska politika neće voditi s figom u džepu. I u slučaju tužbi imate dvije mogućnosti. Jedna je da želite riješiti probleme kao što su nestali, opljačkana imovina i procesi za ratne zločine. Druga je mogućnost da na dulji rok u regiji na životu želite održavati sukob niskog intenziteta. To ima svoju funkciju zato što je i jednoj i drugoj strani u takvoj strategiji na raspolaganju mogućnost da uzburka kolektivne emocije neposredno prije izbora. A to šteti društvima koja su već platila visoku cijenu tako kratkoročnih ciljeva koji se postižu hranjenjem sukoba niskog intenziteta u regiji. Smatram da je to ne samo neodgovorno prema građanima obiju država, nego i nemoralno. Prema tome, držat ćemo se toga da smo dobili povjerenje na izborima ne zato da ljude zavaravamo nego da im rješavamo probleme i činimo život lakšim.

• U Srbiji su iduće godine parlamentarni izbori. Vi, dakle, računate da će na vlasti ostati umjerena Tadićeva politička opcija, a ne Nikolićeva radikalna, nacionalistička?
- Naš je stav da u ovom trenutku ne treba nagađati kakav će biti ishod izbora u Srbiji.Mi se moramo pripremati za rješavanje problema. Naravno da je za tango potrebno dvoje i ako s druge strane naiđemo na odbijanje, bit ćemo u pat-poziciji. Međutim, očekujem da će i sa srbijanske strane biti volje da se problemi rješavaju.

• Hoće li se u vašem mandatu mijenjati hrvatska politika prema BiH?
- BiH se još muči s izgradnjom države jer u ovom trenutku nema funkcionalnog modela. Nama su u tome pomogle međunarodne organizacije, kao što je NATO i EU, i mislim da i BiH članstvo u NATO-u u tome smislu može pomoći. Kad je riječ o unutrašnjem uređenju u BiH, temeljni je problem u ovom trenutku to što postoje tri konstitutivna naroda, dva entiteta i problem s nejednakim političkim utjecajem tih triju naroda. Nisam velik zagovornik etničke reprezentacije, ali ako je startna pozicija etnička reprezentacija, ona mora biti jednaka za sve. Ne može biti za Bošnjake i Srbe na jedan način, a za Hrvate na drugi.

Neobična situacija
• Znači li to treći entitet?
- Već sam govorila o pet entiteta u Bosni i Hercegovini, tri koja bi bila primarno etnička i dva kao neki zalog budućnosti, građanska. Prva je pretpostavka da Hrvatska niti može niti hoće u BiH bilo što nametati. Drugo, ako ne može pomoći, svakako ne smije smetati. I treće - Hrvatska mora uvažavati formalne institucije BiH. O tome kako bi se problemi u BiH morali početi rješavati treba razgovarati. Jedan od početnih koraka mogao bi biti razgovor o izbornom zakonu unutar Federacije koji je proizveo ovu neobičnu situaciju koju sada imamo.

• Hoće li Hrvatska u vašem mandatu napokon definirati graničnu crtu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom?
- Mi to već sada počinjemo raditi. Nadam se da ćemo sva ta pitanja riješiti u ovom mandatu jer bismo bez toga teško mogli postati članica schengenskoga prostora. Nećemo ući u schengenski režim odmah nakon ulaska u Europsku Uniju, ali računamo da ćemo nekoliko godina poslije ući. Moja je ambicija da granicu sa Srbijom i BiH riješimo bilateralno, iako su i demokratski razvijenije zemlje od nas, kad se radilo o granicama, išle na arbitražu. No, kad bismo to uspjeli riješiti bilateralno, mislim da bi to bio znak da smo spremni preuzeti odgovornost za sebe i cijelu regiju.*

Sve što je dogovoreno s EU objavit ćemo 3. 1. na webu
U GONG-u upozoravaju da se u samo dvadesetak dana ne može provesti kvalitetna javna rasprava o učincima ulaska u EU jer u tako kratkom roku nova Vlada može realizirati samo kanju koja će više sličiti onoj reklamnoj za deterdžent nego kvalitetnoj javnoj raspravi o tome što nas čeka u Uniji. Što mislite o tome prigovoru?
- Rasprava o posljedicama ulaska Hrvatske u Europsku Uniju ne počinje sada, ni 3. siječnja 2012. godine. U javnosti je ona počela ratifikacijom Sporazuma o pridruživanju Hrvatske Uniji 2001. Ovdje se može govoriti o informiranosti šire javnosti o novostima u vezi sa svakim od 35 poglavlja. Na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova 3. siječnja ćemo objaviti sva završna pregovaračka stajališta, a na pola do jedne stranice za svako ćemo od 35 pregovaračkih poglavlja objasniti što se mijenja i kad te promjene stupaju nasnagu. Uz to, objavit ćemo i sažetak Ugovora o pristupanju Hrvatske Uniji: 300 stranica toga dokumenta bit će sažeto prikazano na tridesetak stranica, s njegovim glavnim točkama. To je za one ljude koji se o tome žele informirati, da to mogu učiniti na pristupačan način. •

...o granici sa susjedima i dostizanju uloge lidera u regiji

Ako sa Srbijom i BiH pitanje granica riješimo bilateralno, to će biti znak da smo spremni za preuzimanje odgovornosti za sebe i cijelu regiju

... o političkom ustroju Bosne i Hercegovine i problemima koje zbog njega imaju Hrvati

Ako je u BiH startna pozicija etnička reprezentacija, ona mora biti jednaka za sve. Ne može za Bošnjake i Srbe biti jedan način, a za Hrvate drugi
Nas je veliki interes da proračun donesemo već do kraja veljače jer se s tim proračunom možemo prezentirati pred međunarodnim financijskim institucijama koje nam određuju kreditni rejting, uvjete i cijenu novca koji posuđujemo, kaže Vesna Pusić