Ministar Grlić Radman: „Nikakva promjena granica ne dolazi u obzir”

„Hrvatska se protivi svakoj promjeni granica na Zapadnom Balkanu“, izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u intervjuu za EFE.

„Nikakva promjena granica ne dolazi u obzir”, izjavio je ministar komentirajući ideje koje su proteklih dana kružile u diplomatskim krugovima Europske unije u obliku anonimnog dokumenta, u kojem se među ostalim predlaže podjela Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije. „Mi se protivimo bilo kakvoj promjeni granica, pa tako i mogućnosti pripojenja dijela Kosova Albaniji, što je još jedna o ideja izloženih u tom 'fantomskom' dokumentu jer bi povlačenje novih granica u toj nestabilnoj regiji moglo dovesti do novog krvoprolića.“

Važnost Bosne i Hercegovine

Ministar, koji danas završava svoj posjet Španjolskoj - nakon što je u ponedjeljak, u Bruxellesu nazočio Vijeću za vanjske poslove Europske unije na kojem se također razgovaralo o Zapadnom Balkanu - kaže da je situacija u Bosni i Hercegovini maksimalno važna za Hrvatsku jer s BiH dijeli granicu dugu više od tisuću kilometara.

Zato je Hrvatska s Grčkom, Mađarskom, Ciprom, Bugarskom i Slovenijom potpisala “non paper” kako se u diplomatskom žargonu EU-a naziva dokument s prijedlozima, o kojem se raspravljalo u Bruxellesu. „U tom dokumentu izrazili smo podršku teritorijalnoj cjelovitosti cijelog Balkana, a posebice Bosne i Hercegovine.”

„Želimo da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna, prosperitetna i stabilna kako bi mogla pomoći svojim narodima, nakon višegodišnjih internih prijepora i stagnacije”, izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova, čija je zemlja najmlađa članica Europske unije, od 2013.

„Hrvatska općenito podržava ulazak svih zemalja Zapadnog Balkan u Europsku uniju - ali prema zaslugama, a nisu sve zemlje jednako spremne”, dodao je ministar.

„Zemlje Zapadnog Balkana trebaju našu pomoć, potreban je veći politički angažman i geostrateški pristup. Moramo poticati demokratsku transformaciju, reforme i vladavinu prava u tim zemljama jer je to ključno za njihovu europsku budućnost.”

„Hrvatska smatra da je nužno započeti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i da Kosovu treba uvesti bezvizni režim. Crna Gora mora ostati predana svom europskom putu, a Srbija se mora usredotočiti na reforme i svladavanje ratnog naslijeđa”, dodao je.

Ulazak u Schengen i eurozonu

Među prioritetima Hrvatske je i ulazak u Šengenski prostor. Grlić Radman cijenu podršku Španjolske na putu prema ostvarenju tog strateškog cilja.

„S ministricom Aranchom Gonzáles Laya razgovarali smo o tome kako je Hrvatska dobro pripremljena za ulazak u Šengenski prostor s obzirom na to da smo ispunili 8 tehničkih uvjeta i 281 preporuku.”

Ministar ističe da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za hrvatski pristup Schengenu i da sada o tome odluku trebaju donijeti zemlje članice. „Nadamo se da će Hrvatska uskoro postati članica, iako još nije određen točan datum ulaska.”

Ministar se također nada da će Hrvatska uvesti euro u drugoj polovini 2024. „To nije politička odluka, to je pitanje spremnosti. Hrvatska je u srpnju 2020. pristupila tečajnom mehanizmu ERM II, što je od ključne važnosti za uvođenje eura“, podsjetio je ministar.

Cijepljenje i turizam

U Hrvatskoj se intenzivno provodi cijepljenje građana protiv koronavirusa, što je osim sa zdravstvenog aspekta važno i zato što je Hrvatska popularna turistička destinacija u Europi, isto kao Španjolska. Nedavno je pokrenuta kampanja „Stay Safe in Croatia“ (Siguran boravak u Hrvatskoj) kako bi se zemlja uoči ljetne sezone predstavila kao sigurno turističko odredište.

„Nadamo se da će do kraja lipnja procijepiti 55 % stanovništva. Dosad je cijepljeno 25 % odraslih građana”, rekao je ministar dodavši da su djelatnici u turizmu na listi prioriteta za cijepljenje.

Hrvatska je odlučna olakšati slobodno kretanje osoba iz Europske unije i drugih zemalja te je obavila veliki dio priprema za uvođenje digitalne zelene potvrde.

„Od 1. travnja svaki turist pri ulasku u zemlju dužan je dati na uvid potvrdu kojom dokazuje da je prebolio Covid-19, da je cijepljen ili da ima negativan rezultat testa”, dodao je.

Što se tiče informacija o tome da Hrvatska pregovara o mogućnosti nabave ruskog cjepiva Sputnik, ministar je izjavio: „U situaciji kada je Europska komisija priznala da su neke farmaceutske tvrtke podbacile u isporuci cjepiva, obratili smo se ruskoj strani. Ipak, odlučili smo pričekati da to cjepivo odobri Europska agencija za lijekove (EMA). No budući da se to još nije dogodilo, nismo realizirali nabavu”, ističe ministar.

„Hrvatska ima potpuno povjerenje u fond za oporavak Europske unije; paket financijskih mjera bez presedana, namijenjen svim zemljama, koji će Hrvatskoj biti snažan oslonac. Sredstva iz fonda iskoristit ćemo kako bismo socioekonomske izazove proizašle iz pandemije pretvorili u prilike.”

„Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je hrvatska vlada usvojila 29. travnja i dostavila Europskoj komisiji na završno usuglašavanje sadrži projekte u vrijednosti od ukupno 6,5 milijardi eura. Od toga će 54 % sredstava biti uloženo u gospodarstvo kako bi se osnažila konkurentnost, potaknula ulaganja u energetsku tranziciju, transport i infrastrukturu, upravljanje vodama, širokopojasnu mrežu i obnovu zgrada oštećenih potresima u 2020.“