Potpora Hrvatskoj na putu prema EU nije upitna

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Janroković ovog se tjedna vratio iz Luxembourga gdje je sudjelovao na Međuvladinoj konferenciji Hrvatske i Europske unije. Luxembourg je bilo ujedno najbolje mjesto za razgovore o nastavku hrvatskih pregovora i situacije koja je nastala nakon irskog referenduma. O šansama da se realiziraju europski planovi Hrvatske, posebice nakon istupa francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, razgovarali smo s ministrom Jandrokovićem. - Iz Bruxellesa ne stižu baš ugodne vijesti. Francuski predsjednik Sarkozy izjavio je da nema proširenja bez ratifikacije Lisabonskog ugovora. Kako komentirate njegovu izjavu? = Za komentar o dalekosežnosti i posljedicama izjave francuskog predsjednika potrebna je ozbiljnija analiza. Ovako, samo nekoliko sati nakon što je to izjavio, iščitavam prije svega njegovo čvrsto opredjeljenje da zemlje koje još nisu ratificirale Lisabonski ugovor to učine. Uvjeren sam da je izjava francuskog predsjednika Sarkozyja o tome kako nema proširenja bez ratifikacije Lisabonskog ugovora ponajprije usmjerena na unutarnja pitanja Unije, odnosno pitanja koja se tiču samih zemalja članica, a ne na pitanje hrvatskog pristupanja. Sličnu situaciju imali smo i pred njemačko predsjedanje kada je Angela Merkel svojim izjavama napravila dodatni pritisak na ostale članice da nastave rad na izradi novog ugovora. Hrvatska na putu u EU ima potporu svih zemalja i ta potpora nije upitna. Vjerujem da nitko nije spreman ući u još jednu iscrpljujuću fazu prekrajanja postojećeg ugovora te da će Europska unija, kao i mnogo puta do sada, pronaći rješenje za sadašnju situaciju. Dok EU traži rješenja ovog pitanja, svako naše otvoreno i zatvoreno poglavlje i reforme koje poduzimamo jačaju našu poziciju kao buduće 28. članice EU-a. - Dakle, postoje i drukčija stajališta, suprotna od Sarkozyjeva? = Ono što sam čuo bilo je vrlo jasno i nedvosmisleno - rezultat irskog referenduma neće se odraziti na pretpristupni proces Hrvatske. Različiti su scenariji o tome što će se događati nakon neuspjelog referenduma u Irskoj. Međutim, većina ne dovodi u pitanje završetak pregovora s Hrvatskom i njezin ulazak u Uniju u rokovima koji su okvirno bili zadani i prije irskog referenduma. - Upravo ste se vratili iz Luxembourga. Kako je za Hrvatsku prošla međuvladina konferencija? = Hrvatska je otvorila dva poglavlja, dakle, sada imamo 20 otvorenih poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena. Nadovezujući se na prethodno pitanje, ohrabruju me poruke koje smo čuli od svih sugovornika. Naš put prema EU neće biti ugrožen rezultatima irskog referenduma! Hrvatska je pohvaljena za ono što je učinila dosad i ohrabrena da započete reforme dovede do kraja kako bi se skinula i posljednja prepreka našem ulasku u EU. - Ipak, pojavile su se kritike da se u posljednjih šest mjeseci napravilo premalo. Je li se moglo više ili smo bili žrtva objektivnih okolnosti, je li riječ o zastoju? = Za vrijeme slovenskog predsjedanja otvorili smo četiri poglavlja. Očekivali smo da ćemo otvoriti koje poglavlje više i zatvoriti jedno ili dva. Međutim, situacija nije loša jer postoji najava budućeg predsjedatelja EU-a da bi već u srpnju bila organizirana još jedna međuvladina konferencija na kojoj bismo otvorili i zatvorili poglavlja koja smo očekivali otvoriti i zatvoriti u lipnju. Ono što je najvažnije, slovensko predsjedanje nije ni na koji način zaustavilo ostvarenje hrvatskog cilja, a to je završetak pregovora do kraja mandata ove Europske komisije. Tijekom slovenskog predsjedanja otvorili smo četiri poglavlja, ali smo na unutarnjem planu napravili veliki napredak i u smislu usvajanja zakona i podzakonskih akata, a i u smislu ispunjavanja mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja i priprema pregovaračkih stajališta. Osim ovih 20 poglavlja koja su otvorena, predali smo i pet pregovaračkih stajališta. Dakle, mi smo sa svoje strane u 25 poglavlja praktički učinili svoj posao za njihovo otvaranje. Ostaju nam pregovaračka stajališta u osam poglavlja koja moramo završiti u najskorije vrijeme da bi francusko predsjedanje moglo do kraja ove godine otvoriti sva poglavlja. - Francuska je vrlo ambiciozno najavila svoje predsjedanje EU-om i kada je riječ o pregovorima s Hrvatskom. Držite li da se taj ritam može održati u sljedećih šest mjeseci? = Apsolutno može. I to zbog ovih razloga koje sam naveo. U ovom trenutku prioritet je ispunjavanje mjerila za otvaranje poglavlja Javne nabave (5), Tržišno natjecanje (8) i Pravosuđe i temeljna ljudska prava (23). Očekujemo da ćemo ta mjerila ispuniti do kraja mjeseca te stvoriti uvjete da Komisija predstavi hodogram aktivnosti (indicative timetable) za završetak pregovora do jeseni 2009. - Hrvatska početkom srpnja potpisuje protokol za ulazak u NATO, nakon čega slijedi ratifikacija hrvatskog članstva u nacionalnim parlamentima zemalja članica. Što to konkretno znači za Hrvatsku? = Potpisivanje protokola planirano je za 9. srpnja u Bruxellesu na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. Riječ je o završetku jednog procesa. Hrvatska je učinila sve što je bilo potrebno s administrativne strane te u provedbi reformi i jasnog plana što ćemo učiniti u idućem razdoblju. Došli smo do točke kada počinje proces ratifikacije i sa zadovoljstvom mogu istaknuti da su uz Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i Ministarstvo obrane, Oružane snage i sve državne institucije koje su bile uključene u taj proces uspješno obavili svoj dio posla. Potpisivanje tog protokola znači da su sve države članice, pa i sam NATO, prepoznali napredak Hrvatske. Naša zemlja spremna ulazi u ovaj proces ratifikacije i nitko od zemalja članica nema rezervi prema našem članstvu u NATO-u. Potpisivanjem protokola Hrvatska će dodatno unaprijediti svoj status, a unutar samog NATO-a sudjelovati u određenom broju aktivnosti. Ovo je veliki korak naprijed. - Važan dio hrvatske vanjske politike je njezina politika u regiji. Kako ocjenjujete stanje u Srbiji te Bosni i Hercegovini? = Što se jugoistočne Europe tiče, Hrvatska je zainteresirana za mir i stabilnost u tom dijelu Europe. To je naš interes jer bez stabilnog susjedstva bio bi otežan naš gospodarski razvoj, razvoj turizma i tranzitne veze. Zato ćemo podržati sva ona rješenja i sve one političke snage u susjedstvu koje vode politiku dobrosusjedstva, suradnje i ulaska u euroatlantske integracije. Što se tiče Bosne i Hercegovine, pozdravljamo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To je važan korak BiH na putu prema Europskoj uniji. Hrvatska će podržati BiH koja ima europsku perspektivu, u kojoj su državne institucije efikasne, ali i takvu BiH u kojoj je zajamčena ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Podržavamo rješenja koja idu u tom smjeru. - Kako konkretno reagirate kada je riječ o ponovljenim tezama srbijanskih političara i iz BiH, točnije RS-a, o etničkom čišćenju i progonu Srba... = Za Hrvatsku tu nema dvojbe. Naša povijest je jasna. Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu koji joj je bio nametnut, do kojeg je došlo zbog velikosrpske agresije. Te činjenice i istinu nitko ne može promijeniti. Izjave pojedinih srbijanskih političara koje idu u smjeru mijenjanja povijesnih činjenica i iznošenja neistina najviše štete njima samima. Štete i Srbiji i Srbima koji žive u BiH i Hrvatskoj. Mi smo zainteresirani za suradnju, mi je potičemo, ali tražimo i od čelnih ljudi u Srbiji i Republici Srpskoj da o tome vode računa. Naša je poruka - nema razvoja kvalitetnih odnosa s Hrvatskom budu li i dalje ustrajali na porukama koje nas vraćaju u prošlost. Zainteresirani smo za suradnju s onim političkim snagama koje su okrenute budućnosti, koje razmišljaju u kategorijama dobrosusjedstva, prijateljstva i suradnje u svim segmentima koji su od zajedničkog interesa. Gospodarska diplomacija - Puno se toga napisalo i reklo o gospodarskoj diplomaciji. Koja je prava »niša« za gospodarsku diplomaciju? = Novim preustrojem Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija posebnu pozornost posvećujemo i gospodarskoj diplomaciji. Ključni naglasci su: veća uloga veleposlanika u aktivnom zauzimanju za gospodarske interese Hrvatske i hrvatskih poduzeća i, s druge strane, izravni kontakti s hrvatskim kompanijama koje su zainteresirane za izvoz i investicije izvan Hrvatske. To su novi elementi na kojima se dosad nije dovoljno radilo. Hrvatski veleposlanici moraju otvarati vrata i štititi interese hrvatskih kompanija ako su na bilo koji način dovedeni u neravnopravan položaj na tržištima. Hrvatska nema tisuće kompanija koje investiraju u druge zemlje, ona ih ima desetke, pa smo se odlučili razgovarati sa svakom od tih kompanija pojedinačno, vidjeti što ih zanima i na koji način Ministarstvo može pomoći. Iz dosadašnjih razgovora možemo zaključiti da su iskustva različita. Neki su zadovoljni suradnjom, a neki imaju određenih primjedbi. One opravdane ćemo uvažiti i truditi se raditi što bolje. Uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO i jačanje pozicije Hrvatske u regiji, u razdoblju koje je pred nama zaštita gospodarskih interesa Hrvatske i ulazak hrvatskih tvrtki na strana tržišta apsolutni su prioritet Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.