http://www.vjesnik.hr/html/2003/03/03/Clanak.asp?r=tem&c=1
-
Kako ocjenjujete Verheugenov
posjet Zagrebu i njegove poruke, 10 dana prije izbora?
=To samo dokazuje da Europska unija tretira Hrvatsku kao zemlju u procesu.
Verheugen se dosta laskavo odredio prema reformskim naporima ove vlade
u posljednjih nekoliko godina, koji su doveli do toga da danas imamo
ugovorne odnose s EU-om.
-
Nije li Verheugen došao u Zagreb da bi podržao koalicijsku vlast
prije izbora?
=Blizina izbora može pomutiti javnu percepciju o razlozima Verheugenova
dolaska u Hrvatsku. On je na to pitanje i sam odgovorio, kazavši da
je tu da bi objašnjavao, a ne vodio kanju: I am here to explain,
not to caign. Naravno, on se i predstavio Vladi koja je dominantno
pod utjecajem socijaldemokrata i koalicijskih partnera i to je činjenica
koju ne treba preskakati. Upravo je ova vlada omogućila da Verheugen
bude nazočan sjednici Vlade.
-
No Hrvatska, kako je naglasio Verheugen, ima još mnogo posla u
ispunjavanju političkih i ostalih kriterija?
=Naravno da je to nešto čime ne možemo biti zadovoljni i moramo učiniti
korak-dva dalje, sve do punopravnog članstva. Zato je važno imati Güntera
Verheugena koji, je zajedno s Chrisom Pattenom, suodgovoran za procjenu
o tome je li naša kandidatura za EU vjerodostojna. Mnogo je razloga
Verheugenova dolaska u Zagreb, jer se, uostalom, do kraja godine dinamika
razgovora između Zagreba i Bruxellesa intenzivno nastavlja.
Verheugen je došao da bi napravio neku vrstu rekapitulacije i kategorizacije
onoga što je napravljeno i da se najave nove obveze. Zato je to snažna
podrška europskim ambicijama Hrvatske iza kojih stoji više od tri četvrtine
odrasloga stanovništva. Započete su reforme besmislene ako se ne nastave.
To vam je kao s izgradnjom autocesta ili modernizacijom željeznica.
Sve je to lijepo, no te ceste i željezničke pruge moraju voditi nekamo
izvan Hrvatske i biti spoj sa susjedstvom. U nekim smo reformama uspjeli,
s nekima smo malo posustali, no posao ni izdaleka nije završen. Diskontinuitet
na ovim izborima bi se vrlo brzo odrazio na brzinu pristupanja Hrvatske
euroatlantskim integracijama.
-
Kakav je stav Hrvatske kad je riječ o inicijativama za stvaranje
zajedničkog tržišta na jugoistoku Europe?
=Riječ je o ideji koja se dulje pokušava artikulirati da bi se olakšalo
trgovanje na jugoistoku Europe, da se nacionalne ekonomije otvore jedna
drugoj i da se usvoje određeni standardi koji će dovesti do povećanja
robne razmjene. To, naravno, nije lako postići. Velike su razlike između
Hrvatske i Bugarske i Rumunjske te zemalja koje tek moraju naučiti sricati
abecedu oslanjanja gospodarstva na neke modernije osnove. To limitira
plemenite planove da se uvedu zajednički standardi, no od toga ne treba
odustati.
Hrvatska svakako podupire ideju i praksu slobodne trgovine na ovome
prostoru kao gospodarstvo koje treba imati više izvoznu orijentaciju.
U posljednjem izvješću Europske komisije Hrvatska, čije stanovništvo
čini 20 posto stanovništva regije, proizvede gotovo polovicu ukupne
vrijednosti u regiji. Prema tome, Hrvatskoj odgovaraju otvorene granice
i što intenzivnije trgovanje. Govorimo o slobodnoj trgovini. No, sve
ostalo – kao što su carinska ili neka monetarna unija – nije realno.
U regiji ima zemalja koje imaju problema s trgovanjem unutar vlastitih
granica. Još nije zaključen set međusobnih sporazuma o slobodnoj trgovini,
a to je nešto što će ovu ideju na neki način ograničavati. Ali kao ideja
je dobrodošla.
