Na putu u demokratsko društvo

http://www.monedaunica.net/

Picula: Ministarstvo vanjskih poslova ima značajnu ulogu u procesu reformi u Hrvatskoj, i to zato jer se prioriteti vlasti sada temelje na vanjskoj politici, na želji sudjelovanja u zajedničkim demokratskim vrednotama, na pravu i poštivanju”, riječi su s kojima istaknuti gospodarski mjesečnik predstavlja intervju s hrvatskim ministrom vanjskih poslova.

- Jedan od zadnjih projekata hrvatske vanjske politike je ugovor o udruživanju između Amerike i zemalja Jadranskoga mora. Radi se o sticanju ekonomske pomoći Sjeverne Amerike Hrvatskoj za ulazak u NATO i EU. Kako će se ta potpora ostvariti? Albanija, Hrvatska i Makedonija, tri su zemlje pripadnice grupe Vilnius koje u studenom 2002. nisu bile pozvane na konferenciju na vrhu koju je NATO održao u Pragu. One sada kroz zajedničku suradnju nastoje ubrzati svoj hod prema integraciji u NATO, što je jedan od ciljeva vanjske politike svih triju zemalja. Na sastanku u Tirani 2. svibnja o.g., mvp-i triju država s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom, potpisali su “US- Adriatic Charter”. Taj dokument potvrđuje potporu SAD-a putu ovih triju zemalja u NATO. Najviše se radi o politici koja potiče trilateralnu suradnju Albanije, Hrvatske i Makedonije, kako bi ostvarile uvjete za ulazak u Uniju, više nego o konkretnoj materijalnoj pomoći. Prema sadržaju potpisanog sporazuma, napredak tih triju zemalja ocijenit će se ovisno o postignutim ciljevima. Dokument potvrđuje i važnost jačanja demokracije i prava manjina, eliminiranja organiziranog kriminala, terorizma, i sprječavanja prodora oružja za masovno uništavanje. Učvršćuje reforme u oružanim snagama koje su sve tri zemlje započele, te suradnju tih zemalja. Ugovor ne nameće potpisnicama posebne obveze, ali donosi opće savjete koji su važeći za sve države članice NATO-a.

- Po riječima predsjednika Europske komisije, Romana Prodija, kako bi ocijenili bilateralne odnose sa zemljama bivše Jugoslavije, koji su uvjet za ulazak u EU? Smatram da su bilateralni odnosi Hrvatske i svih zemalja bivše Jugoslavije pozitivni. Način na koji se je ona raspala dobro je poznat, kao i činjenica da je Hrvatska, uz BiH, podnijela najveću težinu tog raspada. Sada je stanje u cijeloj regiji sasvim drugačije. Sve su se države međusobno priznale, uspostavili su se diplomatski odnosi (...) Središte naših odnosa nalazi se sada u budućnosti. (...) Raspravlja se o pitanjima sukcesije, povratku izbjeglica, nestalim osobama, problemima granica. A sve više se raspravlja i o novim oblicima suradnje te o obnovi onih starih. Hrvatska želi premjestiti iz političke u tehničku sferu sve predmete koji nisu još riješeni od dezintegracije Jugoslavije, a to nije uvijek jednostavno (…)

- Prioritet MVP-a je postići integraciju Hrvatske u euroatlantsku demokratsku zajednicu. Koje su najvažnije promjene koje Hrvatska treba primijeniti kako bi postigla taj cilj? Postati članicom EU-a i NATO-a glavni je strateški prioritet hrvatske vanjske politike. Od godine 2000. do danas proces napredovanja na putu prema euroatlantskoj uniji označen je značajnim institucionalnim koracima. Hrvatska i EU potpisale su SSP i uspostavio se institucionalni dijalog. Započeta je tehničko-financijska suradnja te se Hrvatska ozbiljno trudi ispuniti svoje obveze. (...) Ovih dana priprema se tisuće stranica s odgovorima na upitnike Europske komisije. Hrvatska se nada da će sredinom 2004. postići status kandidata, a da će pregovori o ulasku početi krajem iduće godine. Naš je cilj da Hrvatska udovolji uvjete koji su određeni u Kopenhagenu i sve druge kriterije EU-a do godine 2007. Istina je da je za uspješan put u EU najvažnije provesti političke, gospodarske i sektorske izmjene i održati demokratski poredak u RH. (...) MVP igra značajnu i predvodničku ulogu u procesu reforma. Prije dva mjeseca provela se reforma i u samom ministarstvu, kako bi se omogućilo na najdjelotvorniji način obavljanje tih prioritetnih postupaka. (...) Hrvatska je od svoje neovisnosti 1991. godine puno učinila na putu demokratskog društva, ali na nekim poljima potrebne su promjene, na prvom mjestu u sudstvu. Dodatni napori potrebni su u odnosima sa svim susjednim zemljama, a to znači riješiti sva pitanja koja su još otvorena. Uzevši u obzir da Hrvatska još nije zaključila definitivne sporazume o granicama sa svim svojim susjedima, niti konačne sporazume o podijeli nekretnina bivše Federacije, niti su likvidirane sve hipoteke, smatramo da to čini prioritetna pitanja za skoru budućnost. Treba dodati još gospodarstvo, koje se još nije dovoljno udaljilo od starih modela ekonomije, a također treba pribrojiti i posljedice ratnih šteta.

- S kojim zemljama Hrvatska održava najvažnije trgovačke veze? Postoji gospodarska razmjena sa zemljama kao Italija, Njemačka, BiH, Slovenija, Austrija i Francuska, tj. sa svim članicama EU-a, kao i sa susjednim zemljama. Bilateralni odnosi Hrvatske i Španjolske dobri su i prijateljski, bez otvorenih pitanja. To je osnova za kvalitetniju suradnju i dijalog na svim razinama. Mislim da bi trebali pojačati bilateralne sastanke kao i parlamentarnu suradnju. U vezi s napretkom Hrvatske u ostvarenju prioriteta njene vanjske politike – dakle ulaska u EU i NATO - iskustva Španjolske bila bi veoma korisna. Uz to, Hrvatska i Španjolska kao mediteranske zemlje svjesne su da je potrebno pojačati gospodarsku suradnju i dodatno raditi na tom putu. A kako bi dale zakonski okvir gospodarskoj suradnji, u studenom će u Madridu Hrvatska i Španjolska održati prvi krug pregovora o sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Uz već potpisane ugovore o zračnom prometu, o turističkoj suradnji, o poticanju i zaštiti ulaganja, te uz sporazum o suradnji između Hrvatske trgovačke komore i Udruge španjolskih trgovačkih komora, to će znatno proširiti suradnju. Korak po korak, Hrvatska i Španjolska stvaraju čvrste osnove za unapređenje suradnje u gospodarstvu. Obje zemlje daju veliku važnost međunarodnim odnosima. Kako je Hrvatska jedna od najrazvijenijih zemalja u regiji, ona je partner na kojeg Španjolska može računati, a može joj i postati mostom prema ostalim državama regije. Turizam, energetika, brodogradnja te automobilska industrija, neka su od polja na kojima Hrvatska i Španjolska mogu poboljšati suradnju. Do sada su španjolski ulagači pokazali najveći interes za turizam, koji je možda najatraktivniji za buduća ulaganja, dok je najveći hrvatski ulagač, “Pliva”, kupila jednu španjolsku farmaceutsku tvrtku. Broj španjolskih turista u Hrvatskoj raste iz godine u godinu.(...) Hrvatska proučava i mogućnost suradnje sa Španjolskom u privlačenju turista s trećih tržišta, kao što su SAD i Kina.