Hrvoje Marušić - Ulazak Hrvatske u EU pomoći će Balkanu

Za tjedan dana Hrvatska će kao 28. članica ući u članstvo Europske unije. Suprotno mišljenju brojnih Hrvata, time će porasti značaj zemlje na Balkanu.

U noći s nedjelje na ponedjeljak otvarat će se šampanjci i svirat će himna Europske unije. Ali slavljenička radost ostat će u granicama. Ipak su prošla vremena kada su građani Hrvatske od članstva u Europskoj uniji očekivali budućnost u sigurnosti i blagostanju. Od brojnih čestitki iz bliskih i dalekih zemalja najsrdačnije će biti one iz ostalih sljednica bivše Jugoslavije. Jer za razliku od članica EU-a koje u Hrvatskoj u prvom redu vide novu neto primateljicu sredstava EU-a najmlađa članica njenim je južnim susjedima tračak nade.

„Naš im primjer pokazuje da je u dugom i teškom procesu moguće reformirati zemlju. Hrvatska je danas bolja zemlja nego što je bila 2005. kada smo započeli pristupne pregovore“, kaže u zagrebačkom Ministarstvu vanjskih poslova Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice za europske poslove.  „Čestitke susjeda iskrene su i zbog toga što se Hrvatska neće oprostiti od zapadnog Balkana, već će tamo igrati novu ulogu.“

Doduše, regiju će dijeliti granica Europske unije, koja će se izravno naslanjati na Srbiju i BiH. Što se tiče trgovine i kretanja osoba, bit će novih prepreka. Ali uloga mosta između regije i Unije koju će preuzeti Hrvatska za Marušića je mnogo važnija: „I u gospodarskom i u političkom pogledu razmjena će se intenzivirati. Interes Hrvatske za južne susjede je znakovit. Jer tijekom najmanje dva desetljeća u Hrvatskoj je poriv za Europom uvijek bio povezan s težnjom za odvajanjem od Balkana. Jugoslavija se smatrala nametnutim savezom u kojem su dominirali Srbi i s kojim srednjoeuropski orijentirani Hrvati nisu željeli imati veze. Sada postaje jasno da će upravo ulaskom u EU staro susjedstvo ponovno dobiti na vrijednosti“.

Noviji pojam „Jugosfera“ sugovornici u Zagrebu ne vole. Mnogi s njime, naime, povezuju predodžbe o trećem uskrsnuću višenacionalne države. No zapravo taj pojam opisuje činjenicu da se gospodarske veze koje su bile prekinute tijekom rata već deset godina intenziviraju, da te zemlje stvaraju zajedničko tržište za svoju kulturnu industriju i da mnogi Srbi svoje ljetne praznike najradije provode na hrvatskoj obali. „Samopouzdanje osnaženo članstvom olakšat će Hrvatskoj da prepozna izglede za produbljivanje regionalne suradnje“, smatra Goran Bandov s Visoke škole međunarodnih odnosa u Zagrebu.  

Što se tiče daljnjeg proširenja u većini država Europske unije ponavlja se sljedeća krilatica: „Još Hrvatska, a onda kraj.“ U zagrebačkom Ministarstvu vanjskih poslova taj se stav smatra pogrešnim. „Ja naravno razumijem poziciju bogatijih zemalja“, kaže Marušić. „Iako se ne smije zaboraviti da dobar dio europskih poticaja siromašnijim zemljama osiguravaju tvrtke iz bogatijih zemalja. Nije presudno hoće li zemlje Zapadnog Balkana uskoro pristupiti Europskoj uniji. Ali hrvatsko iskustvo pokazuje koliko drastične promjene mogu donijeti pristupni pregovori. Moja zemlja se tako promijenila. Odjednom je politika usredotočena na pitanja poput standarda kvalitete u poljoprivredi i pravnoj sigurnosti ulagača. Politika postaje objektivnija, a bavljenje povijesnim animozitetima pada u drugi plan. Mi se uistinu nadamo da će Srbija idući tjedan dobiti pozivnicu za otvaranje pristupnih pregovora“.

Politolog Goran Bandov smatra da je pristupni proces jedina mogućnost da se zemlje poput Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova ili Albanije razviju u stabilne demokratske pravne države. „Ako te zemlje dulje vrijeme budu ostavljene postrance, ionako krhka stabilnost regije bit će ugrožena. U svim tim državama postoji trend poluautoritarnog upravljanja državom.“ Marušić također ističe da u tim društvima veliki dio stanovništva čine muslimani. „Zašto se oni ne bi snažnije okrenuli prema Turskoj, ako im EU okrene leđa?“ Za razliku od zemalja u srcu Europske unije, na njenim se rubnim dijelovima stalno ističe da EU nije samo gospodarski prostor, već i prostor mira. (jg) 

Izvor: http://www.nzz.ch/aktuell/international/eu-beitritt-von-kroatien-hilft-dem-balkan-1.18104191