Ministar Grlić Radman: „Prekrajanje granica na ovim prostorima za nas ne dolazi u obzir!“

Upravo ste se vratili iz dvodnevne posjete Bosni i Hercegovini, kakve utiske nosite? Sudeći po reakcijama, ovaj vrlo intenzivan posjet je donio neke pozitivne pomake u odnosima naših zemalja. Koji je susret na Vas ostavio najviše utiska?

Radni posjet Sarajevu i Bosni i Hercegovini prošao je u pozitivnom i ohrabrujućem ozračju, unatoč teškim okolnostima prouzročenim pandemijom koronavirusa. Tijekom svog posjeta održao sam sastanke s cijenjenom kolegicom Turković i članovima najviših državnih institucija, ali koji imaju politički legitimitet kao predstavnici konstitutivnih naroda.

Posebno sam ponosan na susrete s najvišim vjerskim velikodostojnicima – reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i kardinalom Vinkom Puljićem. Naravno, s velikim zadovoljstvom sam se susreo i s predstavnicima čelništva Napretka kao najznačajnije kulturne institucije Hrvata u BiH. Nema dvojbe kako su Bosna i Hercegovina i Hrvatska gospodarski, kulturno i geografski upućene jedna na drugu. One jesu i moraju biti prijatelji i stoga moraju kroz dijalog rješavati otvorena pitanja - jedna s drugom, a ne jedna o drugoj. I to je poruka koju smo vjerujem poslali tijekom ovog posjeta. Znači, više razgovora, manje nesporazuma.

Možemo li u tom smislu očekivati više ovakvih susreta?

Pandemija Covida-19 otežala je globalno putovanja i susrete, ali to nas ne smije sprječavati da ipak češće komuniciramo i štoviše posjećujemo jedni druge. Stoga smo i dogovorili održavanje većeg broja sastanaka na svim razinama vlasti. Uz to, predložio sam i novo održavanje zajedničkih sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje bi zasigurno doprinijele intenziviranju, odnosno boljem razvitku odnosa na najvišoj razini. A ovaj moj posjet Sarajevu me dodatno ohrabrio u razmišljanju da ćemo imati prilike susresti se češće i pritom zajedno nadvladati političke i gospodarske izazove s kojima se suočavamo.

Bili ste, kako i sami ističete, i sa predstavnicima vjerskih zajednica, reisu-l-ulemom Kavazovićem i kardinalom Puljićem, koliko vjerski lideri danas, u vremenima oštre retorike, populizma, "velikih riječi"...mogu biti most među ljudima, pa i među liderima?

Komunikacija između dviju država treba biti intenzivna i otvorena, ali svakako lišena zapaljivih izjava i političkog populizma, jer tako se ne grade mostovi, već potiče razina međusobnog nepovjerenja.

Primjer suradnje Islamske zajednice i Katoličke crkve u BiH kao i njenih poglavara, kardinala Vinka Puljića i reisu-l-uleme, kroz Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine, mogao bi biti dobar uzor političarima kako održavati komunikaciju i odnose koji priliče njihovoj odgovornosti za razvijanje jednog uključivog društva te suradnje na dobrobit obje države i svih naroda.

Da, tokom Vaše posjete mogle su se čuti zaista lijepe riječi, no jesmo li bliže početku rješavanja nekih otvorenih pitanja dvije zemlje: pitanje Trgovske gore, recimo, granica između BiH i Hrvatske, bh. imovina, ali i pitanja koja RH ima sa BiH? Koliko ste tokom ove posjete imali priliku da se dotaknete istih?

Postoje otvorena pitanja između naših država od kojih ne bježimo i nismo bježali u svim razgovorima u BiH. O svim otvorenim pitanjima razgovarao sam s ministricom Turković kako bi se što prije riješila na dobrobit naših građana s obje strane granice. Na primjer, razgovarali smo o olakšanju prelaska granica kako bi se omogućio lakši protok i putovanja ljudi. Nadam se da će s razvojem povoljnije epidemiološke situacije to biti moguće i radi rješenja tog problema dogovorili smo uspostavu intenzivne komunikacije s kolegama iz BiH.

Razgovor o svim našim otvorenim pitanjima je važan, ali ne u formi plasiranja poruka preko medija, već bi to najbolje bilo provoditi kroz zajedničke radne skupine i međuresorne formate čiji su članovi relevantni stručnjaci. To je, smatram, posebno važno kako se ta otvorena pitanja ne bi zloupotrebljavala u dnevnopolitičke svrhe i time doprinosilo daljnjoj eskalaciji međusobnih nesporazuma.

Neslužbeni diplomatski dokument, "non-paper" o Bosni i Hercegovini, koji je inicirala Hrvatska, za Vaša posjeta je dostavljen ministrici vanjskih poslova BiH i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara Biseri Turković. Rasprava o njemu je u maju ove godine. Kazali ste ranije da ste dobili pozitivne reakcije više zemalja na ovaj dokument, kakva su Vaša očekivanja, šta bi takva inicijativa trebala donijeti?

Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku predstaviti "non-paper" mojim sugovornicima u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Vijeću ministara i legitimnim političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda u Zajedničkom kolegiju dvaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Razmjenom mišljenja s bosanskohercegovačkom stranom otvoreno smo iskomunicirali naš dobronamjerni stav prema BiH koji je itekako vidljiv u tom dokumentu. U tom dokumentu smo, naime, pokazali poštovanje i uvažavanje koje Hrvatska ima prema BiH, njime otvaramo prostor za dublju raspravu o izuzetno bitnim temama na Vijeću za vanjske poslove Europske Unije u svibnju. A sve s ciljem da se poveća pozornost Europske unije prema BiH i njenom putu prema dobivanju statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.

U tim našim nastojanjima smo, između ostalog, istaknuli potrebu reforme Izbornog zakona kako bi se uklonile sve postojeće nejednakosti i time relaksirala politička klima i mogućnost svrhovite političke suradnje unutar BiH.

U atmosferi loše komunikacije i posljedično loših odnosa, ima dosta nerazumijevanja, međusobnog nepovjerenja. Svjesni ste da se i pojedini potezi Zagreba u Sarajevu tumače kao pokušaj paternalizma i nametanja, kao što neki potezi Sarajeva u Zagrebu ne nailaze dobar odziv. Da razjasnimo, da li Hrvatska ima paternalističke nakane prema BiH?

Svjedoci smo da u određenim krugovima postoje oni koji ne žele bliske i prijateljske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te stoga kroz razne konstrukcije pokušavaju hrvatsku pomoć na bosanskohercegovačkom putu u euroatlantske integracije predstaviti kao problematičnu ili neiskrenu.

Bosna i Hercegovina u Hrvatskoj ima iskrenog partnera i zagovaratelja koji želi Bosni i Hercegovini da bude stabilna i funkcionalna država s tri konstitutivna naroda, u kojoj svaki od ta tri naroda mogu izabrati svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti i koja suvereno ide prema euroatlanskim integracijama.

Stoga smatramo da iduće razdoblje donosi prilike da se u BiH konstruktivno pristupi provedbi ključnih reformi, a koje će zatim omogućiti ostvarivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Unutar tog, pitanje reforme Izbornog zakona prije izbora 2022. godine je od iznimne važnosti za uspostavu funkcionalne i stabilne Bosne i Hercegovine, odnosno puta prema članstvu u Europskoj uniji.

Govorili smo o "non-paperu" Republike Hrvatske, o jednom drugom "non-paperu" se ovih dana mnogo više govorilo, a to je dokument koji se veže uz Sloveniju i tamošnjeg premijera Janeza Janšu. Budući je dokument dospio i u medije, kako Vi gledate na isti, da li će se o ovome raspravljati u Briselu i kuda uopće ove priče o granicama vode?

Mi nismo upoznati s tim navodnim „non-paperom“ i ne bismo htjeli o tome špekulirati. Uz to, bilo kakvo moguće prekrajanje granica na ovim prostorima za nas ne dolazi u obzir, odnosno nedvojbeno je suprotno stavovima koje zastupamo.

Pozicija Hrvatske u odnosu na BiH je uvijek bila jasna. Dakle, uvažavamo je onakvom kako je Pariško-daytonski mirovni sporazum i njen Ustav definiraju - kao suverenu državu s dva entiteta i tri konstitutivna jednakopravna naroda.

Zaključno, jedini relevantni "non-paper" na političkoj sceni je onaj nastao na hrvatsku inicijativu, u suradnji s još pet država članica, koji smo transparentno predstavili te koji je nedvojbeno dobro primljen kod kolega ministara EU - pa tako i od slovenskog kolege, što posredno ukazuje i kakav je stav Slovenije.

Ovaj "non-paper" upravo potvrđuje da je Hrvatska bila, te će ostati najveći i najustrajniji zagovornik BiH u svim strukturama EU i u sklopu toga želi da BiH bude jače zastupljena u raspravama unutar brojnih institucija EU.

Javnost u BiH je pozitivno reagirala na najavu donacije Republike Hrvatske u vakcinama za BiH. S tim u vezi, imate li u ovom trenutku preciznije informacije o kojem iznosu je riječ, te kada bi donacija trebala biti realizirana?

Borba protiv pandemije Covida-19 je iscrpljujuća za sve države svijeta, a te borbe nisu bile pošteđene ni naše države. Stoga sam tijekom svoga posjeta imao zadovoljstvo prenijeti političku odluku Vlade RH o donaciji cjepiva protiv koronavirusa kako bi pomogli građanima u cijeloj BiH te vratili što prije normalnom životu. Donirano cjepivo ćemo uskoro dostaviti i trenutno s vlastima u BiH dogovaramo pravne i tehničke modalitete kako bismo najbrže i najdjelotvornije raspodijelili cjepivo širom BiH, odnosno kako više ne bi gubili dragocjeno vrijeme i živote ljudi.