Ministar Kovač: Nećemo dopustiti da se migrantski val slomi na nama

S Mirom Kovačem, hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova u tehničkom mandatu, razgovarali smo uoči njegovog putovanja na 71. zasjedanje Opće skupštine UN-a.

Što je presudilo izbore, kako to da je suprotno anketama HDZ iskočio osjetno ispred SDP-ove koalicije?

- Rezultat najbolje pokazuje da je naša kampanja bila pozitivna i afirmativna, nismo se svađali i vrijeđali članove obitelji suparničke strane. Imali smo novog predsjednika stranke Andreja Plenkovića, kvalitetan program, kao i kvalitetne kandidate na svojim listama. Unijeli smo neka svježa i mlada lica, ali opet istaknuli one koji ostvaruju vidljive rezultate u svojim sredinama. Uskoro ćemo formirati vladu i Hrvatsku pokrenuti. Želimo Hrvatsku kao gospodarski snažnu i samosvjesnu članicu Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, želimo da naša zemlja bude konstruktivan čimbenik stabilnosti u susjedstvu, u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Ponosan na mnogo toga

Čime ste najzadovoljniji od onoga što ste ostvarili po pitanju vanjskih poslova proteklih mjeseci, a što još niste i što bi bio prioritet vašeg djelovanja, ako dobijete priliku nastaviti započeto na čelu toga ministarstva?

- Na mnogo toga učinjenog, otkad sam preuzeo dužnost ministra, ja sam ponosan. Jedino smo ministarstvo u ovoj vladi koje je doživjelo preustroj. Formirali smo tako i upravu za gospodarske poslove. Svi su pomoćnici imenovani na ovoj vladi prema novom ustrojstvu. Nismo još proveli sistematizaciju radnih mjesta, još uvijek čekamo suglasnost Ministarstva uprave. Sa susjedima smo sanirali i unaprijedili odnose. Uzmite samo Mađarsku, gotovo pola godine nije bilo željezničkog prometa. Sada uljuđeno surađujemo. Tako je i sa Slovenijom. Sa Srbijom imamo šansu postići novu kvalitetu odnosa. Zašto? Zato što smo sve svoje zahtjeve koji se tiču regionalne jurisdikcije, nestalih osoba, prava žrtava rata, manjina, suradnje s Haškim sudom..., ugradili kao prijelazna mjerila u pregovaračku platformu između Europske unije i Srbije. Bez ispunjenja tih mjerila Srbija neće moći napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. Budući da Srbija želi ući u Europsku uniju, ispunit će ta mjerila. Morat će, primjerice, ukinuti svoju sudsku nadležnost za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Neće moći progoniti hrvatske branitelje. Sve će te stvari Srbija lakše i brže ispuniti u europskom nego u bilateralnom okviru. Time smo srednjeročno i dugoročno pridonijeli rasterećenju bilateralnih odnosa. Moći ćemo zajedno raditi na stabilizaciji prilika u Bosni i Hercegovini gdje su Hrvati ustavotvorni i ravnopravni s Bošnjacima i Srbima. Oslobodili smo se i psihološki “regiona”, imamo susjede u srednjoj i jugoistočnoj Europi s kojima surađujemo. Mnogo toga je, dakle, učinjeno. Želja mi je da se Hrvatska više unese u procese transformacije Europske unije i NATO saveza, da bude politička snažnija i da služba vanjskih poslova bude efikasnija u podršci hrvatskih gospodarstvenika.

Ima li šanse da se sada malo smire duhovi u vrhu srbijanske vlasti i da se odnosi dviju zemalja vrate u okvire suradnje i zajedničkog rješavanja problema, iako su na čelu te susjedne države osobe koje su i same dale doprinos agresiji na susjedne zemlje, ili ju bar poticale?

- To prije svega ovisi o Srbiji koja će morati prilagoditi svoje standarde i vrijednosti Europskoj uniji. Hrvatska je otvorena za suradnju. Odnosi sa Srbijom mogu i moraju biti bolji.

U pripravnosti

Ima li Hrvatska premalo utjecaja u Europskoj uniji, kada je riječ o rješavanju tog, ali i drugih pitanja, primjerice izbjegličke krize?

- Što se tiče izbjegličke krize - ni najmanje. Upravo smo to u prošlosti pokazali, efikasno smo surađivali sa Slovenijom, Austrijom, Srbijom, Makedonijom. Zajedničkim smo naporima i koordinacijom zatvorili tzv. balkansku rutu. Ta je suradnja pridonijela tome da se smirio migrantski val. Opet ćemo, ako bude potrebe, tu suradnju obnoviti.

Ima li opasnosti da se ta priča o nekom novom valu migranata zbog nedjelotvornosti EU-a opet slomi na hrvatskim leđima, dok drugi, primjerice Mađari, grade novu ogradu, rade po svom i ne obraćaju pozornost na EU?

- To nećemo dopustiti. Pratimo razvoj situacije i u pripravnosti smo. Održali smo prošlog vikenda s predsjednicom Republike i predsjednikom Vlade sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Zapravo bi cilj svih zemalja u Europskoj uniji trebao biti suzbijanje migrantskoga vala na licu mjesta, tamo gdje su izbile krize, u Africi i na Bliskome istoku, prema potrebi i vojnim djelovanjem u humanitarne svrhe. A što se tiče suradnje s državama u susjedstvu, surađivali smo i dosad, surađivat ćemo i u budućnosti na tom planu, inače prilično efikasno. Nama je na prvom mjestu zaštita hrvatskog državnog područja i hrvatskih građana.

Učinit ćemo sve da zaštitimo proračun i interese građana

Kako će se se Hrvatska postaviti u slučaju prve tužbe protiv RH zbog konverzije kredita u “švicarcima”, koju je podignuo UniCredit?

- Cijelom smo slučaju pristupili organizirano i koncentrirano. Održan je prošlog tjedna sastanak pod vodstvom predsjednika Vlade Oreškovića, kojemu su nazočili ministri financija Marić i pravosuđa Šprlje, moja malenkost i glavni državni odvjetnik Cvitan. DORH će zastupati Hrvatsku u tom sporu. Učinit ćemo sve da zaštitimo hrvatski državni proračun i interese hrvatskih građana.

Stabilna i čvrsta vlast

Vjerujete li da će pregovori s Mostom ovaj put biti konkretniji i brži, i vidite li se nakon toga u novom mandatu na čelu Ministarstva vanjskih poslova?

- Da, vjerujem da ćemo definirati učinkovit poslovni model suradnje s Mostom. Hrvatskoj je prijeko potrebna stabilna vlada, čvrsta državna vlast. Što se mene tiče, svoj sam posao radio savjesno i odgovorno. Dobio sam najviše glasova na listi HDZ-a u 9. izbornoj jedinici. To govori da su ljudi pratili moj rad, prepoznali moju predanost zaštiti hrvatskih interesa i brizi za naš narod. Broj glasova i potpora koju sam dobio na terenu obvezuju me da nastavim raditi u interesu Hrvatske i njezinih građana. I potvrda su mi da sam dobro radio svoj posao. To mi doista jako mnogo znači.