Dubrovnik je zoran primjer hrvatske pripadnosti Europi

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković proteklog je tjedna u Dubrovniku ugostio svog njemačkog kolegu Guida Westerwellea. Dvojica ministara dogovarali su skori dolazak kancelarke Angele Merkel u Hrvatsku pa smo ministra Jandrokovića najprije pitali o očekivanjima i važnosti posjete najmoćnije žene Europe Hrvatskoj. Razgovor smo vodili nekoliko dana prije nego je Predsjednik Ivo Josipović zatražio njegovu ostavku zbog kršenja procedure oko imenovanja novih veleposlanika.
Posjet ministra Westerwellea u svakom je pogledu nastavak intenzivnih odnosa koji postoje između Hrvatske i Njemačke, a koji su dosad rezultirali iznimno visokom razinom političke i gospodarske suradnje. Taj posjet je prethodio dolasku njemačke kancelarke Angele Merkel u službeni posjet Hrvatskoj 22. kolovoza, tijekom kojeg će se susresti s predsjednicom hrvatske Vlade Jadrankom Kosor. Osim što potvrđuje snažne međudržavne odnose, predstojeći posjet kancelarke Merkel uvelike naglašava i njezin osobni odnos s premijerkom Kosor. Njemačka je tradicionalno partnerska zemlja s Hrvatskom, imamo snažnu gospodarsku suradnju, a to potvrđuju i brojke – iz Njemačke nam kontinuirano stiže najveći broj turista, dok je po trgovinskoj razmjeni Njemačka naš drugi najjači partner, a treća je po stranim ulaganjima u Hrvatsku. I tijekom susreta s kolegom Westerwelleom obostrano je naglašena važnost daljnjeg produbljivanja međusobnih odnosa i u uvjetima kada Hrvatska postane punopravna članicom Europske Unije.

- U pregovorima s EU dogovoren je poseban režim carinskih kontrola za prolazak za kroz Neum. Što on obuhvaća? Što mogu očekivati građani Hrvatske kada nastupi scengenski režim na toj granici?
Tijekom pristupnih pregovora vodilo se računa o zemljopisnoj specifičnosti dubrovačkog kraja, kao i o poslovanju gospodarskih subjekata na tom području. U tom smislu, upravo imajući u vidu postojanje neumskog koridora, dogovoreni su posebni režimi, određena izuzeća od pune primjene propisa EU koji će se primjenjivati nakon ulaska Hrvatske u Uniju.
U prvom segmentu, to znači da je Hrvatska osigurala provedbu posebnog režima za provoz pošiljki proizvoda životinjskog podrijetla kroz neumski koridor. U okviru tog režima, pošiljkama koje su podrijetlom iz EU ili neke dopuštene treće zemlje, bit će dopušten prolaz preko neumskog koridora bez provođenja veterinarskih kontrola na graničnoj postaji pri ponovnom ulasku na područje Hrvatske odnosno EU. Hrvatska je osigurala da, po pristupanju Uniji, može primjenjivati posebni režim koji omogućuje izuzeće od obveze prethodne najave pošiljki elektroničkim putem za domaću robu koja prolazi kroz neumski koridor. Taj će se režim primjenjivati na pošiljke robe čija ukupna vrijednost ne premašuje iznos od 10.000 eura. Spomenutim posebnim režimima omogućili smo da se i po ulasku Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU najveći dio domaće robe nesmetano kreće preko stranog carinskog područja, odnosno kroz neumski koridor, a što je od prioritetne važnosti za opskrbu dubrovačkog područja. Bit će uspostavljen i poseban režim prolaza za građane Europske Unije, pa samim time i Hrvatske, koji će omogućiti brzi i nesmetan prijelaz međudržavne granice i pružiti visok stupanj sigurnosti. Danom pristupanja Europskoj Uniji Hrvatska se neće automatski pridružiti i schengenskom prostoru (području 22 države članice EU i 3 države nečlanice koje su ukinule granične kontrole na svojim unutarnjim granicama), pa se sukladno tome tzv. schengenski režim neće odmah primjenjivati na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom. No, kad Hrvatska i uđe u schengenski prostor, dogovoreni posebni režimi vezani uz provoz robe kroz neumski koridor vrijedit će i dalje.

- Granica na Bistrini poseban je problem za dubrovačko područje, a od primjene novih carinskih propisa dodatno smo izolirani. Na granici su ogromne gužve. Zašto se s primjenom tih propisa nije čekao kraj turističke sezone i zašto se odmah nije pojačala trajektna linija za Pelješac?
-Treba imati u vidu da je od 1. kolovoza ove godine Carinska uprava u uporabu uvela novi kompjuterizirani provozni sustav. Radi se o novom elektroničkom, bezpapirnom postupku provoza robe, prvom u nizu projekata e-carine. Uvođenje ovog sustava jedna je od obveza carinske službe u okviru priprema za pristupanje Hrvatske u članstvo EU, a provedena je sukladno predviđenim rokovima. Primjena ovog sustava znatno će olakšati promet preko hrvatskih graničnih prijelaza te tako pridonijeti uspješnijem poslovanju hrvatskih gospodarskih subjekata. U tom je smislu Carinska uprava u vremenu pripreme uvođenja novog sustava organizirala i održala čitav niz edukacija, seminara i radionica koje su bile namijenjene carinskim službenicima i ostalim sudionicima u provedbi carinskih postupaka, kako bi se svi informirali i pripremili za njegovu što uspješniju i bržu primjenu. Vezano uz trajektne linije s Pelješcem, podsjetio bih kako je prošle godine izvršena rekonstrukcija trajektnog pristaništa u Trpnju na Pelješcu, a tijekom prošle sezone uveden je i novi brod većeg kapaciteta na trajektnoj liniji Ploče-Trpanj. Ova trajektna linija vozi sedam puta dnevno u oba smjera, a prema potrebi i izvan dnevnog reda. Na ovaj je način, u skladu sa svim raspoloživim mogućnostima, u ovom trenutku optimalno pokrivena veza kopna s Pelješcem i obrnuto. Najveći dio problema vezanih uz prometnu povezanost s hrvatskim jugom bit će riješen dovršetkom Pelješkog mosta. Tome je cilju ova Vlada u potpunosti predana i stoga će se most nastaviti graditi.

- Najavljujete kako će se na referendumu za ulazak Hrvatske u EU, ‘za’ odlučiti dvije trećine stanovnika Hrvatske. To su dosta visoke prognoze, na čemu ih zasnivate?
Optimističan sam i uvjeren da većina hrvatskih građana već sada prepoznaje pripadnost Hrvatske europskom civilizacijskom krugu, a to potkrepljuju i istraživanja javnog mnijenja koja kontinuirano provodimo. Evo, zadnje pokazuje kako bi od svih građana sklonih izlasku na referendum, njih 60 posto glasovalo za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, 33 posto bilo bi protiv, dok ostali nisu definirali svoj stav ili su suzdržani. I na samom referendumu očekujemo veliku potporu. Upravo je Dubrovnik zoran primjer hrvatske pripadnosti Europi, a to je potvrdio i moj njemački kolega rekavši da se upravo ovdje osjeti prisutnost Europe i Europske Unije.

- Raste i podrška HDZ-u. Kako komentirate posljednje ankete u kojima malo zaostajete za SDP-om? Je li to posljedica završetka pregovora ili borbe protiv korupcije vaše Vlade?
Očekujem da će na sljedećim izborima potpora za Hrvatsku demokratsku zajednicu biti vrlo visoka. Ne samo zato što smo završili pregovore s EU i otvorili politički prostor za borbu protiv korupcije, već i zbog toga što je HDZ u posljednjih dvadeset godina ostvario sve ključne nacionalne ciljeve. Završetak pregovora znači da smo napravili velike promjene u kvalitativnom smislu u samom društvu i u državi. Dakle, ne bismo završili pregovore da Hrvatska nije danas bolja i kvalitetnija država nego što je bila i vjerujem da će ljudi to prepoznati. Smatram da je u ovih dvadeset godina, koliko imamo hrvatsku državu, ostvaren ogroman napredak i vjerujem da će to građani na izborima honorirati.

- Nakon što je premijerka zahvalila generalima Markaču i Gotovini na zaslugama u Oluji, bilo je mnogo komentara, a reagirao je i srbijanski predsjednik Tadić. Koliko će to utjecati na odnose RH i Srbije?
I ovom prigodom ponovio bih da je Oluja bila osloboditeljska, legalna i pravedna vojnoredarstvena operacija. To je povijesna istina. U tom smislu mi ćemo se i nadalje svim sredstvima boriti protiv bilo kakvih pokušaja izmjene povijesnih činjenica kao i protiv pristupa „ko nas to zavadi“. Hrvatska je u Domovinskom ratu pobijedila, obranila svoj teritorij, obranila demokraciju, a pomogla je i svojim susjedima. Da se nije dogodio slom Miloševićevog režima nakon operacije Oluja, pitanje je kako bi se stvari u ovom dijelu Europe dalje odvijale.

- A kako će reakcije poput Tadićeve utjecati na buduće odnose dviju zemlja?
Nama je iznimno važno da se Srbija razvija na isti način kao i ostale zemlje u okruženju, da bude proeuropski orijentirana i u tom će imati našu punu potporu. To je u interesu Hrvatske i svih zemalja ovog prostora, ali i u interesu Europske Unije i NATO-a. Hrvatska kontinuirano pruža pomoć svim zemljama u regiji kad je u pitanju njihovo priključenje EU pa isto to činimo i sa Srbijom. Zainteresirani smo za budućnost, za građenje odnosa na temelju međusobnog uvažavanja, poštovanja i suradnje.

- Možete li prokomentirati slučaj „Mitrović“, i napade komercijalnih medija drugih zemalja na Hrvatsku? Vaši kritičari kažu kako se naše ministarstvo u taj slučaj nije uopće trebalo miješati.
Svatko mora poštovati hrvatske zakone, i hrvatski državljani, i oni koji to nisu. Tko ne poštuje zakone, taj biva sankcioniran, tako je u svim civiliziranim zemljama svijeta, pa i u Hrvatskoj. Trenutno je ovaj postupak u rukama hrvatskog pravosuđa i razumljivo je da ne mogu ulaziti u njegovu bit. No, nitko nema pravo zlouporabe medija, bili oni privatni ili javni, i na to je reagirala hrvatska diplomacija. Pogledajte reakcije u Srbiji, značajan broj tamošnjih institucija i organizacija kritički je progovorio o ponašanju vlasnika TV Pinka.

- Jeste li zadovoljni radom naše gospodarske diplomacije s obzirom da nas je više susjednih zemalja preteklo u visini stranih ulaganja? Na dubrovačkom području neki su strani investitori i odustali. Što im kao ministar u Vladi možete poručiti?
Treba pogledati brojke i vidjeti da je Hrvatska, u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama, u gornjoj polovici po uspješnosti privlačenja stranih investicija. Priča o tome kako ovdje ne postoje uvjeti za ulaganje, da je Hrvatska neprijateljski usmjerena prema stranim investicijama - jednostavno nije točna. Vlada je uložila velike napore u unaprjeđenje investicijskog okruženja, uklanjanje prepreka za ulagače te aktivnije privlačenje kvalitetnih inozemnih investicija. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević radi izvrstan posao i napredak je vidljiv. I u Dubrovniku i Dubrovačko- neretvanskoj županiji postoji veliki broj ulaganja u turizmu, a zainteresirani smo da se te investicije prošire i na ostale sektore. U razdoblju u koje sada ulazimo, u središtu pozornosti bit će daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva i poduzimanje svih mjera koje su potrebne da građani Hrvatske imaju bolji životni standard, kao i mjera za jačanje privatnog sektora i stranih investicija. To je i jedan od zadataka novouspostavljenih trgovinskih atašea koji će upravo ovog mjeseca započeti s radom u prvih pet hrvatskih veleposlanstava i konzulata.

- A što napraviti kad se dogodi slučaj Aarona Frenkela, počasnog konzula Hrvatske u Izraelu, koji je istupio negativno prema Hrvatskoj jer je upravo ovdje doživio loš prijem svojih ulagačkih planova na Srđu?
To je stara stvar, a neke izjave koje su se pojavile u medijima demantirane su. Svaki strani investitor dobrodošao je u Hrvatsku i sa strane hrvatske Vlade imat će punu potporu u realizaciji svih projekata. Pritom se svatko mora držati hrvatskih zakona i propisa te se ponašati jednako kao i domaći investitori.

Intervju ministra Gordana Jandrokovića u Dubrovačkom vjesniku - pdf