Intervju ministrice Vesne Pusić za Utrinski vesnik

Kako ocjenjujete skup ministra CEI u Ohridu. Da li je ovaj sastanak ispunio očekivanja o približavanju regije prema EU?
S ovog sastanka poslana je snažna poruka da zemlje Zapadnog Balkana imaju europsku perspektivu, pri čemu je u završnoj izjavi pohvaljen dosadašnji napredak te su zemlje ohrabrene i u daljnjem napretku u procesu eurointegracija.
Smatram, a to sam kazala i svojim kolegama na sastanku u Ohridu, da je vrlo važno i u samim državama regije ohrabrivati perspektivu budućeg članstva u EU jer je to izuzetno važno ne samo za te zemlje nego za cijelu regiju i njenu stabilnost. Hrvatska će definitivno nastaviti raditi sa susjednim državama na potrebnim reformama, ali i s europskim institucijama kako bi europska perspektiva regije ostala u središtu interesa EU-a. Pri tom je vrlo važna energetska sigurnost jer ona u konačnici stvara i političku i gospodarsku sigurnost i neovisnost i zato je vrlo važno da se i Makedonija uključi u suradnju na području energetike.
Sastanci ministara vanjskih poslova, kao što je bio ovaj na Ohridu su važni jer donose rezultate. Evo, na primjer, ministri vanjskih poslova Srednjoeuropske inicijative na prethodnim susretima bili su fokusirani na neke druge države i druga pitanja kao što je bio sporazum između Beograda i Prištine kojeg smo svi podržali. Podržali smo i novi pristup prema Bosni i Hercegovini koji je rezultirao implementacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je bio zamrznut pet i pol godina. Sad je trenutak da zajedno radimo na pitanju Makedonije jer je mnogo posla kojeg treba napraviti. Zadaća koja stoji pred nama je da zajedno dođemo do strategije koja bi maknula prepreke s europskog puta Makedonije.

što je, prema Vama, glavni problem zemalja regije koje još nisu u EU. Je li to nepripremljenost društva za članstvo u EU (nedostatak demokracije, vladavina prava, sloboda medija) ili na to utječe i nepripremljenost Unije da se širi prema Zapadnom Balkanu u ovom trenutku?
Proces pristupanja Europskoj uniji uvijek treba kombinirati s reformama koje su dio tog procesa, kao i s jačanjem kapaciteta institucija jer proces pregovaranja zapravo znači izgradnju institucija države. I u slučaju Hrvatske, kao i u slučaju ostalih zemalja regije, taj proces pristupanja i reformi jednako je važan kao i samo članstvo u Europskoj uniji.
I Hrvatska je postala članica Europske unije u vrijeme i pod okolnostima potpuno različitim od onih kakve su bile onda kada smo započinjali naš put ili kad su prve zemlje istočne Europe ušle u Europsku uniju. 2004.g. kad je prvih osam zemalja istočne Europe ušlo u Europsku uniju, bilo je vrijeme euforije i slavlja koje je bilo gotovo nastavak proslave pada Berlinskog zida. Bio je to konačni završetak hladnog rata i njihov su ulazak pozdravile sve države članice i njihovi građani i to i novih i starih država članica EU. Kada su 2007. u članstvo ulazile Bugarska i Rumunjska, države članice bile su malo skeptičnije, a kada je Hrvatska došla na red, dogodilo se ono što je u Europi poznato kao umor od proširenja. Izdržali smo sve i kada smo ulazili više nije bilo euforije u državama članicama. Stav je bio otprilike quotOK, mi smo to započeli i mi ćemo to dovršiti, ali nakon toga ćemo razmotriti hoće li se proces proširenja nastaviti i kako će završiti. Brojni su razlozi, ali sve što se u međuvremenu događalo utjecalo je na sve manju podršku biračkog tijela država članica za ono što se smatra najuspješnijom europskom politikom ndash za politiku proširenja. To također znači da oni koji predstavljaju države članice Europske unije moraju poštovati volju svog biračkog tijela i način na koje ono vidi proširenje EU. A, umeđuvremenu je EU zapala u krizu i morala se nositi s mjerama štednje, a u takvim prilikama svi su puno manje velikodušni, a puno više zatvoreni u vlastito dvorište.

Kako iz Hrvatske gledate na događaje i veliku političku krizu u Makedoniji? Kao dio Europske unije možete li nam reći kolika je zabrinutost u strukturama u Bruxellesu o onome što se događa u Makedoniji?
Krizu u Makedoniji vidimo kao veliko upozorenje svima nama, ne samo Hrvatskoj nego i EU jer je puno toga što se kod vas događa je rezultat činjenice da ste zaustavljeni na putu razvoja i ispunjavanja standarda, što je bio uvjet za uključenje u međunarodne organizacije, kao što je Europska unija.
Naš zajednički interes, pri tome mislim i na zemlje regije i na EU jest politička stabilnost jer ako postoji nestabilnost u jednom dijelu regije, postoji opasnost od izvozanestabilnosti u susjedne zemlje što utječe na trgovinu i na privlačnost svake od država regije kao mjesta za sigurno ulaganje, a što za posljedicu opet ima smanjenje investicija i pogoršanje gospodarske, a samim time i sigurnosne situacije.

što možemo očekivati od ministarskog sastanka EU, a nakon toga i od Summita EU. Hoće li Unija donijeti neke nove mjere za rješavanje krize u Makedoniji osim posredništva povjerenika Johanesa Hana?
Makedonija jest tema sastanaka na svim razinama unutar Europske unije, iako je medijski najvidljivije kada sastanke održava povjerenik Hahn ili europarlamentarci. Međutim, u ovom trenutku unutar radnih skupina intenzivno se razgovara o Makedoniji te što bržem pronalaženju održivog rješenja za prevladavanje ove krizne situacije, ali za pronalaženje rješenja ključno je da i makedonska politička elita odigra odgovornu ulogu, odnosno da se rukovode interesima države te da sve partikularne ili uskostranačke interese ostave po strani.

Ako se ova kriza ne riješi u skoro vrijeme je li moguće da Makedonija izgubi preporuku za pregovore?
Kao što sam rekla, sad je trenutak da zajedno radimo pronalaženju strategije koja bi maknula prepreke s makedonskog europskog puta. Preporuka Europske komisije za početak pregovora je nužna ali ne i dovoljna, potreban je konsenzus svih 28 država članica da bi pregovori započeli.

Jedna od glavnih tema sastanku u Ohridu bio je veliki problem migranata. Koliko migranata ima u Hrvatskoj i kako se vi nosite sa ovim izazovom?
Hrvatska je prije godinu i pol bila izložena velikom broju tražitelja azila, ali je njih 45 posto napustilo Hrvatsku prije nego im je azil odobren. Imamo centre i prihvatilišta za ranjive skupine, a nova prihvatilišta za ilegalne imigrante što je kategorija različita od azilanata, grade se u Trilju i Tovarniku. Kao članica Europske unije i Hrvatska će primiti određeni broj imigranata međutim kvote još nisu do kraja dogovorene. Naime, u ovom trenutku je najveći pritisak na Italiju, Maltu i Grčku jer imigranti dolaze iz Sirije, tj kriznih žarišta Bliskog istoka, zatim sjeverne Afrike, odnosno Libije. U svakom slučaju, ako stignu u Hrvatsku, imigranti najprije rješavaju svoj status te dobiva azil ili supsidijarnu zaštitu te im se osigurava smještaj u trajanju od dvije godine te imaju jednaka prava u sustavu socijalne skrbi kao i hrvatski državljani.

Hrvatska je ovih dana u centru europske javnosti zbog incidenta na nogometnoj utakmici između vaše zemlje i Italije. Koliko je kukasti križ na stadionu u Splitu naštetio ugledu Hrvatske i je li to samo izdvojeni incident ili postoji dugotrajno prikriveno koketiranje nekih marginalnih grupa u hrvatskom društvu sa prošlošću koju svatko osuđuje?
Radi se o incidentu kojeg su osudile svi relevantne političke stranke i sve državne institucije u Hrvatskoj međutim, i ovaj incident pokazuje kako članstvom neke zemlje u EU ne prestaju svi problemi i europske vrijednosti, među kojima je i antifašizam, se ne podrazumijevaju same po sebi. Zato je ključno boriti se protiv svih oblika ekstremizma, konstantno upozoravati na opasnost od takvog ponašanja i govora mržnje te je ključno imati dobar obrazovni sustav.

Prošle su dvije godine otkad je Hrvatska postala članica EU. što je, prema Vama, glavna promjena u hrvatskom društvu u ove dvije godine?
Pa, rekla bih, da smo postali odgovorniji i savjesniji, ali to je posljedica onih reformi kroz proces pregovora u kojima izgrađujete institucije države izgrađujete sustav koji funkcionira i koji je jednak prema svim građanima i ne ovisi samo o dobroj volji i snazi jedne osobe.

Intervju ministrice Vesne Pusić za Utrinski vesnik
http://www.utrinski.mk/?ItemID=1E5B09F7BAEDC84C820E6D584C100521