Najteže je ipak iza nas

Hrvatska je ove jeseni s nadolazećim parlamentarnim izborima gotovo u isti vrijeme ušla u snažnu dinamiku pregovora s Europskom unijom. Nakon posljednjih uspjeha koje je Hrvatska ostvarila u pregovaračkom procesu, o novim izazovima u pristupanju Europskoj uniji i ono što tek Hrvatsku očekuje, razgovarali smo s glavnim hrvatskim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom. - Kad je Hrvatska prije tri tjedna otvorila šest novih poglavlja u pregovorima s Europskom upotrebljavala se riječ proboj. Je li se uistinu radilo o proboju? = Proboj je riječ koju su koristili kako bi opisali otvaranje šest novih poglavlja njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier i povjerenik EU Olli Rehn i ona je dobro odabrana. Na sastanku Međuvladine konferencije u lipnju, udvostručen je broj otvorenih poglavlja, odnosno povećan je sa šest na dvanaest. Kad je riječ o proboju Hrvatske u procesu pristupanja, mislim da je pravi proboj napravljen samim otvaranjem pregovora u listopadu 2005. godine, ali je činjenica da smo otvaranjem šest poglavlja na zadnjem sastanku Međuvladine konferencije dodatno dinamizirali njihov tijek. U tom kontekstu, riječ proboj je dobro odabrana. Za nas je najvažnije da se sada ne ostane na tom proboju, već da se on pretvori u kontinuiranu dinamiku. - Koliko je sav taj posao koji radi Hrvatska lakši nakon posljednjeg summita EU? = Činjenica je da Europska unija izlazi iz teškog razdoblja rješavanja institucionalnih pitanja i da je njemačko predsjedništvo odradilo ogroman posao te da se sada vidi jasan izlaz iz dugog razdoblja tijekom kojeg je Unija bila usredotočena na rješavanje unutarnjih problema. Dobro su se poklopile dvije velike stvari otvaranje šest poglavlja u pregovorima s Hrvatskom i iskorak ka konačnom rješenju institucionalnih pitanja Unije. Dinamika pregovora - U kojoj mjeri ta dinamika ovisi o Hrvatskoj, a u kojoj o samoj Uniji, budući da EU tek sada izlazi iz krize? = Hrvatska je prva na listi onih o kojima ovisi brzina pregovora, ali nije jedina. O Hrvatskoj ovisi uspješnost konačnog ishoda jer najveći dio posla moramo odraditi sami, ali zbog nove metodologije procesa pregovora, dio brzine je u rukama Europske unije, odnosno Europske komisije. Kompleksnost pregovora koju su donijela nova pravila, ponajprije mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, traži intenzivan pravnički i administrativni rad jedne i druge strane u pregovaračkom procesu. - Već neko vrijeme se u Bruxellesu govori o umoru od proširenja. Postoji li taj umor i dalje i može li nas on usporiti? = Mislim da je umjesto umora bolje reći da se radi o zasićenosti proširenjem koja je prisutna kod mnogih država članica EU. Početna zasićenost proširenjem sada polako prolazi samom činjenicom da se stare države članice polako privikavaju na novu veliku Uniju i na podatak da EU sada ima 27 država. Svi pokazatelji govore kako se na Hrvatsku u EU već sada računa kao na 28. članicu. Složenost procesa Dakle, EU neće imati problema s povećanjem na 28 članova kad je riječ o Hrvatskoj. - Izgleda kao da problema uopće nema. Kad bi vas netko pitao koji su problemi, što je najteže u pregovaračkom procesu? = Bilo bi lijepo da problema nema, no nije baš tako. Osobno kao najveći izazov vidim ukupnu dimenziju i složenost cijelog procesa. Naravno da u tom volumenu ima nekoliko čimbenika koji predstavljaju dodatni izazov, politička dimenzija je jedna, pravna druga, logistička i organizacijska je treća. Broj stranica dokumenata u pregovorima uskoro će doseći 25.000. Sve to čini proces krajnje teškim. - Jesmo li onda ipak ono najteže prošli? = Mislim da je, barem kad je riječ o političkom dijelu, najteže ipak iza nas. Strategijski promatrano kroz optiku visoke politike, vrata Europske unije za Hrvatsku su jasno otvorena. Ono što je teško je volumen cijelog procesa i svakodnevna potreba koordiniranja rada stotina i stotina ljudi, i to ne samo na našoj strani već i na strani Europske unije. Pregovori su poput partije šaha koji se simultano igra na trideset ploča i svaka od tih ploča traži određeno vrijeme i koncentraciju. Ponavljam, proces je težak bez obzira na činjenicu da je u svim glavnim gradovima država članica i u vrhovima Europske komisije članstvo Hrvatske neupitno, te da se na nas već sada gleda kao na 28. člana. Uloga Slovenije - Može li taj put dodatno zakomplicirati Slovenija MVPEI je u tom smislu već reagirao priopćenjem? = Činjenica je da Slovenija posebnu pažnju stavlja na nekoliko poglavlja pregovora i njih definira kao ona koja izravno dotiču slovenske nacionalne interese. To rezultira nekim specifičnim potezima slovenske strane. MVPEI je dalo priopćenje o tome i mislim da zasad tome ne treba ništa ni dodati ni oduzeti u ovoj osjetljivoj fazi pregovora. - Drugim riječima, od Slovenije očekujete maksimalnu pomoć? = Slovensko predsjedništvo dolazi u važnoj fazi hrvatskih pregovora, u prvoj polovici 2008. godine kad očekujemo nastavak dobre dinamike pregovora i nove pomake naprijed. Mi s optimizmom očekujemo slovensko predsjedanje, jer Slovenija cijelo vrijeme ističe kako je nastavak proširenja EU jedan od prioriteta slovenskog predsjedništva. To je zacrtano i u programskim dokumentima slovenskog predsjedništva, a kad je riječ o proširenju mi smo prvi koji taj proces nastavljamo. Proširenje Europske unije empirijski se dokazuje upravo našim uspjehom. Jedina država koja u praksi ovoga trenutka može pokazati održivost Solunske agende i dokazati da se proširenje uspješno nastavlja jest Hrvatska. Prema tome, nema razloga sumnjati da će Slovenija biti dosljedna u tome da proširenje ostane prioritet njezina predsjedanja. - Mogu li izbori u Hrvatskoj usporiti pregovore s EU? = Izborna godina do sada nije ostavila traga na dinamici pregovora i moram reći da su sve parlamentarne stranke na istoj crti glede pregovora na kojoj su djelovale i do sada. To je došlo do izražaja i na posljednjoj sjednici Nacionalnog odbora gdje je ozračje bilo radno i poticajno za pregovore, u istoj mjeri kao što je bilo i dosad. Ono što će nam nedostajati, operativno, je nekoliko zasjedanja Sabora u zadnjem kvartalu ove godine. Zbog toga ćemo to nastojati kompenzirati pojačanim djelovanjem prije i poslije izbora. - Jedan dio hrvatske javnosti još uvijek nije uvjeren u dobrobiti članstva u EU, već smatra kako bi hrvatska trebala biti neutralna. =  Koliko god je važno ući u EU zbog svih pogodnosti članstva, jednako je važno ne ostati izvan EU. Ostati izvan EU znači ostati izvan nove arhitekture Europe koja je uspostavljena zadnjim valovima proširenja. Europa s Unijom od 27 članova bitno je različita od one s 12 ili 15 članova. Europska unija sada jest Europa. Brzina pregovora = Činjenica je da veliki broj dokumenata, zakona, akcijskih planova i strategija koje Hrvatska mora predati u cilju otvaranja i zatvaranja određenih poglavlja također traži određeno dodatno vrijeme za procesuiranje i postupak verifikacije na drugoj strani. O brzini kojom će se ti doku_menti procesuirati i verificirati na strani Europske unije također ovisi brzina pregovora. Prema tome – da- najvećim dijelom posao je u našim rukama, ali ne samo u našim, te iz tog razloga brzina ne ovisi samo o nama. Datum = U našim dokumentima 2009. ostaje programski zacrtana kao planska godina pristupanja. Sva naša zakonodavna djelatnost usklađena je prema toj godini, jednako kao i niz reformskih poteza. Hoće li se ona doista materijalizirati, u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću predvidjeti. Na pitanje kad ćemo ući u EU uvijek odgovaram isto: nadam da će to biti čim prije. Rokovi koje smo si interno zacrtali realno su ostvarivi uz maksimalan napor svih sudionika, ali, ponavljam, brzina pregovora ne ovisi samo o Hrvatskoj.