- Objavljeno: 20.04.2014.
Pomoćnik ministrice Marušić: „Rok je istekao još jučer“
Pomoćnik ministrice za europske poslove Hrvoje Marušić traži od Bundesrata brze odluke u prijeporu o slobodnom kretanju ljudi. U intervjuu daje naslutiti da se Bern nije držao dogovorenog.
-Kao glavni hrvatski pregovarač pregovarate o proširenju slobodnog kretanja osoba na svoju zemlju. Ono je nakon rezultata glasovanja o inicijativi o useljavanju dovedeno u pitanje jer Bundesrat više ne može potpisati dogovoreni protokol. Je li rješenje uopće moguće? = S obzirom na ono što čujemo od švicarske vlade optimist sam. Imat ćemo rješenje vrlo brzo.
-Kako će ono izgledati? = Bern nam je potvrdio da će hrvatski državljani dobiti ista prava kao da je protokol potpisan. Nismo, međutim, još ništa napisano vidjeli. Nama su odlučujuće dvije stvari. Prvo, Hrvatsku se mora tretirati kao sve druge države EU-a. Drugo, sloboda kretanja osoba mora važiti za Hrvate kao i za sve druge građane EU-a. Ako su ispunjeni ovi uvjeti, mogu se obnoviti razgovori o institucionalnom okvirnom sporazumu.
-Je li dovoljno da Švicarska primijeni dogovorene prijelazne odredbe bez potpisivanja protokola? = Nismo time zadovoljni. Spremni smo to prihvatiti isključivo kao privremeno rješenje dok se ne pronađe sveobuhvatno rješenje za sve države EU-a. To bi EU-u dalo vremena za pregovore sa Švicarskom. Ali naglašavam: kakav god bio rezultat, slobodno kretanje osoba ne smije se dovesti u pitanje.
-Ali švicarski narod odlučio je protiv nesmetanog kretanja ljudi. = Slobodno kretanje ljudi temeljni je dio paketa odnosa Švicarske i EU-a. Paket se ili uzima cijeli ili se uopće ne uzima. Doseljavanje osim prednosti može, doduše, imati i nedostatke. Protiv njih valja se, međutim, boriti ciljanim mjerama, a ne ograničenjem slobodnog kretanja ljudi. Slobodno kretanje ljudi jedno je od najvažnijih, možda najvažnije načelo EU-a. Zahvaljujući njemu, ljudi mogu direktno doživjeti što znači biti građanin EU-a. Utoliko više što druge prednosti članstva u EU-u više nisu tako očite.
-Postoji li rok do kojega Švicarska mora primijeniti rješenje za Hrvatsku? = Do diskriminacije Hrvatske nikad nije smjelo doći – tako gledano, rok je prošao još jučer. Sada želimo da se rješenje nađe što je prije moguće.
-U početku je bilo planirano da prijelazne odredbe iz protokola stupe na snagu već u svibnju. Važi li to još uvijek? = Nakon posjeta ministrice pravosuđa Simonette Sommaruga Hrvatskoj prošli tjedan nadali smo se da će Bundesrat već ovaj tjedan donijeti odluku. Prošli tjedan bio sam vrlo optimističan. Složili smo se sa Sommaruginim prijedlogom i držali smo se dogovora.
-Što je bilo dogovoreno? = Da više nećemo blokirati pregovore o institucionalnom okvirnom sporazumu čim Švicarska realizira mjere koje je obećala vezano za Hrvatsku. Na temelju pozitivnih signala švicarske vlade već smo u utorak dali zeleno svjetlo na sjednici EU-ovih diplomata zaduženih za Švicarsku održanoj u Bruxellesu. Nije nam bilo drago kad smo nakon toga u srijedu vidjeli da Bundesrat o toj stvari nije donio nikakve bitne odluke. Očekujemo da Bundesrat te odluke donese u najkraćem mogućem roku.
-Bundesrat vjerojatno nije donio odluku zato što u utorak ni u Bruxellesu nije postignut napredak – ne zbog Hrvatske nego zato što sada očito koči Velika Britanija. = O tome ne mogu i neću spekulirati. Ali ne vidim zašto bi se u Bernu odgađao dosje Hrvatska. Jer iako su oni sadržajno povezani, govorimo o dvama različitim problemima. O okvirnom sporazumu između Švicarske i EU-a o kojemu se vodi rasprava kao i o sudjelovanju Švicarske u programima „Horizon 2020“ i „Erasmus“ moraju odlučiti sve države EU-a, ne samo Hrvatska. Odluka o dosjeu Hrvatska, naprotiv, stvar je samo Švicarske. Sve te odluke ne moraju se donijeti istovremeno. Bundesrat može odlučiti sada, a EU sutra ili tek za nekoliko tjedana. Nema razloga da hrvatski građani postanu takoreći taoci odluka za koje Hrvatska nije mjerodavna sama.
-Koliko taj problem opterećuje Hrvate u Švicarskoj? = Vrlo smo ponosni na hrvatsku zajednicu u Švicarskoj. Ona je dobro integrirana, i za to smo zahvalni i Švicarcima. Naši građani u gospodarskom i društvenom životu Švicarske daju važan prilog kao posloprimci, menadžeri, znanstvenici, umjetnici ili sportaši. Danas ti ljudi predstavljaju most među našim zemljama.
Intervju na njemačkom jeziku pročitajte ovdje:
http://www.nzz.ch/nzzas/nzz-am-sonntag/die-frist-ist-schon-gestern-abgelaufen-1.18287364