Papa dolazi kao državnik i poglavar Crkve, ali i kao prijatelj Hrvata

U povodu skorog dolaska pape Benedikta XVI. razgovarali smo s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem, koji je ujedno predsjednik Državnog odbora za pripremu i praćenju posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj. Bila je to prigoda i za razgovor o aktualnim pitanjima vezanim uz završetak hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.
-Što za hrvatsku državu znači dolazak pape Benedikta XVI.?
=Sveti Otac uživa veliki moralni autoritet u svijetu, a svojim komunikacijskim putovima Sveta Stolica pridonosi trajnom stvaranju pozitivnog ozračja na globalnoj razini. U tom smislu, posjet Svetog Oca Hrvatskoj, koji se održava u povodu Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, od iznimne je važnosti za hrvatske vjernike, ali i sve građane Hrvatske. Tim posebnim duhovnim ozračjem bit će nošeni i Hrvati iz susjedne BiH, koji su svaki dan sve više podvrgnuti političkoj, vjerskoj i kulturnoj marginalizaciji.
Papa dolazi u Hrvatsku i kao državnik i kao poglavar Katoličke crkve, ali i kao prijatelj hrvatskoga naroda. Taj pastoralni pohod pape Benedikta XVI. ujedno je kruna izuzetno dobrih odnosa Svete Stolice i Republike Hrvatske u njegovu pontifikatu.
-Kako ocjenjujete ukupne odnose Hrvatske i Vatikana?
=Uvjeren sam da će se i ovim pohodom pape Benedikta XVI. potvrditi privrženost i vjernost hrvatskog naroda Svetoj Stolici. Želio bih pritom napomenuti kako hrvatski narod nikad neće zaboraviti činjenicu da je upravo Sveta Stolica među prvima priznala Republiku Hrvatsku u trenutku ratnih razaranja, političke neizvjesnosti, kao i pasivnosti međunarodne zajednice. Nakon 20 godina hrvatske samostalnosti politički se kontekst promijenio. Hrvatska je pred vratima Europske unije i podrška Svete Stolice nije se umanjila.
-Hrvatska se nalazi u završnoj fazi pristupa EU. Koliko joj u tome pomaže Vatikan?
=Svakako treba imati na umu da posjet dolazi u trenutku kada je Hrvatska u samoj završnici pristupnih pregovora s Unijom. Time se još jednom potvrđuje i stalna potpora Svete Stolice Hrvatskoj - od ranih dana borbe za neovisnost pa sve do danas kad se priključujemo europskoj zajednici država i naroda. Sveta Stolica oduvijek je pružala snažnu potporu članstvu Hrvatske u EU, vrednujući njezino civilizacijsko mjesto u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Europe. I sam Sveti Otac, prilikom nedavne predaje vjerodajnica novog hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, naglasio je kako je Hrvatska povijesno sastavni dio europske obitelji, te će u toj obitelji znati sačuvati svoje kulturne i vjerske posebnosti.
-Kad očekujete definitivan završetak hrvatskih pristupnih pregovora s Unijom?
=Zadovoljstvo mi je istaknuti da smo ušli u završnu fazu i uvjeren sam da ćemo sljedećih tjedana uspjeti tehnički dio posla uspješno privesti kraju. Danas imamo privremeno zatvoreno 30 poglavlja, a sljedeći tjedan očekujemo zatvaranje poglavlja 13 - Ribarstvo. Za sva preostala poglavlja predali smo završna izvješća o ispunjavanju mjerila tako da njihovo zatvaranje očekujemo do kraja lipnja.
-Može li se govoriti o točnom datumu?
=Očekujem da će Europska komisija u narednom tjednu pripremiti nacrte zajedničkih pregovaračkih stajališta za preostala poglavlja i time omogućiti njihovo zatvaranje na međuvladinoj konferenciji 21. lipnja. Nakon toga Europsko vijeće će 24. lipnja moći označiti kraj hrvatskih pristupnih pregovora.
-Možete li komentirati spekulacije da neke zemlje, među ostalima Britanija, koče završetak hrvatskih pregovora?
=Nitko ne koči završetak naših pregovora i većina zemalja traži da oni budu što prije završeni te da se odmah odredi datum ulaska Hrvatske u EU. Pojedine zemlje sukladno novoj tehnologiji pregovora žele sasvim decidiranu ocjenu EK da su sva mjerila u potpunosti ispunjena te tek potom žele dati svoju konačnu suglasnost na zaključenje pregovora. Hrvatska je ušla u samu završnicu pregovora i među državama članicama percipira se kao 28. članica Unije.
-Koliko su, po Vama, ozbiljna kuloarska nagađanja da bi se hrvatski završetak pregovora vremenski povezao sa srbijanskim stjecanjem statusa kandidata?
=Hrvatska i Srbija su u sasvim različitim fazama pristupnog procesa, a naši pregovori idu svojim predviđenim tijekom. U skladu s načelima politike proširenja, svaka država napreduje u procesu prema punopravnom članstvu na osnovi vlastitih postignuća, tj. na temelju ispunjavanja zadanih kriterija. U tom smislu pozdravljamo uhićenje Ratka Mladića, ali istodobno očekujemo da Srbija ispuni i preostale obveze vezane uz suradnju s Haaškim sudom, gdje prije svega mislim na uhićenje Gorana Hadžića. Važno je istaknuti da Hrvatska u potpunosti podržava europski put Srbije, kao i svih zemalja regije.
-Kako gledate na francuski prijedlog uspostave monitoringa nad Hrvatskom do pristupanja u EU?
=Kao što znate, hrvatski se pristupni pregovori vode po novoj metodologiji, što je i za nas, ali i za institucije EU-a bio velik izazov. Svrha je nove metodologije da zemlja pristupnica bude potpuno spremna za članstvo u Uniji. Vjerujem da smo svojim primjerom pokazali kako je ispunjavanjem mjerila, kao i predanošću u provođenju sveobuhvatnih reformi moguće zadovoljiti uvjete za članstvo. Sve zemlje koje su ulazile u EU, imale su određeni oblik nadzora tijekom ratifikacije svojih pristupnih ugovora. Najvažnije je da taj nadzor neće postojati nakon ulaska Hrvatske u EU, kao što postoji za Rumunjsku i Bugarsku. Ono o čemu se sada raspravlja jest kako pojačati mehanizam praćenja naših obveza od trenutka potpisivanja ugovora o pristupanju do njegova stupanja na snagu.
-Dio javnosti protumačio ga je kao neku vrstu ultimatuma.
=Ne radi se ni o kakvom ultimatumu, naprotiv. Francuska i Hrvatska lani su potpisale strateško partnerstvo i naš je dijalog s Parizom prijateljski i otvoren. Idući tjedan bit ću u radnom posjetu Francuskoj gdje ću i o tome razgovarati sa svojim kolegom ministrom Juppéom. U sklopu pregovora očekujemo konsolidirani prijedlog EU-a o modalitetima praćenja naših obveza do trenutka kad će Hrvatska poslati članica Unije.
-Postoji li u tom procesu monitoringa opasnost od eventualne odgode hrvatskog članstva u EU?
=Do takvog scenarija sigurno neće doći.
-Kad je, po Vama, izgledno potpisivanje pristupnog ugovora?
=Nakon tehničkog završetka pregovora, potrebna su tri-četiri mjeseca za usuglašavanje ugovora o pristupanju Hrvatske EU tako da njegovo potpisivanje očekujemo na jesen, za vrijeme poljskog predsjedanja.
-Kao datum pristupa Hrvatske u EU sve se češće spominje 1. srpnja 2013. Kakve su Vaše informacije o tome?
=S obzirom na duljinu ratifikacijskog procesa u pojedinim državama članicama, smatramo da je 1. srpnja 2013. godine krajnji rok ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU-a.
-Vratimo se još malo na hrvatsku političku svakodnevnicu. Kako kao sudionik komentirate sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost?
=Rezultati sastanka sažeti su u usuglašenoj zajedničkoj izjavi. Riječju - nastavak borbe protiv korupcije i kriminala apsolutni je prioritet hrvatske državne vlasti. Nije uobičajeno da se detalji rasprave prepričavaju u javnosti i protivnik sam neodgovornog brifiranja novinara o tijeku sastanka. Očito je da je nekom važnije dopasti se javnosti, nego ozbiljno promišljati nacionalnu sigurnost i u okviru toga borbu protiv korupcije i kriminala.
-Na koga konkretno mislite?
=Način na koji su plasirane informacije i naglasci koji ne odražavaju vjerno tijek rasprave, jasno ukazuju na krugove iz kojih dolaze te informacije.
Neshvatljivo mi je da netko odbije susret s Papom
-Kako gledate na izostanak nekih političkih dužnosnika sa susreta s Papom u HNK-u?
=Nije trenutak da sad to komentiram s obzirom na funkciju predsjednika Državnog odbora za pripremu i praćenju posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj i njegov skori dolazak. Ali neshvatljivo mi je da netko odbija susret sa Svetim Ocem, ne samo kao vjerskim poglavarom, nego i kao državnikom, zbog taštine ili ideologije. Na žalost, jasna je to poruka kakvu Hrvatsku i koje vrijednosti zagovaraju ti ljudi.