Puna pozornost međunarodne zajednice prema BiH

Inicijativa premijera Sanadera o međunarodnoj konferenciji o Bosni i Hercegovini izazvala je dosta političke i medijske pozornosti. O čemu je zapravo riječ? = Da, premijer je u nekoliko navrata - posljednji put na susretu premijera jugoistočne Europe u Salzburgu - spominjao potrebu da međunarodna zajednica zadrži punu pozornost i aktivno doprinese daljnjem napredovanju BiH prema euroatlantskim integracijama. On je o tome posljednjih mjeseci razgovarao s vodećim europskim i svjetskim državnicima, s premijerom Adananom Terzićem, s drugim političkim vođama u jugoistočnoj Europi.Formalna međunarodna konferencija ili ne, to je sekundarno pitanje. Primarno je pravodobno usmjeriti pozornost na budući politički razvitak prilika u BiH i na osiguranje potrebnih vanjskih uvjeta za jedan politički emancipirani razgovor predstavnika tri konstitutivna naroda o trajnom uređenju BiH kao države ravnopravnih naroda s punim europskim demokratskim sustavom. - Zašto o tome u ovom trenutku? = Prije svega, jasno da je Hrvatska svjesna iznimno važnih globalnih i regionalnih pitanja koja su u vrhu dnevnog reda svjetske diplomacije, od Srednjeg istoka ... osobito sada, s krizom u Libanonu ... do Kosova. Dakako, nesporno je da rješenje kosovskog pitanja ulazi u vrh prioriteta što se jugoistočne Europe tiče. No istodobno, Bosnu i Hercegovinu se ne može »ostaviti po strani«, bez pune pozornosti i pomoći međunarodne zajednice u ostvarenju njenih strateških prioriteta, dakle članstva u EU i NATO-u. Pritom, kako je i sam premijer naznačio, treba voditi računa o javno obznanjenoj najavi Visokog povjerenika dr. Christiana Schwartz- Schillinga da u srpnju sljedeće godine zatvori Ured visokog povjerenika. S druge strane, kako je poznato, prvi pokušaj ustavnih promjena nije uspio, pa će se sljedeći parlamentarni izbori održati po dosadašnjem ustavu. Konačno, treba voditi računa i o činjenici da međunarodna zajednica, sa svojim sigurnosnim, političkim, humanitarnim, pa i financijskim doprinosom neće moći trajno ostati u BiH, tim više što produžavanje tog vanjskog prisustva i prebacivanje odgovornosti za razvoj bosanskohercegovačkog društva na međunarodnu zajednicu objektivno donosi odustajanje građana BiH od vlastite odgovornosti za demokratski razvitak njihove države, a to je upravo suprotno temeljnom cilju: samoodrživoj suverenoj i euroatlantskim integracijama usmjerenoj BiH. - Što bi bio cilj tog angažmana u vezi s BiH? = Rukovođen spomenutim činjenicama i promišljanjima, predsjednik hrvatske Vlade pozvao je na usredotočenu pozornost međunarodne zajednice na Bosnu i Hercegovinu u trenutku kad je glavnina energije posvećena drugim pitanjima, uz ostalo i zato da budući procesi u BiH budu »upravljani«, da za njih preuzmu odgovornost i politički emancipirani partneri iz BiH, a ne da zbivanja »zateknu« međunarodnu zajednicu. U tom pogledu, držimo da bi bilo iznimno važno da BiH što prije završi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom i da se što prije pridruži Partnerstvu za mir s NATO-om. - Što bi se time dobilo? = Čvršće euroatlantsko usidrenje BiH sigurno je najbolje jamstvo za pravedno i demokratski riješeno trajno unutrašnje uređenje političkog i administrativnog sustava BiH u interesu sva tri naroda i kao doprinos stabilnosti i suradnji na jugoistoku Europe.