Joško Klisović – Hrvatska želi od Kazahstana učiti kako ostvariti ciljeve, planira sudjelovati na EXPO 2017, a gospodarstvenici su spremni dijeliti visoku tehnologiju

Hrvatska želi učiti na iskustvu Kazahstana i „Strategije 2050“, čeka kazahstanska ulaganja i planira sudjelovati na EXPO 2017, a njezin poslovni svijet čeka prijedloge kazahstanskog poslovnog svijeta i spreman je dijeliti visoku tehnologiju te iskustva turističke industrije.

Usto, ova prijateljska država otvorila je konzulat u Almatyju i gleda kako pojednostaviti proceduru izdavanja viza za naše turiste. Sve to rekao je „Kazinformu“ zmvep Joško Klisović nakon kazahstansko-hrvatskog poslovnog foruma u Astani.

- G. Klisović, najprije pitanje o mogućnostima posjeta Hrvatskoj. Od 2010. na snazi je pojednostavljeni vizni režim za kazahstanske državljane, ali ove godine Hrvatska ulazi u EU. Budući da biste trebali automatski ući u Schengenski prostor, znači li to da ćemo ostati bez svojih „povlastica“, odnosno pojednostavljenog posjeta vašoj zemlji?  

- Hrvatska 1. srpnja pristupa EU i prihvaća njezinu viznu politiku. To je obveza svake države članice. No pokušat ćemo maksimalno pojednostaviti proces za vaše državljane. Kao prvo, ako već imate valjanu Schengensku vizu, vrijedit će i kao viza za Hrvatsku. Nadalje, ako državljanin ima diplomatsku ili službenu putovnicu kao i prije ne treba vizu jer Kazahstan i Hrvatska imaju potpisani ugovor.

I, naposljetku, danas otvaramo konzulat u Almatyju, a planiramo ga otvoriti i u Astani, što će omogućiti izdavanje viza kazahstanskim građanima bez slanja zahtjeva u naša veleposlanstva u Moskvi ili Ankari. 

Usto, zahtjevi za vize mogu se podnositi i u ovlaštenim putnim agencijama, koje će ih proslijediti ambasadi.

Isto tako, tražimo poslovni centar ili tvrtku u Kazahstanu specijaliziranu za izdavanje viza svim državama svijeta. Ne znam postoji li takvo što kod vas, ali u drugim je državama česta pojava. Eto, na te načine pokušavamo olakšati proces dobivanja viza.

 

- Kad je Hrvatska početkom prošle godine održala referendum o pristupanju EU, 66% građana glasovalo je za, a 33% protiv. Danas je ekonomska situacija u Europi još složenija. Je li se raspoloženje među hrvatskim građanima promijenilo?

- Ne, ne bih rekao da je došlo do neke dramatične promjene. I dalje EU smatramo izvrsnom platformom za gospodarski i društveni razvoj Hrvatske.

 

- Kazahstan i Hrvatska imaju mnogo toga zajedničkog. Oboje su stekli nezavisnost 1991., oboje su prije bili socijalističke republike. A i danas u našim državama traju slični procesi – vi ulazite u EU, Kazahstan s partnerima stvara Euroazijski savez. Kako na to gleda vaše ministarstvo?

- Osnivanje Euroazijskog saveza stvorit će pozitivno ozračje za daljnji razvoj država članica. EU već surađuje usko ekonomski i politički s Rusijom i Kazahstanom. Politika službenog Minska nije zadovoljila EU kriterije, ali nadam se da će u budućnosti tješnje surađivati s EU.

 

- Upoznati ste sa strategijom predsjednika Nazarbayeva „Kazahstan – 2050“. Koje je vaše mišljenje o njoj?

- Da, pročitao sam strategiju „Kazahstan – 2050“. Iznosi jasna i specifična područja napretka države i kako ih provesti. Hrvatska želi od Kazahstana učiti kako ostvariti ciljeve. Primijetio sam da strategija pokazuje razvoj Kazahstana. Njezin raspon pokriva i političke i društvene i gospodarske sfere.

 

- Prijeđimo na gospodarstvo. Na današnjem su se forumu hrvatska i kazahstanska strana predstavile jedna drugoj i potražile načine da se intenzivira suradnja. Što bi hrvatskim poslovnim krugovima moglo biti od interesa u Kazahstanu?

- Hrvatsku su stranu predstavljale tvrtke koje nude proizvode visoke tehnologije. Prepoznaju veliki potencijal Kazahstana i spremne su na zajedničke pothvate. Od posebnog su interesa poljoprivreda, brodogradnja, farmacija, energetika i strojarstvo, osobito proizvodnja vlakova. Pritom mislim na različite oblike suradnje: od zajedničkih pothvata do investicijskih projekata.

Nekoliko građevinskih tvrtki spremne su doći u Kazahstan i ponuditi svoje usluge, prije svega u izgradnji željezničkih pruga i prometnica, zgrada, mostova i ostale infrastrukture.

Neke hrvatske tvrtke već posluju uspješno u Kazahstanu. „Dalekovod“ je otvorio svoj ured i po KEGOC-u gradi dalekovode. Tvrtka „Concept90“ u Kazahstanu gradi sportske komplekse. Ali i mnoge bi druge tvrtke htjele potpisati ugovore i poslovati u Kazahstanu.

 

- Istina, mnoge strane tvrtke žele surađivati s nama, pa me zanima što tako posebno nude hrvatske tvrtke.

- Konkurentni smo jer nudimo tehnološki napredne, visokokvalificirane stručnjake i nisku cijenu usluga.

 

- Što bi u Hrvatskoj moglo zanimati kazahstanske gospodarstvenike?

- Nažalost, ne mogu vam odgovoriti na to pitanje jer trebam još vremena kako bih prikupio dodatne informacije o proširenom području interesa kazahstanskih gospodarstvenika u Hrvatskoj.

- U Kazahstanu će se 2017. održati Svjetska izložba. Hoće li i hrvatske tvrtke sudjelovati u njezinoj pripremi i izvedbi?

- Drago nam je što će se EXPO održati u Astani i voljeli bismo sudjelovati u njoj jer nismo mogli biti prisutni na izložbi u Južnoj Koreji. Kao što znate, sudjelovanje podrazumijeva znatna materijalna sredstva. Što se tiče planova za sudjelovanje na EXPO 2017, zasad su tek u stadiju razvoja.

 

- Hrvatska je poznata po razvijenoj turističkoj industriji. Je li vaša zemlja spremna dijeliti svoja iskustva s Kazahstanom i ulagati u to područje?

- Naša zemlja ima bogatu povijest, a samim time i znamenitosti, sportski turizam i infrastrukturu. Naša turistička industrija bogata je iskustvom, a pročitao sam da je turizam u Kazahstanu tek u povojima. Znam da imate mnogo nacionalnih parkova i prirodnih rezervata. Jasno da su hrvatske tvrtke spremne podijeliti svoje znanje i iskustvo u turizmu. No što se ulaganja tiče, njih očekujemo od kazahstanske strane.