Komisija za izgradnju mira - "Ekonomsko osnaživanje žena u izgradnji mira"

Dame i gospodo,
Drage kolege,

Tema ovog našeg današnjeg sastanka je ekonomsko osnaživanje žena kao instrument izgradnje mira.

Želim biti potpuno jasna, mi smo naučili nešto tijekom i nakon rata na Balkanu, a to je da države mogu dobiti ili izgubiti ratove. Ali niti jedno društvo nikad nije dobilo rat. Društva uvijek gube. To znači, da bez obzira na ishod, za izlječenje trauma i strašnih iskustava iz rata, potrebno je trostruko dulje vrijeme od onog koliko je trajao rat. Govorimo o ekonomskim mogućnostima, ekonomskim mogućnostima žena kao vrlo važnom instrumentu izgradnje mira. Uvjerena sam da su politički i ekonomski elementu vrlo tijesno povezani. Međutim, da bismo uopće došli do mogućnosti da započnemo izgradnju mira, potrebno je proći kroz nekoliko faza. Prva počinje uvođenjem mira, odnosno zaustavljanjem borbi. Međutim, to nije mir. To je samo odsustvo borbi. To je ključno, ali ne i dovoljno. Druga je faza, uspostava i očuvanje mira. Treća je faza stvaranje uvjeta za održivi mir. Pri tom, uvjeti se stvaraju kombinacijom vojne akcije i civilnih projekata. Oni uključuju i preživljavanje i opstanak u prvim mjesecima, ponekad prvoj godini mira, i ponekad je teže preživjeti te prve mjesece ili godinu, nego preživjeti sam rat. To znači preživjeti u okruženju disfunkcionalnih institucija i gospodarstva. Treća faza je i faza pitanja gdje su žene. Ona, u kojoj na dnevni red ponovno dolazi pitanje mogućnosti i uloge žena u postkonfliktnim društvima. A četvrta je faza ona u kojoj se stvaraju uvjeti za održivi mir, u kojoj žene moraju prijeći iz uloge žrtve u ulogu poduzetnice. Prema nekim UN-ovim istraživanjima, žene reinvestiraju i do 90% svoje zarade u obitelj, dok to isto čini samo 40% muškaraca. One svoju zaradu ulažu u djecu i obrazovanje i stoga njihova zarada zaista pridonosi održivom miru i stabilnim institucijama. Završila bih ovaj uvodni govor jednom knjigom napisanom prije 20 godina, u vrijeme kada se Europa oporavljala od jednopartijskog sustava i problema koji su iz toga proizašli. Socijalna znanstvenica Barbara Einhorn, napisala je knjigu pod naslovom "Pepeljuga ide na tržište" i u njoj je pokazano koliko je važno da, u vremenu nakon diktature, u postkonfliktnim društvima, žene zaista iskoriste gospodarske mogućnosti i zarađuju. I nakon toga, Pepeljuge svih ovih dvadeset godina odlaze na tržište, a naš je zadatak da im pomognemo da tamo i stignu.